VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070905

Hatan ba belun sira MONALPOM

Loron Kmanek ba belun sira hotu,

Tuir mai nee hau ata hakarak hatoo wituan hau nia hanoin no haren konaba FRETILIN no MONALPOM (Movimento Nacional Povo Maubere) nebe ho hakarak atu hamate ka taka dalan ba Ukun IV husi AMP nebe nai Xanana Gusmão kaer wainhira halao ninia knar ukun nian iha ita nia rai doben Timor Lorosae.

Hanesan ita hotu hatene katak FRETILIN moris mai husi Ema Maubere tamba Ema Maubere hakarak ukun rasik nia an no nia rain, moris hamutuk ho Ema Maubere tamba nia hakarak kaer no lori Ema Maubere nia funu ba oin, too rohan no too ukun rasik an no servi ba Ema Maubere tamba nia hakarak lori Ema Maubere ba hetan moris ida nebe diak liu husi ida nebe ema fuik no let sira lori mai. Neduni FRETILIN nia hakarak laos atu buka diak ba nia an rasik ka buka atu hetan fatin deit ba nia an hodi hadia deit nia moris liu husi Ema Maubere nia terus, kosar wen, isin no ran, maibe nia mak sei fo nia an ba terus, husik nia kosar sulin, fo nia isin no fakar nia ran hodi lori nia ema sai husi ema seluk nia ukun, kaer no lori nia ema ba ukun rasik an nunee mos nia sei tuba rai metin nafatin hodi lori nia ema ba hetan moris nebe diak liu nian iha loron aban bain rua nebe sei mai.

Wainhira ita hare ba hakarak no prinsipiu FRETILIN nian nee, iha nee hau ata hakarak husu fali ba belun FRETILIN oan sira nebe hari fali MONALPOM nebe ho hakarak atu taka dalan ba Governu foun wainhira nia halao nia knar hodi servi povu Maubere nebe oras nee dadaun sei moris hela no moris nafatin iha susar no terus nia laran nee, hau ata la hatene saida mak sira nia hakarak lolos? Se belun sira nee FRETILIN oan duni nebe kaer metin nafatin ba prinsipiu FRETILIN nian no hakarak duni Povu Maubere nia diak, nusa mak sei ba halo fali buat ida hanesan nee? La iha ona dalan seluk nebe diak liu hodi bele halo buat ruma diak ba ita nia ema no rain? Se ita hakarak ita nia rain nia diak no ema nia moris diak, nusa mak ita la tur hamutuk, fo liman ba malu no servisu hamutuk ho Ukun foun ida nee hodi bele servi didiak ita nia ema, hadia no hari ita nia rain?

Hanesan hau ata koalia tiha ona iha hau nia hakerek ida ba dahuluk ho Portuges katak Ukun ida nai Xanana Gusmão kaer nee ita la bele dehan katak la tuir Ukun Fuan Inan (Inkonstitusional) tamba iha artigu 106 nian la koalia konaba "aliansa molok hilin (ante-eleitoral) " ("PM sei hatudu husi klibur politika nebe hetan hilin barak liu ka husi aliansa partidu sira nebe hetan fatin barak liu iha Parlamentu Nasional no Presidenti Republika mak foti, klibur politika sira nebe tur iha Parlamentu Nasional mos rona ") (art. 106, alínea 1). Iha nee la hatene momos katak PM nee sei hatudu husi aliansa nebe hetan hilin barak liu no hetan fatin barak liu iha Parlamentu Nasional. Neduni aliansa nee, hare husi artigu ida nee, bele mosu molok hilin ka wainhira hilin hotu ona. AMP nebe mosu wainhira hilin hotu nee mos tuir Ukun Fuan Inan ka konstitusional. Ita bele dehan katak nia nee la lejitimu tamba la hetan povu nia hakarak (expressão de vontade geral do povo) liu husi hilin, nee mos bele los, maibe wainhira ita hare fali husi sorin ida wainhira nia nee legal ka tuir ona Ukun Fuan, nia mos lejitimu, tamba Ukun Fuan hirak nee povu mak halo liu husi nia hakarak nebe hatoo liu husi sira nia ema sira nebe tur iha Parlamentu Nasional. Ema sira nebe tur iha Parlamentu Nasional nee kan hetan tiha ona povu tomak nia hakarak (vontade geral do povo) neduni buat nebe sira halo nee lejitimu. Neduni ita lalika dehan tan ona katak Ukun ida foun nee la tuir Ukun Fuan Inan (Inkonstitusional) no la hetan povu tomak nia hakarak (ilejitimu) hodi buka atu taka dalan fali ba nia wainhira nia hakarak halao nia knar hodi servi povu Maubere nebe sei moris hela iha tauk , susar, terus no mate laran atu nunee sira bele hetan moris nebe diak liu nebe nakonu ho hakmatek, dame no ksolok. Husik ba ita nia ema ida terus atan nee lalika hasuli tan ona nia mata wen no hafakar tan ona nia ran, loron too ona atu nia bele tur, lao no koalia ho hamanasa, laos atu husik nia tur, lao no koalia ho mata wen iha nia oin hela deit.

