VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090308

ANA PESSOA BA PGR: FIGURA DIAK, IMPARCIALIDADE DUVIDA BOOT

Forum-Haksesuk*

Lia fuan “justisa” ninia sentidu literal mak “virtude nebe fó ka husik ba ema ida-idak tuir ninia direito. Ba Timor oan barak justisa sei utópiku hela. Kasus pendentes hanesan relatório “CHEGA” Comissão de Verdade, Amizade e Rekonsiliasaun (CAVR) nian; Relatório KII nebe seidauk tau iha prátika; Relatório Komissaun Notaveis no relatório foun kona ba atentadu falhadu 11 Fevereiro tinan 2008. Resolve problema hirak ne´e signifika hamenus ona kontroversia ho Igreja no Organizasaun Nasional ka Internasional nebe la para hakilar nafatin kona ba direitu ema nian iha Rai Timor husi 1975 to´o 1999 no 2002 to´o 2008.

Ema hotu karik hein hela, mudansa ruma nebe autoridade estadu halo liu husi nomeasaun Ana Pessoa ba Procuradoria Geral Republika reflecte realidade hirak temi iha leten kalae?

Ita hein atu Dra. Ana Pessoa nebe la kleur simu posse nudar advogada Estadu RDTL nian bele promove duni justisa nudar haktuir iha lei inan (artigo 132º no 133º) nebe temi fila-fila lia-fuan “…defesa da legalidade, o cumprimento da lei, objectividade, isenção e obediência…”. Dra. Ana Pessoa mos promete ona katak pronto servi estado ho profissionalismu. Maibe labele husik liu análise ki´ik-oan nebe Forum Haksesuk halo no foti dúvidas triangular: Ana Pessoa; Ana Fretilin no Ana PGR. Susar tebes atan ida servi nain tolu:

Ana Pessoa hanesan figura diak

Dala ida tan, ita agradece Dra. Ana Pessoa ninia disponibilidade hatan ba konvite Presidente da Repúblika Dr. Ramos Horta ho apoio Primeiro-Ministro Xanana Gusmão hodi simu knar hanesan Procuradora Geral da Repúblika iha loron 27/3/09 tuir Lei-Inan RDTL (artigo 133º linha 3) nia haruka. Dra. Ana Pessoa haktuir ba RTTL (edisaun 4/3) katak nia “pronto atu simu knar foun hanesan Procuradora Geral da República no servisu ho responsabilidade”. Husi sorin, ita basa liman tan labele kestiona feto ninia kbi´it ka kapasidade hodi lidera orgão estado ruma. Dra. Ana Pessoa hanesan mos Timor oan sira seluk, feto ka mane. Nia simu knar ida ne´e hatudu katak nia loke liman simu responsabilidade bo´ot ida, laos hatutan deit knar nebe Dr. Longuinhos Monteiro husik hela ba kotuk maibe oin sa buka hakbiit liu tan instituisaun PGR no kredibiliza justisa hodi resolve problemas pendentes hirak nebe mak Partidu Fretilin defende iha komunikadu (3.3.09), katak antigu prokurador kbi´it la naton resolve problemas barak to´o rohan. Desafios rua ne´e sai hanesan desafio ba Dra. Ana pessoa no feto Timor-oan nebe ho formação académica naton “jurista” no iha experiência hanesan ex-ministra de estado no deputada iha Parlamentu Nacional, halo ema barak la lakon fiar ba ninia nomesaun ba fatin às hanesan Procuradora Geral da República. Maibe, ita mos labele haluha katak Dra. Ana Pessoan ne´e quadro partido no iha Fretilin nia laran rasik Dra. Ana Pessoa la kontribui significativamente ba rezolusaun krise interna iha Fretilin laran. Lia husu nebe Fretilin mudansa hateten fila-fila la hetan reaksaun positiva husi Direksaun pelu kontrariu kondena tan deit José Luís Guterres ho Victor da Costa ho expulsaun. Ana pessoa publikamente hola posisaun nonok ka “silencio” molok Gastao Salsinha promove manifestasaun iha Dili laran (2006). Ita la hatene tan sá Ana Pessoa nonok deit? Silencio hanesan estrategia ba nomesaun ne´e hodi sakrifika Fretilin rahun ho naran oi-oin? Hau hanoin lae. Só Ana Pessoa mak bele hatan ida ne´e!

