VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090505

Eurico Guterres entrega Medalia ba Konsul Timor-Leste iha Kupang

Husu Deskulpa Ba Xanana Gusmao*

Ba dala uluk,

Obrigado barak ba Governu TL, Ukun nain Presidente Republika Ramos Horta no Primeiru-Ministru Xanan Gusmão, Governu Timor-Leste fó valor no honra ba hau nia aman nia alin sira ne´ebe fó ba sira ninia kontribuisaun ba independência.

Ba dala ruak,

Deskulpa ba PM Kay Xanana Gusmão nudar privadu no nudar ema katuas ba emar Timor tomak, mundo tomak konyece. La iha hanoin aát atu hamanas situasaun. Tamba kasu ne´e ema hotu tau ibun ba Xanana Gusmão. Tamba ne´e maka hau husu deskulpa ba Xanana Gusmão, nudar privadu no nudar Primeiru-Ministru. Nia fiar no ema ida nebe kompreende ba situasi ida ne. Tamba medalha 2 ne´ebe lorin hau nia aman kiik sira nia naran. Hau fiar katak Xanana Gusmão, ema ida kompreende. Situasaun Timor-Leste la dun normal, tamba deit mempersoalkan medalha rua ne´ebe to´o iha hau nia liman. Dala barak hau fo klarifika saída maka sala husi medala rua ne, Governu Timor-Leste, laos beik fó medalia tamba tuir kriteria, loke fila fali lista.

Se hau nia naran iha ne´eba iha ka lae, se hau iha neba saída maka sala?hau nia naran la iha neéba saída maka sai lian bot.

Colega sira uluk ami lao hamutuk ladun kompreende, hau explika detaladu, emar balun hakarak aproveita situasaun hodi hatun no halo foer Estadu no Governu Timor-Leste ne´ebe ninia ukun nain maka Ramos Horta no Xanana Gusmão.

Sira nia reivindikasaun la justu, tamba medalia rua ne´e fó ba ema mate nain rua, Mateus do Rosário hau nia aman nia alin no Manuel do Rosário ne hau nia aman nia alin, se medalia ne´e fó ba Eurico Guterres ne´e maka sala. Hau nia aman no alin Domingos do Rosário seidauk hetan, se simu hotu, total ami nia familia uma laran nain 4.

Sira nia nia exijencia la los no halai ses husi buat ne´ebe los. Tamba ne´e maka hau kantaktu ho Konsul Caitano Guterres hodi explika konaba situasaun ida ne´e, sira la fiar nafatin. Sira tuntutan ka reivindikasaun la murni lagi.

PM ho governu Timor-Leste, hasoru ho PM ho keluarga sira, dehan ba hau nia maun atu dehan ba hau nia maun hodi dehan ba PM.

Mai ba lori ba hodi fila fali ba, liu husi konsulat lori estadu Timor-Leste, lori medalia mai entrega ba konsulat. Lori ba TL hatudu ba povu TL medalia ne´ebe maka sai hanesan problema bot.

JF: Ho mos ita bot nia deklarasaun iha juventude ho LSM barak, ita bot hatene, reinvidika nafatin. Mais ou menos ita bot hanoin nusa?

EG: Iha juventude no NGO´s, balun reivindika no foti nafatin problema konaba ne´e, ninia legadade ne´e, sira tenke kompreende i parah ona. Sira kontinua, hau mos deskonfia, sira la murni ona, ema seluk maka sira nia kotuk, aproveita sira. Juventdue sira, ami badiu hamutuk, lao hamutuk, lanu hamutuk, opsaun maka la hanesan, sira hela iha neba, finalidade hanesan deit, neduni labele babi buta , la los, tolok Governu, tolok Xanana Gusmão, labele hateten aat Governu Timor-Leste.

Diak ka ladiak, nia ita nia nain ulun, ita nia maun bot, ita tenke respeitu, fatin ne´e atu ita nia tuntutan ka reivindikasaun maka hatou husi fatin maka Parlamentu Nasional Timor-Leste. La los, tamba iha ema balun maka hakarak aproveita situasaun, hau fiar katak ho hau nia expliaksaun ne´e sira bele kompreende, se dehan sira anak pejuang bangsa Timor-Leste.

AD: Bele explika witoan Kronologi simu medalia, sa loron?

EG: 15.05.2007, Governu Timor-Leste, fó ba hau nia aman nia alin sira liu husi familia iha Díli. Hau nia maun bot maka ba simu, maibe hau maka lia nain iha ami nia lisan. Tamba nia hau nia maun bot maibe hau maka lia nain, iha ami nia knua, hatudu ba hau, hodi halo nusa, halo rate oinsa. Hateten ba hau nia maun katak pasu primeiru, halo sira nia rate, depois bolu nia tiun sira mai entrega mata bem ba tiun sira ka umane sira, hafoin lori ba tau iha rate. Hau mos nia oan, iha deireitu ba simu no rai sasan ne. Ita hotu funu ba Ukun rasik an, ba majalah Time haktuir katak ita hotu funu. La iha niat atu hatun Governu no hodi provoka reasaun, Governu Timor-Leste fó honra no respeitu ba hau nia aman ho maun alin sira ninia participasaun iha funu. Reasaun hodi tolok, dehan áat Xanana Gusmão. Jestu ne´e hatudu katak Governu Timor-Leste fó honra ba sira.

