VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080117

Mari Alkatiri ho Fretilin la iha moral atu koalia KPM*

Mari Alkatiri (MA) ho Fretilin la iha autoridade moral waihira koalia konaba Krise Politika Militar (KPM) nebe Timor LoroSae (Leste) hasoru iha tinan 2006. Tamba KPM iha tinan 2006 mosu iha Governo PM MA ho Fretilin partido nebe maka dominan iha Parlamento Nasional (PN) nebe iha kondisaun atu resolve problema sira nebe maka fo fuan ba KPM. Tamba iha iha maioria iha PN; MA tuir lolos executa didiak ninia politika no ninia programa. Iha orgaun Legislativa (PN) nia maka maioria, nebe bele suporta diak ba ninia execusaun plano no progama. Maibe kontrario fali, MA ho Fretilin buka kontra hotu-hotu; la kontrola ninia Ministro sira hanesan: eis-Ministro Interior no veci-Presidente Fretilin Rogerio Tiago Lobato (RTL), nebe ninia hahalok nebe kahur saida maka «esfera privado ho publiku», kahur sasan estado nian ho sasan nebe maka ba partido, hare deit: Harii Milicia Fretilin (MF) ho equipamentos no kilat nebe Estado nian, iha «Viola» rasik Ukun Fuan Inan (UFI) no rai nebe moris iha estado direitu, tamba iha rai nebe vigora Estado Direito «Estado monopolio Violência», katak Estado maka iha knar ba fo seguransa no defesa ba Populasaun, laos grupos bandidos armados sira maka hadau fali servisu nebe maka UFI dehan fo ba» força Segurança» no «Força da Defesa». Problema sira nebe maka hanesan lia hun konaba KPM, tuir lolos MA ho Fretilin iha kondisaun politika no legal hodi resolve. Fretilin maka maioria iha PN, tuir lolos sira iha kondisaun legislativa no hodi suporta ba Poder Executivo hodi hatan ba problemas sira nebe mosu. Maibe kontrariu fali, MA ho Fretilin buka miniza ba problema sira nebe mosu, buka tau hamutuk ka akumula problema to´o tempo ida maka nakfera.

Se koalia KPM, MA ho Fretilin la iha autoridade moral atu koalia no dada lia ne nia hun mai husi nebe. Tamba sira (MA ho Fretilin) koalia tamba sira hakarak halos sira nia sala tamba sira maka Lia KPM nia hun no abut. KPM mosu iha 2006, maibe MA ho Fretilin maka kaer Ukun no iha knar hahu husi Maio 2002, tuir lolos sira buka dalan ba resolve lia hun KPM, iha tinan 3-4 la buka resolve, buat hotu budu to´o dois no nakfera, ikus mai hotu-hotu hakfodak hodi hatudu liman ba malu. Hahu KPM nakfera, MA ho Fretilin buka joga «Oinsa maka minimiza» imagem ba Eis-PM MA ho Fretilin rasik nebe maka responsavel ba «Causa no Problema» ba KPM, hare fila artigo konaba “MA maka Kausa i Problema ba KPM”, hare iha Forum Haksesuk, (htt://www.forum-haksesuk.blogspot.com) . MA ho Fretilin rasik maka hakarak harii Estado-Nasaun nebe ho no tuir imagem partido ida mesak maka Ukun, hare demokrasia nebe «Tutelada», ho objektivo maka Oinsa maka Ukun To´o tinan 50. Buka apropriasaun ba servisu estado (militar, Seguransa, juridika, Materila, no sst). Neduni problema sira nebe maka mosu hodi fo origem ba KPM ne´reflekte ba produtos no efeitu husi kausa no problema ba KPM.

Iha tinan hirak MA ho Fretilin kaer Governo, iha akontecimentu balun maka konsidere hanesan bele sai hanesan lia hun husi KPM. Iha loron 4 Fulan Dezembro tinan 2004, iha akontecimentu ida ne´e halo aat imagem Timor LoroSae (Leste) nian. Iha akontecimentu seluk, problema F-FDTL ho PNTL, akontece iha Lospalos iha tinan 2004, no sst. Saida maka Governo Fretilin ho eis-PM ninia resposta ba akontecimentu rua (2) ne´e no sira seluk. Foti kasu rua ne´e deit hanesan exemplo ba kasu sira seluk nebe mosu iha Governo MA ho Fretilin ninia Ukun.