Tuir fali mai, ita hotu hare no hatene momos katak FRETILIN hetan duni fiar politika barak liu no kbiit politika boot liu husi povu hodi hari no kaer ukun wainhira ita sukat ho klibur politika ida-idak nebe hetan hilik liu husi hilin nebe sira tuir nee, maibe wainhira ita hare no sukat fali liu husi buat oposisaun politika nebe halao iha Parlamentu Nasional, FRETILIN hetan kbiit politika wituan liu hodi bele hari no kaer ukun wainhira sukat ho kbiit nebe oposisaun sira iha wainhira tau hamutuk. Neduni wainhira husik duni FRETILIN mak hari no kaer ukun, sei la iha tan ona dalan seluk nebe ita hetan no lao tuir, dalan mak ida nee deit "halo fali hilin foun". Nee laos tan deit FRETILIN hetan deit maioria simples iha Parlamentu Nasional hasoru klibur politika ida-idak ka hetan minoria parlamentar hasoru oposisaun tomak, maibe tamba mos toman politika nebe ita nia rain iha. Iha neba klibur politika sira seluk hot-hotu hakarak hasoru FRETILIN mesak deit, liu-liu sira nebe boot wituan, neduni sira nee hamutuk halo tiha hanesan "front" ida hodi halo oposisaun hasoru FRETILIN. Neduni sei susar teb-tebes atu FRETILIN wainhira kaer ukun, nia bele haliu ninia programa iha Parlamentu Nasional tamba klibur politika sira husi oposisaun, liu-liu sira nebe boot wituan nee sei la ba hamarik iha nia sorin hodi tau tan kbiit hodi haliu programa nee. Sira sei hamate no hamonu deit nia iha Parlamentu Nasional, nia sei la tahan no ukun kleur, hilin foun sei mai fali.

Wainhira ita hare ba ita nia rain no ema nia interesse no moris, dalan ida atu halo fali hilin foun nee sei la sai diak liu ba ita hotu, tamba nee sei halo ita lakon tan deit osan nebe ita sei bele tau ka kuda ba buat seluk, lakon fali tempu barak nebe ita sei bele tau hodi halo fali buat seluk nebe diak ba ita nia rain no ema no ita mos sei halo kole tan ita nia ema sira atu lao tun sae ba hili fali. No iha nee ita hatene tiha ona katak wainhira halo fali hilin foun, AMP sei ba fali hanesan aliansa nafatin, nia mak sei manan iha hilin ida nee no nia mak sei ba hari no kaer ukun. Se nunee nusa mak ita la husik deit ona ba nia atu ukun agora atu nunee ita lalika lakon osan, lakon tempu no hakole ita nia ema? Se ita hakarak duni ita nia ema no povu nia diak?

