VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20071116

MAIBE AGORA MOSU 'PERTANYAAN' IDA: SE MAK HALO GRAVASAUN NE'E?'

Hi Boa tarde ba imi hotu,

Hau hakarak atu hato'o komentar ki'ik oan ida kona ba gravasaun telefonika nebe oras ne'e dadaun mosu iha ita nia Nasaun Doben Timor Leste. Hau sai triste tebes wainhira rona ida ne'e mosu tamba ne'e hatudu katak:

1. ITA LA IHA RESPONSABILIDADE.
2. LA HATENE ATU RESPEITA EMA SELUK NIA PRIVACY.
3. NAFATIN BUKA ATU STRAGA EMA SELUK NIA CAREER, FAMILIA NO MORIS.
4. EGOISTA
5. OPPORTUNISTA
6. HAMLAHA BA 'KADEIRA'

Oins mak ema husi nasaun seluk sei fiar no hakarak atu servisu hamutuk ho ita se ita rasik egoista, la responsavel, la hatene atu respeita, hatene atu 'nuntut' ita nia 'direito/hak' maibe la hatene no lakohi atu halo ita nia dever no nafatin buka atu hatun no straga ema seluk nia moris?Timor sei la lao ba oin se buat hirak be hau temi ona iha leten ita hamos husi ita idak-idak nia fuan laran. Nudar ema Cristao ida, wainhira ita idak-idak reza orasaun AMI AMAN IHA LALEHAN, lia fuan saida de'it mak ita temi iha orasaun ne'e? Favor ida keta temi lia fuan sira ne'e se la ho refleksaun nebe naruk no luan.Tempo ruma liu ba, Sr. Lasama, Presidente Parlamento Nasional de Timor Leste, mai iha Jakarta no Embaixada TL iha neba organisa soru mutu badak ida entre Presidente Parlamento ho Timor oan sira nebe mak oras ne'e dadaun estuda iha Indonesia. Hau mos tuir soru mutu ne'e. Iha sorumutu badak ne'e kolega balun temi kona ba gravasaun telefonica nebe mosu iha TL no agora sai polemika bo'ot iha TL. Wainhira kolega foti problema ne'e, hau haksolok tebes tamba Presidente Parlameno no sr. deputado balun hatan katak sira sei buka atu resolve lalais problema ne'e tuir lei no regra nebe iha TL.
Hau haksolok tebes ba buat ne'e MAIBE AGORA MOSU 'PERTANYAAN' IDA: "SE MAK HALO GRAVASAUN NE'E?" Tuir hau nia hanoin, nebe sidauk maduro diak maske oras ne'e dadaun hau estuda hela telekomunikasaun iha universidade ida iha Jakarta, iha 'kemungkinan' tuir mai ne'e nebe mak bele hamosu gravasaun ne'e:
1. TimorTelcom mak halo gravasaun ne'e (hau la hatene ho rasaun saida) --- tamba sira mak kaer 'perangkat telekomunikasi' no nudar kontrola telekomunikasaun iha TL.
2. Ema 'ruma' usa CALL RECORDER CARD atu halo gravasaun ---- tecnologia ne'e so ba sira nebe de'it mak iha osan tamba atu sosa kartaun ne'e tenke 'pesan' ba perusahaan iha rai liur no karun (ou hetan suporta husi ema ruma nebe mak buka atu straga TL).
3. GHOST HANDPHONE. Tecnologia ne'e mosu ona no hahu faan ona iha loja sira no ema barak, se de'it, bele iha aksesu ba ida ne'e. Ho GP ne'e ema ida bele hetan aksesu atu rona saida de'it mak ema seluk koalia wainhira iha hela reuniaun ida nia laran tanpa 'sepengetahuan' husi ema nebe mak kaer HP ne'e no sira seluk nebe mak iha reuniaun ne'e nia laran.
Ho rasaun hirak ne'e hau husu atu lider nasaun sira cuida an didiak no tenke controla sira lia fuan wainhira sira halo hela reuniaun ruma. Se de'it mak atu hasoru PR, PM, no Presidente Parlamento sira nia HP tenke tau hela iha liur atu prevene GRAVASAUN husi ema sira nebe mak oportunista no buka atu straga nasaun. Buat hirak ne'e nudar 'usul' ki'ik oan ida husi atu ita nafatin respeita malu, iha responsabilidade, hatene ita nia direito no dever nomos tenke nafatin buka atu fo liman ba malu hodi servisu hamutuk atu hari'i ita nia nasaun ne'e para bele sai diak liu.VIVA TIMOR LESTE. Hamutuk ita hari'i no lori ita nia nasaun Doben TL ba oin no 'makmur'.