Kasu 4-12-2002, Kasu ida ne´e estraga «imagem» Rai Timor LoroSae no emar Timor nian iha mundo, TVs mundo tomak hatudu imagem konaba atake kontra Parlamento Nasional (simbol) ba poder Estado Nasaun;atake ba Supermarket Hello Mister (simbol ba investimento rai liur nian); atake ba Mesjid iha Kampo ALor (simbol ba Tolerância religiosa); atake ba Eis-PM MA ninia uman (simbol ba ema nebe konduz destino Nasaun nian). Governo liu husi inquerito nebe halo hodi hatudu liman ba sira nebe maka sai nudar autor ba akontecimento (04/12/2002). Eis-PM MA mosu mai hodi hatudu liman no akusa sira nebe maka iha akontecimento nia kotuk. Tuir Jornal de Noticias (JN) cita MA hodi dehan “autor ba akontecimento 04-12-2002 maka: David Ximenes, Manuel Carrascalao no Avelino Coelho (in JN, edisaun 11/02/2002)”. Felizmente David Ximenes ohin loron hamutuk ona ho MA,neduni David Ximenes la precisa ona MA hadia ninia imagem tamba hetan ona Secretario de Estado (iha 2º remodulasaun Governo MA nian ) no tur iha Parlamento no pertence ba quadros no orgaun sociais partido Fretilin nian. Tuir lolos, sira nebe maka MA akusa nudar autor ba akontecimentu 04-12-2002, iha direito ba reklama sira nia «inocência» iha Tribunal, inkluindo David Ximenes. Problema ida ne´e Governo Fretilin no Eis-PM MA husik liu deit, la resolve no ignora deit.

Problema F-FDTL ho PNTL laos problema foin mosu iha krise 2006,maibe akontecimento iha Lospalos entre F-FDTL ho PNTL hahu ona problema.Iha akontecimento kiik seluk, hanesan F-FDTL tun ba tuku malu ka tiru malu ho PNTL iha Dili laran, lian sira ne´e hotu tau hamutuk la resolve problema ninia hun lolos to´o ikus maka mosu KPM iha 2006. Kasu F-FDTL ho PNTL iha tinan 2004, iniciativa Prezidente Republika,Xanana Gusmao, harii Komisaun ida hodi halo inquerito. Tuir Relatorio Komisaun nian nebe produz relatorio nebe «alerta ba problema iha F-FDTL nian» nebe bele fo impakto ladiak ba estabilidade no seguransa nasional. Alerta Komisaun Inqueirito nian akontece iha tinan 2004, maibe KPM iha tinan 2006. Problema sira nebe maka mosu iha 2004 maka kontinua fali iha 2006, karik repete deit ninia Kausa. Saida maka Fretilin ho Eis-PM MA ninia aksaun no resposta ba Relatorio Komisaun inquerito nian? Ignora deit!Maibe tenta oinsa maka domina iha Instituisaun F-FDTL,oinsa maka politiza Forças Armadas (FA). Tamba PNTL Fretilin no Eis-PM MA dominan no manipula ona, falta maka F-FDTL deit, neduni oinsa maka domina F-FDTL liu husi dalan oi-oin: Ida (1); buka hafahe hierarquia F-FDTL nian,balun besik ba Fretilin no balun fali moderado; Rua (2); buka influencia ho doutrina nebe maka bele lori hierarquia F-FDTL nian,liu husi Dr-Roque Rodrigues, nudar Ministro da Defesa (MD) ba hela hamutuk ho CEMG F-FDTL nian,oinsa maka influencia nia ideologicamente. Ho objektivo Taur Matan Ruak ho F-FDTL bele hadok an husi Xanana Gusmao no provoka konflitus; Tolu (3); provoka joga Lorosae vs Loromono iha F-FDTL nia laran, atu nune bele fragiliza hierarquia F-FDTL ninia posisaun. To´o ikus halo sira (hierarquia F-FDTL) monu ba jogada MA sira nian, lori F-FDTL ba adere ba Fretilin hanesan objektivo final. Hare husi kronologia Krise iha F-FDTL nia laran MA ho Fretilin buka husik liu deit no fo suporta ba decisaun ne´e rasik hodi expulso 600 Militares (F-FDTL Petisaun).