Konaba aliansa nebe hari wainhira hilin halao liu tiha ona, hau ata mos la hatan, tamba nee la "justu" ida. Tamba ita halo aliansa ida nee ita hatene tiha katak ita manan tiha ona tamba ita hatene tiha hilik nebe ita ida-idak hetan. Neduni wainhira ita hatene katak ita manan, hein ita tau hamutuk deit ita nian nebe iha, ita nian barak liu tiha ona klibur politika ida nebe manan iha hilin. Wainhira ita hare ba ita nia hilik la too atu manan, ita sei la halo aliansa ida. Buat ida hanesan nee so hakiak deit "injustisa" no "oportunista politika" husi klibur politika sira seluk nebe la manan iha hilin. Maibe wainhira ita hare fali ba ita nia situasaun politika no sosial nebe iha ita rain no liu-liu FRETILIN ninia kondisaun nebe la fo atu bele hari ukun diak ida, hau ata mos simu no hatan ho aliansa ida AMP nebe hari wainhira hilin hotu tiha, tamba aliansa ida nee mosu hanesan dalan ka solusaun ida ba lia hirak nebe ita hetan no hasoru iha ita nia rain. Atu nunee ita bele hakaman netik todan nebe ita nia ema tutur hela iha sira nia ulun no leba hela iha sira nia kbas. Aban bainrua wainhira ita nia situasaun politika no sosial lao diak ona nomos ita nia ema moris diak wituan ona, ita bele buka halos tiha artigu balun iha ita nia Ukun Fuan Inan no oan sira nebe ladun lao diak no los nee. Tamba oras nee dadaun wainhira ita fo folin liu ba klibur politika sira nia interesse dalaruma ita bele haluha tiha interesse ema hot-hotu nian hodi lori tan susar, terus no mate ba ita nia rain no ema. Dalan nebe diak nebe oras nee dadaun ita bele hili no lao tuir mak simu Ukun ida foun ida nee hodi bele servisu hamutuk ho nia atu bele halo servisu ba ita nia rain no ema hodi hadia ita nia rain no ema nia moris. Se lae ita nia rain nunka lao ba oin no ita nia ema nunka hetan moris diak, ita mak nunee hela deit ba nafatin.

Konaba FRETILIN, dalan nebe diak liu ba nia mak "hadia nia an no nia uma laran". FRETILIN nia ema sira, liu-liu matenek oan sira buka tur hodi hanoin fila fali tamba sa iha povu Maubere barak mak lakon ona fiar ba nia? Saida mak lao la diak no sala? Wainhira buat ruma at, oinsa mak bele hadia? Buat ruma la los, oinsa mak bele halos? Wainhira FRETILIN lakohi hadia nia an no uma laran, nia keta mehi atu hetan fila fali fiar povu Maubere barak nebe lakon tiha ona nee no keta mehi atu manan fali. Nia dalan atu too ba manan fali sei klot no susar liu tan, wainhira nia lakon bebeik tan povu nia fiar ba nia.

Oinsa mak FRETILIN bele hadia nia an? Atu hadia nia an, nia tenke halo restruturasaun partidu nian no halibur hamutuk fila fali nia ema sira nebe namkari tiha hanesan Fretilin Mudansa no sira nebe halai fali ba hari klibur politika kiik-kiik oan seluk hanesan UNDERTIM, PUN, PNT, ASDT, nsst nebe uluk iha FRETILIN laran atu nunee nia bele sai makaas fila fali hodi hetan kbiit hasoru klibur politika sira oposisaun. Hanesan ita hatene katak CNRT nee hanesan temporariu deit, nia sei naksobu tiha wainhira ninia misaun halao tiha ona no AMP nee sei la sai hanesan klibur politika ida ka aliansa metin nafatin iha hilin balun nebe tuir mai, FRETILIN iha nee bele hadia nia an didiak hodi bele ba hasoru hilin balun nebe sei mai nee. Nia sei bele manan fali wainhira nia nia hadia nia an didiak hodi hetan fila fali fiar nebe povu Maubere kuda ba nia iha tinan 24 nia laran atu hodi bele ukun ita nia rain doben lulik Timor Lorosae.

Wainhira belun sira nebe oras nee dadaun iha FRETILIN nia laran lakohi hadia FRETILIN no halibur fila fali belun sira nebe namkari tiha nee tamba tauk keta halo sira mai hadau malu fali fatin ka kadera, entaun lalika mehi atu FRETILIN hamarik fali, sae fali no iha kbiit fali hodi manan iha ninia funu politika. Atan hau nudar simpatisan no povu kiik no beik ida hakarak hatoo koko deit hau nia hanoin ba belun sira nebe matenek no boot nebe tur iha FRETILIN nia laran atu bele tur hamutuk hodi hanoin atu bele hadia klibur politika ida nee atu nunee nia bele makaas fila fali nudar uluk nia iha. Atan ami sira nebe nudar ema kiik no beik, ami tau ami nia fiar no laran metin ba ita boot sira nebe nudar matenek nain no ulun boot sira atu bele hare, hadi no tetu buat hirak nebe la diak no la los nee, atu nunee klibur politika ida nee bele sai diak atu bele servi didiak ita nia rain no ema iha aban bainrua. Se la hahu ohin wainhira fali? Dalaruma aban mos lae? Se nunee atu mehi deit mos sei folin laek…!