Se sira nia aman mos mate, hatou ba Governu Timor-Leste, Governu Timor-Leste mos sei la taka matan, mas precisa identifika lolos, se sira nia aman monu husi kareta maka mate, ne´e labele simu medalia. Hau nia aman kan bele buktikan, hau nia kepentingan ka interese tamba hau nudar ema indonésia. Entrega Medalia ba Xanana Gusmao no entrega ba ema hotu hare tiha. Lori ba Watulari, atu hare sira nia rate, berukuran 8 x 8,hasae orçamentu hodi halo sira nia rate, iha tempo badak halo iha Timor-Leste. Hau nia maun bot, bem atu halo adat kan hau maka hatene.

JF: Nudar cidadaun Timor oan fó fali medalia ba sr.Konseiladu nudar representante nasaun Timor-Leste nian. Mensajen saída maka ita bot hatou ba juventude ka LSM sira?

EG: Los,…NGO´s sira ne´e, NGO´s halo hodi halo buat sira ne´e. NGO´s barak maka masalah terjadi dimana2.NGO´s sira iha Timor-Leste, se sira hadomi Nasaun ida ne´e duni. Reasaun sira nian ema seluk maka aproveita hodi hatun Governu Timor-Leste. Tuir hau nia hare la etitika, nebe halo iha Timor-Leste.

Juventude sira uluk lao hamutuk, hatene malu, halo diak mos hatene, halo aat mos hatene malu. Seidauk tóo tempo atu dehan sira oinsa no hau ne´e oinsa. Seidauk tempo atu koalia konaba ba ida.

Hau nia lia menon, sira hau konyece mos,husi fuk tutun toó ain, hau hatene mos sira, se iha tempo hodi koalia ba ida ne´e.

Labele tolok Xanana Gusmao, maske áat nia funu nain ida,nia aman ba libertasaun.

Xanana nia kekurangan mai benahi bersama2, Xanana nia kekurangan ne´e kekurangan povu Timor-Leste nian.

Xanana kelebihan ne´e kelebihan povu Timor tomak. Xanana ninia kekurangan ne´e juventdue Timor-Leste ninia kekurangan no Xanana ninia kelebihan ne´e Timor-Leste ninia kelebihan.

Mai ita Hamutuk harii rai Timor-Leste hodi hare ba oin, hare ba katouk, ne´e buat moruk maka barak, preence no lao ba oin laos facil se ita kompara ho ita nia historia pasadu. Tamba ne´e, hau nia lian menon,ita tenke respeitu ba ema nebe idade liu ita ka katuas sira. Se hanesan PM ne´e kargu estadu nian.

Respeita X ne´e hanesan katuas fuk mutin, hanesan ita respeita no hakruk ba ita nia katuas sira. Hau hare sira membabi buta, hau lakohi hare dok, hau hatene povu tomak hatene, seidauk to biban hodi dehan buat nebe los ka seidauk iha keberanian atu koalia buat ne´ebe los. Tamba ne´e maka hau husu ba Juventude, fila ba sira nia fatin, fó ideia ne´ebe diak no los, halo nusa maka hodi desenvolve rai Timor-Leste ba oin, hanesan rai seluk, ida ne´e maka responsabilidade juventude nian.

Nasaun TL iha Juventude iha sira nia liman, nasaun ne´e lao diak ka ladiak depende ba juventude, tamba ne´e juventude labele koalia deit, hatou imi nia hanoin ba Governu KXG, hodi lori nasaun ne´e ba oin, se hakarak dehan aat deit, ema hotu bele halo. So kritika deit no la fó solusaun ida, ne´e laos…

JF: Nudar ema Timor oan saída maka ita nia lia menon ba Governu Timor-Leste ne´ebe ninia lideransa husi Xanana Gusmão?

EG: Governu iha PM Kay Rala Xanana Gusmao, uluk nia nudar PR, Ramos Horta nudar MNEC. Iha nilai positivu, tamba nia husi PR ba PM. Ami fó apoiu ba nia atu re-kandidatu nudar PR TL, nia dehan nia lakohi ona.

Nia iha planu seluk, iha neba maka iha mudansa, kompara ho Governu anterior.

Se iha kekurangan ne´e kekurangan povu TL tomak.

La precisa tolok ema, hau kompreende katak Kay Xanana Gusmao hatene saída maka reasaun iha Timor-Leste neba. Hau nia aman ho maun alin sira mate ba funu, hau entrega medalia ba konsulat, konsulat entrega ba hau nia maun entrega fila ba PM!

*Fontes: TVTL, edisaun Telejornal (05/05), STL,TP i JND (06/05) no RTL, edisaun tuku nem loraik (06/05)!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.