Ana Pessoa hanesan activista Partidu Fretilin

Primeiro Ministro Xanana Gusmao hateten ba Jornal Timor Post (edisaun, 4/3) katak nia “fiar Ana Pessoa nebe PR nomeia ona hodi tu´ur iha fatin nebe Longuinhos Monteiro husik hela ho profissionalismu maski ema barak laran rua-rua ho ninia actividade iha partidu Fretilin nia laran”. Iha ne´e, PM Xanana Gusmao atu hateten mo-mos kedan katak nia apoia PR nia decisaun maibe iha duvida mos okupa PM Kay Rala Xanana Gusmão nian hanoin, liu-liu kona ba prinsipiu imparsialidade orgaun soberania PGR nebee sei subordena ba ema kuadru partidariu ida hanesan Ana Pessoa.

Karik Xanana Gusmao nia duvida ne´e mos representa ema barak nia duvida, ho razaun katak Longuinhos Monteiro nebee la mai husi partidu ruma mos Fretilin ho ema barak akuza nia parsialidade no servisu laloos hodi sadere liu ba partidus politikus (haré comunikadu CCF (4/3), kuantu mais Drª. Ana Pessoa, além de ex-Ministra partido Fretilin, nia mos pertense kuadru partido Fretilin aktualmente iha Mari Alkatiri nian ukun. Husik Ana Pessoa sai husi Fretilin hodi bele tane metin “imparcialidade” iha justiça ka Ana Pessoa avansa deit ho título rua ne´e “Advogada Estado no Activisita Partidu Fretilin”? Iha ponto rua:

Ida, se Ana Pessoa husik hela direksaun Fretilin aktual kargu politiku tanba PGR mak louvável tebes tanba hatudu sentidu de estadu no mos hatudu katak nia (AP) iha duni boa vontade atu servi ba interesses nasionais Estado RDTL no hakarak duni atu harii justisa nebee diak no loos iha Timor. Nunee ema Feto ida (AP) bele kria presedente nebee salvaguarda imagem Estado liu husi reforma sistema nebee rompe ho sistema anterior iha Longunhos Monteiro nian tempo. Se nunee mak atu hakarak ka lakohi mos Ana Pessoa la iha eskolha seluk anaun ser nia pronto sakrifika ninia-an atu kontra ninia konsiensia (politika-partidaria), kontra ninia vontade (politika-partidaria) no kontra forsa influensia husi ninia kamaradas sira iha Fretilin.

Rua, se Ana Pessoa hili ho boa vontade abandona kargus partidariu molok simu knaar nudar Prokuradora Geral da Repúblika signifika katak nia pronto sakrifika partido Fretilin no ho ninia auzensia nudar kuadru nebee konsekuentemente bele frajiliza diresaun Fretilin.

Ita hein hodi haré. Ikus mais, Ana nia desempenho hanesan PGR sei determina mos imagem rua: estado ho partidu Fretilin. Se Ana Pessoa hala’o ninia papel nudar PGR diak mak, Fretilin manan ponto hodi aumenta pezu kredibilidade, katak partido nee nia ema bele hadia ba los buat nebee sala. Nunee mos Estado manan saltu boot ida ba oin iha sistema judisial, tanba halo mudansa maibe muda buat aat ba diak. Karik nunee mak Ana Pessoa sei hetan naran diak ho meritu pessoal maibe mos Fretilin bele hakilar tan dala ida iha campanha eleitoral (2012) katak “Fretilin mak iha capacidade resolve prolbema”.

Se Ana Pessoa la hala’o nia knaar ho diak mak kredibilidade instituisaun PGR no Imagem Justiça aat liu nebee bele signifika katak halo mudansa iha PGR em vez de muda ba diak, ita muda ba, muda mai hanesan deit no pior liu tan mak ita muda ba aat.

