VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090417

Deklarasaun Masakre 17 Abril 1999

Deklarasaun Masakre 17 Abril 1999

“Mai ita komemora loron ida ne´e laos hanesan eventu kalendariu ida, maibe komemorasaun ba situasaun aat, terus, humildade, tristeza ho inspirasaun, integridade no esperansa ba prosesu ida ke justu no los atu vitimas sira bele moris ho dame”.

Lita Sarmento

Ami, sobreviventes no família vitimas no sobreviventes lamenta maibe ami mos kompreende nusa mak ladun iha inisiativa husi ita sira nia líder wainhira husu justisa no tribunal ida ke justu. Barak mak ohin haluha no buka dalan nebee fasil atu kontinua sira nia vida ho silenciu.

Ami husu atu labele soe hela ita nia hamrok ba justisa, ita hari´i hela nasaun ida nebee tenki bazeia ba prinsipiu nebee justu ho justisa, igualdade, integridade no dignidade.

Ita hanesan pais ida alinya aan ona ho konvensaun barak ONU nian. Ita simu atu halo tuir konvensaun sira ne´e. Iha artigu 2 husi konvensaun Gneocidiu ne´ebe ita asina ona, define genocidiu hanesan”…kualker hahalok ne´ebe ho intensaun atu estraga, hotu kedas ka balun deit, nasionalidade, etniku, rasial ka grupu relijiozu sira, hanesan:

(a) Oho membru grupu sira ne´e;

(b) Halo aat ba isin ka psikologika/mental ba membru grupus sira ne´e;

(c) Halo de propozitadamente atu hamosu kondisaun ne´ebe sei destrói vida hotu kedas ba balun deit;

Konvensaun ba prevensaun no Punisaun ba krimi Genocidiu

Parte husi artigu ida ne´e mak la akontese iha 1999, ami husu ho haraik aan atu ema ida bele hatan mai ami?

Iha artigu 3 husi konvensaun ida ne´e define krimes ne´ebe deit mak bele hetan punisaun tuir konvensaun:

Genocidiu:

(a) Konspirasaun atu halo genosidiu;

(b)Haruka direktamente no publikamente atu ema ba komite genocidiu;

(c) Tenta atu halo genisidiu;

(d) Halo duni genosidiu.


Eurico Guterres haruka direktamente ba milisia rihun tolu resin ne´ebe halo hela serimonia iha kantor Guvernur nia oin atu oho pró-independensia sira. Nia diskursu ne´e halo duni iha Autoridade Indonésia sira nia oin, husi Abílio Osório to´o Tono Suratman, to´o Timbul Silaen, no diskursu ne´e halo kedas emisaun direitu ba Rádio Republika Indonésia (RRI).

Tragédia ida ne´e halo ema barak ne´ebe ohin sobrevive moris ho fitar iha sira nia isin lolon no mos psikologikamente.

Tinan sanulu ona ami sei hamrik metin atu buka no husu justisa.

Ita hare tiha ona tribunal boneka ne´ebe ema hanesan Eurico Guterres, hetan absolvisaun husi Mahkamah Agung Indonésia; Tono Suratman nia naran tenki hadia fila fali maske nia responsável ba krimes barak iha Timor-Leste. Liu-liu, General sira iha Jakarta nem ida ba tribunal maski iha envolvimentu direta ba konspirasaun no kumplisidade durante krize.

Ami kontinua hakilar atu:

· Ema sira ne´ebe halo krimi kontra humanidade lori ba justisa
· Tenki halo extradisaun ba ema sira ne´ebe halo krimi aat sira ne´e
· Tenki harii Tribunal Internasional Independente ida ba violasaun direitus umanus iha Timor-Leste
· Atu Parlamento Nasional konsiderea halo lei nasional ida konaba krime grave no amnestia.

Amnestia halo exekusaun lei kontra ema sira ne´ebe komete krime grave hetan risku. Família vitimas sira mak hetan desvantajen wainhira laiha justisa no lia los. Ita sei la fiar malu nafatin wainhira kriminozu sira ne´e la lori ba tesi lia iha justisa laran maibe hetan fali amnestia. Ida ne´e so impresaun katak ita bele halo krimi grave maibe ita sei la hetan punisaun.

Loron 17 Fulan Abril Tinan 2009

Família vitima no sobrevivente masakre iha Manuel Carrascalao nia uma

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.