Hafahe Instituisaun Rua (2), PNTL dehan Governo nian,F-FDTL besik liu ba Prezidente, PNTL husi Loromono no F-FDTL husi Lorosae. Neduni kausa ba KPM laos foin mosu iha tinan 2006, maibe mosu nanis kedan, hahu husi desmobilizasaun Falentil iha Aileu hodi transforma ba harii «exercito convencional» nebe ninia nukleu duro mai husi Falentil. Iha PNTL, modelo rekrutamento nebe ladun tasak, to´o ikus transforma fali PNTL sai hanesan «Forças» nebe alternativa ba F-FDTL, PNTL hetan equipamento diak liu do ke F-FDTL. Tamba F-FDTL besik liu ba Prezidente Xanana Gusmao, buka oinsa maka hadok F-FDTL husi Xanana Gusmao, ikus mai mosu kasu Lorosae vs loromono.

Problema RTL vs L7, ne´e mos kontribuio ba krise, tamba iha neba lia nia hun la tesi hotu maibe buka lere deit maka lia ninia fuan no dikin, husik liu deit problema sira ne´e hotu, ikus mai tau hamutuk maka ninia klimaks maka 2006.

Jogo interesse grupos intelektual husi Mozmbique vs sira husi laran, ba sira laran mesak «maufehuk no supermi deit», iha ne´e provoka ona «marginalizasaun» ba komponente iha sociedade. Tamba MA jeneraliza demais, dehan sira be hasae formasaun iha Indonesia ne´e mesak maufehuk no supermi hotu.

Kontra Igreja Catolika, Bispo sira Vaticano maka hili, MA povo maka hili, se hakarak halo politik hasae deit batina. buat sira ne´e hotu kontribuio. Igreja Catolica instituisaun nebe ninia ai rin kuda kleur ona no metin iha soceidade Timor nian,neduni la bele ignora realidade ida ne´e. Hatan Igreja nian liu husi organiza manifestasaun iha tinan 2005, hodi uja hanesan pretxto kontra opsaun ba hanorin «moral no relegiaun» ne´e «obrigatorio ka opcional».

Sira Veteranus no antigo kombatentes sira mesak la haris deit, la rekonyece saida maka «Caixa» kodigo nebe uja iha servisu Klandestina nian. Sira kombatentes ho veteranus sira sacrificio sira nia nia moris ba Funu, mosu ida mai husi Mozambique, tur-tur la rekonyece saida maka sira ninia sacrificio.

Minimiza oposisaun interna (Fretilin) no externa (Partido politika sira), tamba deit hetan poder maioria iha Parlamento, neduni minimiza oposisaun Partido Politika sira nebe iha assentu iha Parlamento Nasional.Tamba sira minoria neduni,sira nia lian litik no hase sira la vale ida,iha demokrasia maioria sempre fo valoriza ba minoria, laos demokrasia waihira la respeitu ba lian sira minoria, se la respeita sira minoria neduni sai fali «ditadura», tamba sira regime ditadura maka la fo valor ba minoria sira. Ba oposisaun interna, hodi klassifika katak «Mesak frustado deit», neduni sira ninia lian no reivindikasaun sira ne´e MA ho ninia grupo ignora deit.

Akontecimentu sira nebe hakerek ona iha leten ne´e akontece molok KPM iha 2006, neduni akontecimento sira ne´e mosu hanesan sinal klaro los ba MA ho Fretilin buka hadia buat nebe la los, buka ukun lolos, atu nune bele evita krise nebe pior liu. Ikus Mai mosu KPM iha 2006. Hare no fihir didiak, se maka provoka no kausa ba KPM 2006 maka MA ho Governo nebe Fretilin maka suporta maioria iha Parlamento. Neduni, Mari Alkatiri ho Fretilin la iha moral atu koalia KPM.


*António Ramos Naikoli
Timor Oan Hela iha Lisboa, Portugal!