Konsekuentemente partido Fretilin mos sei hetan nota negativa husi povo nian avaliasaun embora Marí Alkatiri sei hateten katak Ana Pessoa la representa Partidu Fretilin. Maibe mos PR Ramos Horta sei hetan kritika nebee mos karik la’os ki’ik tanba nia mak hatudu Ana Pessoa no Ana Pessoa eskolha pessoal Presidente RH nian. PM Xanana Gusmão husi nian parte mos sei bele hetan kritika tanba nia fo apoio ba PR nian eskolha maibe nia (XG) sei iha netik argumento atu defende-an katak PM la bele rekuza desizaun nebee iha PR nia kompetensia ka impoin ba Presidente ho ninia eskolha. Ita hein hodi haré mos!

Ana Pessoa hanesan prokuradora Republika

Justisa iha Timor Leste hahú husi 2002 to´o ohin loron sai hanesan objectu krítika husi laran no husi liur. Iha faktu balu hatudu mo-mos intervensaun politika iha justisa. Haré exemplo: indultu Presidensial ba Rogerio Tiago Lobato (RTL) nebe komete krime bo´ot. Estado gasta osan ho kria komissaun, konvida Peritus Internacional nian, gasta tempu, envolve mos lia nain barak, explora sira ninia kompetensia hodi ke´e sala nebe mak RTL halo no sala hanesan ne´e tuir lei tama kadeia tinan hira. Ikus mai, PR Ramos Horta hamihis kbiit justisa nian hodi fo indulto ba ema nebee halo krime ho pena prizaun tinan 7 (hitu) resin fulan 6 (nen) nebee nem tinan 1 (ida) kumpri maibe PR dudu ses no arruma artigus hirak nebee hakotu sentensa ba Rogério Lobato hodi troka fali ho dekreto Presidensial. Pior liu mak PR nian argumento ba dekreto impunidade ba RTL nee ho baze sentimento pessoal katak RTL ema funu na’in, terus na’in, família mate mohu. RTL nia família nebe mate karik sura hamutuk la to´o número nebe relatorio “Chega” haktuir ema 200.000. Argumentu hirak ne´e, mak salva RTL husi tinan hitu no funan ne´en ba kadeia bekora. Ho lei susar tebes, enquadra argumento hirak PR uza hodi salva RTL. Nia konsekuensia mak Justisa fragil liu tan. Ana Pessoa iha ki´it naton inverte situsaun ne´e ka lae ? Keta halo be PGR foun sai fali poder politikus nia boneka ? Karik mos se mak hatene Ana Pessoa lalin fali juiz rai seluk ba Timor hodi impor sistema rai seluk nian ka bolu nian amigos sira husi estranjeiru ho razaun katak Timor sei falta rekursus nunee presiza ema ho kualidade atu ajuda reforma sistema iha PGR.

Bele sai komplikadu liu tan se Ana Pessoa nebee Jurista atu hala’o knaar nudar PGR ao mesmu tempu Militante Partidu Fretilin. Basaa, susar tebes atu “kombate-an rasik” katak susar tebes halo justisa kontra nia kamaradas sira balun husi Fretilin nebe nia kazu karik sei pendentes, hanesan autor politiku no autor moral ba krize politku militar iha tinan 2006. Ikus liu, Ana Pessoa ninia konklusaun iha Relatório “Komissaun Notáveis 2006” hatudu tiha ona ambiguidade wainhira dehan krise interna F-FDTL hanesan tuir mai ne´e: “SALA, SALA HOTU, LÓS, LOS HOTU”.

Situasaun seluk nebee bele akontese mos mak, karik Ana Pessoa ba PGR maibe la husik partido Fretilin bele akontese iha futuru uza poder judisial halo perseguisaun ba adversarius politikus sira nebee halo kois sala uitoan ba liu prizaun enkuantu ninia kamaradas balun nebe karik halo sala boot, sira nia kazu sai hanesan kolesaun iha gabinete de arquivus partido nian iha gabinete desenvolvimentu nia sorin.

Tetu no habadak lia,
kargu PGR nebe asenta iha dupla konfiansa husi Governu no husi Presidente da Republica tenkiser jurista de mereito, idoneidade moral, rigorosamente isento ho interese politiku-partidariu, ho kapasidade de lideransa, komprende diak papel Ministerio Publiku no ho sentidu 'politiku' i intitusional. PGR ne’e vertice do Miniterio Publiku, tan nee nia tenki asegura mos autonomia serviso Miniteriu Publiku nian.

*Análise: Editores Fórum-Haksesuk

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.