Yours sincerely,

J. Olivio
Timor oan, hela iha Jakarta, Indonésia
E-mail: olivio_joao@yahoo.com

2 comentários:

  1. SITUASAUN POLITIKA

    Governu mai aprezenta Programa Governu Primeiru deklara katak nia sei haruka Ministeriu idaidak mai apresenta relatoriu iha Parlamentu Nasional semana-semana, maibe 100 dias Governasaun Xanana tó agora seidauk apresenta sira nia politika ba públiku liu-liu Parlamentu Nasional, no governu ida ne’e eziste deit iha nivel nasional la ba tó Distritus sira, ne’e mak representa povu no ukun povu ?
    Sr. Presidente Hau lamenta konaba eltricidade ne’ebé mate-beibeik, husi 24 horas lakan deit 12 de tempu, ne’e estraga equipamentu eletronica sira populasaun nian, semak sei hola fila fali fo ba sira.
    Iha governasaun ida ne’e ministro sira ba sosa rasik equipamentu rasik hanesan iha ministeriu agrikultura Ministro Marianu Sabinu ba Sosa tratoris iha Koreia ninia viagem selu husi kompañia nain ami bele hateten ne’e korupsaun ida ne’ebé komete husi Ministro Agrikultura, Xanana iha kampaña hateten katak se mak naok doit ida sai i,i,,i, maibe realidade hatudu katak Xanana fali mak komete korupsaun.
    Iha rai hotu-hotu Primeiru Ministro iha poder tomak atu organiza no mobilize partisipasaun husi sidadaun atu hola loparte iha aktividade governasaun maibe iha Timor-Leste la akontese, bainhira iha loron 15-16 Novembro 2007 Primeiru Ministro hala’o dialogu iha Aileu husi parte petisionariu la partisipa ne’e hatudu katak Primeiru Ministro lakon ona kredibilidade politika perante povu rai ida ne’e lolos tenke resigna-an husi nia kargu tamba povu la fiar ba nia.
    Iha apresenta programa governu Primeiru fo prioridade ba resolve problema ADPs iha tempu badak antes Desembro 2007, maibe 100 dias governasaun la iha liu mudansa ba problema ADPs, ita hare katak komprimisu CNRT halo iha tempu kampaña nunka realize bosok deit povu atu atinzi sira nia hakarak.
    Problema Alfredo Reinado tó agora la iha dalan sai ba sira nia problema, Xanana uja sira hanesan objetu kampaña deit, bainhira nia atinzi tiha Primeiru Ministro nia haluha tiha problema Alfredo Reinadu nian, no Reinado tenke atensaun tamba Xanana atinzi tiha nia objetivu maka Reinadu nia/Xanana sei haruka Forsa Australianu sira oho tiha nia.
    Tamba deit la satisfas malu iha membro governu ba partidu haat maka ministeriu idaidak hasai Diretor sira la liu husi prosesu disiplinar ida hodi tau fali sira nia ema atu satisfas sira nia ema sira ne’ebé fo kontribuisaun ba sira nia partidu iha tempu kampaña.
    Relatoriu ezekusaun Oramentu Geral do Estado barak mak ezekuta 100% oinsa ho fulan balu ne’ebé sei iha? Sira halo sa? Liu-liu salariu vencimento ho beins e servisu, sei selu tan ho sa fulan hirak mak sei iha?
    Involvimentu Prokurador Geral iha Krize nian loke dalan ba inpunidade atu buras iha Timor-Leste, no loke dalan ba kriminosu atu libre sirkulasaun, bainhira akontese problema sira ne’e maka estadu lakon nia autoridade no nosaun ba estadu nian.

    ResponderEliminar
  2. Visita presidente Dr.Ramos Horta foin dadauk ne'e , hatudu momos ba povo timor nebe hela iha Portugal , nebe hakarak atu ukun-nain sira tenki promove demokrasia lolos . Maibe visita ne'e la hatudu liu sentido demokrasia nian , tamba Presidente mesak deit mak bele koalia , ema seluk la bele koalia . Ne'e hatudu katak dalan hahu nakloke ba ditadura ona . Povo la bele koalia , povo labele loke ibun hasouro ukun-nai sira .

    Kona ba ahi mate kalan-kalan iha Timor hodi estraga ema nia sasan elektróniku sira , ne'e problema ida nebe grave liu iha nasaun ida nebe ema hotu hatene no rona fila-fila , katak Timor ne'e riku barak Minarai , maibe povo nakukun , la iha ahi . Ne'e hatudu katak , barak mak kokotek iha loron kampãna deit , maibe la iha kompetensia hodi lori nasaun ne'e ba progresso . Ukun-nain sira buka mak hetan fatin no mos atu ema hatene no hodi hakruk ba sira , maibe ulun fatuk to'os hanesan brita , kakutak boek nian deit , la hatene ukun nasaun ne'e .

    Osan nebe sira dehan fulan ida tama ba kofre Timor nian 100 miloens dolar ne'e , la hatene ba pára hotu iha nebe los ? Dala ruma sira lori osan ne'e ba simpan iha banku seluk hodi sira bele gasta ba sira nia an iha loron ikus mai , hodi haluhan tiha povo nia terus . Osan barak mak sira ba tau hotu iha bikan nebe oras ne'e naburas los iha Díli laran , hodi halo bikan nain sira mak sai riku liu fali povo nebe moris iha kiak nia laran .

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.