Hakuak boot ida

José Pereira Lelobere
Portugal, fonte: etsa@yahoogroups.com

13 comentários:

  1. dr.antonio ramos husik maluk sira hatoo sira nia opini, se la tahan ho lia fuan hirak ne....tutup aja your blog...husik o mesak mak hakerek e hare mesak....
    salam

    ResponderEliminar
  2. Pior a emenda do que o soneto, agora até ofendem os da Mudansa, quando dizem que o CNRT é só o Xanana. Mas ainda este ano o Vicente Guterres jurava a pés junros que nas eleições a Fretilin nem 1% ia ter, que a Mudansa ia limpar tudo e vem este agora a dizer que afinal só o Xanana é que vale e que a Mudansa é um zero à esquerda. É só tiros nos pés.

    E depois aparece outro iluminado a dizer aquilo que eu por mais de uma vez já disse, que na política o que dura são os partidos – mas não qualquer partido! - um partido sério, coerente, combativo, ligado à vida e às pessoa, sempre ao lado delas e sempre na defesa dos seus interesses e sempre comprometido com o interesse nacional e com a luta pela independência e pela soberania do seu povo e do seu país.

    E num partido sério, coerente e combativo como a Fretilin, os sirigentes respeitam os filiados e os filiados respeitam profundamente os seus dirigentes, porque foram eles que os elegeram. E os filiados da Fretilin têm sabido respeitar e apoiar os os seus dirigentes e particularmente o seu Secretário-Geral e o seu Presidente, o Mari e o Lu Olo.

    E nos partidos de bem como nas famílias de bem, os filiados e os dirigentes mantém-se unidos nas horas boas e nas horas más, e insisto a data de 30 de Julho foi uma hora boa para a Fretilin porque corresponde à segunda vitória da Fretilin em eleições gerais. É esta a realidade que não querem aceitar mas que um dia terão que reconhecer. Foi de facto a Fretilin que ganhou as eleições de 30 de Junho e ganhou-as contra tudo e contra todos.

    ResponderEliminar
  3. O Longuinhos já tem umas máquinas de jogo apreendidas. Quem sabe se ainda se vão tornar sócios?

    ResponderEliminar
  4. Every leaders of the country has the right to chose their own 'consultor or adviser' like Xanana has done as well as Mari during his time as Prime Minister who had a Portuguese adviser. You are good in criticising people from your point of view without looking at your own faulty government in the last five years. It is none of your business whether Horta or Xanana would invite Australia to open a casino in Atauro. If it is for the betterment of many people, why not? No one criticised Mari when he invited Kuwait to explore 'our oil' (it is East Timorese Oil, not Portugal's oil, not Asutralian Oil and not even Mari and Lobarto's family oil) which ended up he was offered a jet plane from Kuwait to use for his holiday to Bali, Qatar, and then Portugal with his family and Rogerio Lobato's family. Why did you lament about 'pobres ficarem mais pobres' without looking at what your leaders had done for the past five years? You guys just a bunch of hypocrites who just think about your own 'bowl of soup'. You are lamenting because you can no longer have the bread crumbs and cheese from Mari's table since he is no longer in power. Shame of you.

    ResponderEliminar
  5. Continuo sem perceber em que é que as forças australianas contribuíram para a queda da FRETILIN.

    Ou, em que é que impedem o regresso da FRETILIN ao poder.

    São os militares que determinaram o resultado eleitoral votando massivamente?

    Foram eles que depuseram o Alkatiri?

    Expliquem-me por favor.

    Que acções concretas desenvolveram para a queda da FRETILIN ou para impedir que a FRETILIN regresse ao poder?

    ResponderEliminar
  6. ESTE ALFREDO XIMENES NÃO É O MESMO QUE EM TEMPOS FEZ EXCELENTES COMENTÁRIOS SOBRE UM ARTIGO PUBLICADO EM JORNAL AUSTRALIANO (AUSTRALIAN NEWS) RELACIONADO COM A CREDIBILIDADE DO PLANO FORÇA 2020, O MODELO DE FORÇAS ARMADAS PARA TIMOR-LESTE E OS INTERESSES ESTRATÉGICOS DA AUSTRÁLIA E EUA, QUE ESTIVERAM NA ORIGEM DA CRISE POLÍTICO-MILITAR QUE SE VIVE EM TIMOR-LESTE.
    NÃO VALE A PENA BARALHAR OS BLOGISTAS. TALVEZ FOSSE CONVENIENTE E DESEJÁVEL ASSUMIR OUTRO PSEUDÓNIMO. ENFIM SÓ TEMOS CHICOS ESPERTOS EM TIMOR L....