4 comentários:

  1. Heiii atoi naicoli, o ne ema universitario ida, o nian analise ne barak mak diak mais e uma pena mak o hanesan manu aman ida ba moris iha fali nia luhan par hodi halimar ho fahi ten....

    sim fretilin monu duni mais laos tan fretilin mak ladiak mai be animal ida naran marie alkatiri ne mak hanesan cascadu ida ba historia povu timor ninian isin lolon karik tenque hamos tiha nia ho ninia familia ho nia ema sira atu kuda ATEISMO ho MARXISMO iha timor ne.

    labele fo sala ba FRETILIN tan FRETILIN hanesan "careta BMW" nabilan ida karik ba fo fali condoutor maufak e idiota ida hanesan marie ne mak kaer e no fim nia lori ba choke tun sae careta ne depois ita fo sala mak ba FRETILIN.....

    quando atu koalia ne usa kakutak atoi, labele usa fali kidun kuak, tan ita bot ne hanesan ema universitario ida ( masque escola dudu ba dudu mos la hotu deit ) mais hau hare o nia analise ne para estandarte hodi koalia halimar iha tos laran ga iha karau luhan ninin ne sei bele conta ba...

    halo nusa mak o ema ida que uluk dehan sacrifica an ba luta timor ninian futuro ate to katik sai husi escola mos o labele aprende buat simples ida hanesan ne ...
    o hanoin kala agora o sai porta voz AMP nian hamutuk ho xanana ne be imi tabik malu ho autonomistas sira par lambe malu hodi bosok povu e nauk timor nian rico soi ne imi atu sai diak ona mak ne ga ?
    posa atoi iha dignidade ituan ba ! afinal o lao ba escola dok fila mai so par atu sai fali opurtunistas sira nia atan deit, quitado keta haluha maluk sira be milicia ho pro autonomistas sira oho e fakar sira nia ran ne, o ho xanana no fim imi sai fali traidor at liu ba rai ida ne !!!

    se quando atu hare lo los ne crise ne bele o hanaran " KPM " ne mosu tan mentalidade discriminador ba kalade, marie alkatiri ninia plano secreta nebe atu nauk povo timor nian rico hodi lori halai ba liur ho ninia familia sira, marie nia plano atu halakon religiao catolica iha timor, no mos xanana ho horta sira nian plano atu hadau poder ne mak halo ran fakar iha timor ne...laos FRETILIN mak at.....
    tenque hare, analisa e separa didiak buat ne lalika hamoe an ho hahalok politica hipocrasia, e halo moe an ho mentalidade maulambe....
    xanana,marie, tau ba dasi rua ne hanesan deit, hotu2 hakarak hadau povu timor nia rico soi...

    mais quidado... povu ai leba ne laos beik, experiencia durante 450 anos ho colonialista portuguesa e 24 anos ho indonesios ne, neneik halo sira sei hader e sira nia katana sei kroat fali ba traidor hanesan imi AMP ne !!!!!

    FRETILIN kala moral iha ne mak hamrik tuba rai metin iha historia luta hasoru ocupacao bot husi indonesia to no fim alcanca luta e lori dunik ninia timor sira ba to hetan ukun an ne masque matan ben ho ran tenque fakar sai husi ninia oan sira ninian isin lolon hodi selu ukun an sagrado ne.....

    labele identifica FRETILIN ho terorista, e naukten bot ida hanesan " MARIE OSAMA BIN LADEN ALKATIRI " ou ho xanana tanis ten " MAULICIK " !!!!

    "VIVA O ELEGANTE FRETILIN "

    ResponderEliminar
  2. Alkatiri, Ho Lu-Olo. agora sai frustrado no buka maka XANANA nia sala, hodi bele realiza sira nia mehi nebe atu ukun to'o tinan 50. ha...........ha............ne'e hotu sei sai diet imi nain rua nia mehi iha imi nain rua nia toba kalan.

    ResponderEliminar
  3. Alo Antonio Naikoli

    Lalika mai fali fasi ropa foer ema hotu hatene hona hia Portugal mundo democratico ita bele hatudo buat diak halo nusa ita hotu bele hadia Timor.Lalika mai ho lenga sira nee.

    Adeus

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.