    ResponderEliminar
  7. Por cá, por lá, lamurias e mentiras são bem dispensáveis, menos para quem fez disso modo de vida. Porque o modo de vida de alguns é viver à custa da exploração alheia. É o caso do Horta, Xanana e seus seguidores. Uma cambada de parasitas a viver à custa da exploração da dor e do sofrimento dos seus co-cidadãos. E por isso querem que a dor e o sofrimento dos seus co-cidadãos continue para não lhe estragar o negócio.

    ResponderEliminar
  8. Continua a difamar sem fundamentar. O que a Fretilin anda a dizer e desde 6 de Agosto é que este governo é ilegal e inconstitucional. Verdades duras como punhais. Mas verdades. E denunciar esta ilegalidade não é lamuria, é combate político.

    ResponderEliminar
  9. Eu votei no horta e ainda bem que ele e xanana estão a frente da nação, senão íamos todos para o fundo do mar levados pelo alkatiri e seus comparsas como o teixeira, fernandes, bano e outros.

    ResponderEliminar
  10. Vá lá, apareceu um anónimo muito corajoso a confessar as burrices que já fez.

    ResponderEliminar
  11. E apareceram uma data de anónimos armados em PIDES a tentar adivinhar em quem votou cada um.

    Realmente, de sovaco ao ar era mais fácil saber.

    ResponderEliminar
  12. para: jahal kuda tasi_GrAnDe BuRrO


    Ramos Horta e xanana parecem que apenas lutaram para chegar ao poder. Quando o povo estava com eles, o povo era amigo, agora não, porque não escolhe. Que raio de democracia é esta em Timor??'. Será que isto descabe para tumor??? EU e Muitos já suspeitavam antes destes "heróis" apoderarem-se do Poder. Pois veja-se o TOTAL APOIO PÚBLICO QUE O AGORA PRESIDENTE, Ramos Horta . deu à invasão do Iraque pelos EUA e seus acólitos!!!

    Mas...
    Inferno por cá
    A inversa, ainda é mais verdadeiro!


    Oito anos depois do referendo
    Ramos-Horta afirma que timorenses "não aprenderam nada do passado"
    30.08.2007 - 10h05 Lusa

    O Presidente da República de Timor-Leste, José Ramos-Horta, afirmou hoje, no Parlamento Nacional do país, que os timorenses "não aprenderam nada com o passado", tecendo depois duras críticas à Fretilin.
    E o Iraque, ó Horta???

    Então o Ramos Horta o que tem a dizer sobre o seu inequivoco apoio à guerra do Iraque???

    Podemos ainda salvar Timor?
    O Dr. Ramos Horta tem toda a razão; dá pena ver desperdiçar tantas ajudas e oportunidades dadas aos Timorenses. Como é possível que meia dúzia de pessoas com desmedida ânsia de protagonismo deitem a perder todas as esperanças que o mundo depositou na formação de um novo país. Não será possível que os guerrilheiros da Fretilin percebam que a sua luta, heróica, sem dúvida, já está ultrapassada? É tempo de construção e não de guerrinhas pelo poder. Não será possível o Sr. Reinado e o Sr. Alkatiri tirarem um período de férias para não continuarem a prejudicar Timor?

    Uma farsa
    Como é possível haver paz se o partido mais votado nem sequer é convidado para formar governo. Ganhar as eleições e ficar na oposição só pode originar revolta. Ramos Horta e Xanana são uns vendidos.

    Uma vergonha...
    Já imaginaram o PS ter sido o partido mais votado, como foi muitas vezes, e o Presidente da República convidar o PSD para constituir Governo??? Pois foi o que aconteceu em Timor!!! Esta não lembra ao diabo...

    EGO
    O problema de Ramos Horta parecer de EGO! Centra-se na sua pessoa, centra os interesses do povo de Timor à volta dos seus interesses de prestígio político, e isso até ao ponro de desrespeitar o voto popular : primeiro porque se recusou a reconhecer a vitória eleitoral da fretilin e segundo porque está a dizer mal dos Timorenses que votaram na Fretilin, ou seja considera-se o DONO da democracia timorense!

    ResponderEliminar
  13. Hau la fiar katak povu maoria TL atu "halo tuir Projektu Monalpom" nian nebe sira simu husi Sr Alkatiri cs.
    Ne'e be Monalpom atu "hakilar" to'o ema iha Autaro rona mos ema barak sei la "tau iha telun".

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.