VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070818

Kuba iha Ásia monu ona

Celso Oliveira*

http://www.granma.cu/fotos1/diciembre05/Politika falhansu hosi Dr. Mari Alkatiri (eis primeiro-ministro) provoka krisi politika, ekonomika i social maka’as iha Timor Leste, nebe to’o ohin loron seidauk resolve. Povo Timor sei senti hela.

Ne’e duni, ho derrota hosi partidu Fretilin atu kaer IV Governo Konstituisional iha Timor Leste, mós, remata ona estratéjia politika hosi Dr. Mari Alkatiri (eis primeiro-ministro) atu transforma Timor Leste hanesan Kuba iha Ásia.

Duranti governasaun Fretilin, liu-liu iha I Governo Konstituisional, lideradu hosi Dr. Mari Alkatiri, sektores nebe hetan liu atensaun maka politika externa i seguransa interna. Sektores rua ne’e hetan atensaun maka’as tamba: ida, Dr. Mari Alkatiri hakarak hametin relasaun externa ho rai nebe “esquerda”, por exemplo: Kuba. Rua, Dr. Mari Alkatri hakarak kontrola seguransa interna hodi bele haforsa liu tan Dr. Mari Alkatiri nia poder iha Timor Leste.

Ne’e duni, ita bele hare rasik katak: duranti I Governo Konstituisional Timor Leste, Dr. Mari Alkatiri la buka atu hadia povo Timor nia moris, maibe, Dr. Mari Alkatiri nia ambisaun maka: hakarak halo moris fila fali ideolojia “marxista leninista” iha Timor Leste (ideolojia nebe iha tinan 1975, Dr. Mari Alkatiri, la konsege halao iha Timor tamba hasoru forsa maka’as hosi forsa politika seluk-seluk hanesan: UDT i Apodeti i Igreja Katolika).

Tuir lo-los, ita hotu tenki hatene katak duranti funu hasoru Indonésia, ema hotu-hotu (hosi forsa politika hotu: Fretilin, UDT i Apodeti nia oan tomak) sakrifika sira nia-an ho material nebe sira iha, hodi halo remata lalais funu hasoru Indonésia. Lori politika Unidadi Nasional maka povo Timor duni sai Indonésia hosi Timor. Laos Fretilin maka halo hotu funu kontra Indonésia ou laos Xanana Gusmão (aktual Primeiro-ministro Timor Leste) maka halo hotu funu kontra ditador Suharto iha Indonésia. Maibe povo Timor tomak.

Ne’e duni, rekonhecimento ba valor i sakrifisiu sira ne’e importanti tebe-tebes. Sinceramente, duranti Dr. Mari Alkatiri nia ukun (iha I Governo Konstituisional TL), nia haluha tiha valor i sakrifisiu sira ne’e. Tamba saida? Tamba, Dr. Mari Alkatiri, preokupa liu ho ninia ambisaun atu sai hanesan Fidel Castro iha Timor ou transforma Timor hanesan Kuba. Ou, Dr. Mari Alkatiri, preokupa liu ho hari’i Timor tuir ideolojia komunismo (politikamente), do ke hadia povo timor nia moris, ekonomikamente.

Ohin loron, iha mundo pós-moderno, mundo globalizasaun, Governo aktual, tenki preokupa liu ho progresso rai no povo Timor liu hosi kooperasaun bilateral i multilateral ho nasaun hanesan Estados Unidos, Comunidadi hosi União Europeia (liu-liu Portugal), ho Timor nia vizinho rasik maka Austrália i Indonésia. Tamba, só hanesan ne’e maka, povo Timor bele halo kompleto sira nia necesidadi atu moris (completar as necessidades básicas para sobreviver). Rai kiik i kiak hanesan Timor Leste labele preokupa ho ideolojia esquerda (haluan kiri) nebe Dr. Mari Alkatiri defende duranti ne’e.

Ne’e duni, laos povo Timor maka laiha konfiansa ba Fretilin maibe Dr. Mari Alkatiri maka estraga mentalidadi povo nian hodi halo povo Timor lakon konfiansa ba Fretilin.
Ho derrota Fretilin nian, lideradu hosi secretariu jeral Dr. Mari Alkatiri iha IV Governo Konstituisional, signifika, remata ona intensaun atu transforma Timor hanesan odamatan ida hodi ideolojia esquerda moris ba. Kuba iha Ásia monu ona.

* Poeta i hakerek nain (escritor) Timor oan, hela iha England

11 comentários:

  1. Crisi nee laos Fretilin deit maka monu maibe Timor hotu

    hau fo rasaun ba alin Celso nia hanoin iha forum nee.
    ita hotu hatene ona katak Fretilin ho nia grupo oan sira falha iha nia governasaun iha tinan hira kotuk ba nee. sira la konsege cria estabilidade politik iha segurança, justiça i ho estabilidade economico iha ita nia rain laran.
    maibe laos nee deit ,fretilin ou ga Dr. Mari Alkatiri ho nia grupo oan sira luta liu ba interrese ideologia antiga nebe maka uluk Fretilin kaer( Ideologia Marxista i ho Radicalismo partido nian) para halo sombra ida ba povo Timor.hare hosi sira habesik an liu ba nasaun sira esquerda hanesan kuba ga ou china nee so bolu hader deit liaun sira hanesan estado Unidos ho nia aliados para hader i mete iha ita nia politik interno.
    maibe Povo timor nia kultura deferente i mentalidade povo nia sedauk prepara para atu simu ideologia antiga sira nee,.lolos ideologia nee hamate ona iha politik Timor nia tanba la hanesan ho povo nia kustume iha sociadade nee.
    Fretilin lori ain karuk maka tama iha historia politik timor nian depois hetan independecia. falha boot ida i para atu hadiah sei lori tempo.
    so se Fretilin halakon sira nia arrogancia i husu desculpa ba povo kona ba crisi sira liu ba nee i tenki reconhese salah para povo bele perdoa sira. selae futuro fretilin nia hela deit hanesan oposisaun iha parlemento ona.

    Mas AGORA hare ba kotuk fretilin salah ona i agora hare ba oin problema boot sei mosu mai ba governo koligasaun ida nee,.tamba iha buat barak i servisu todan barak maka governo koligasaun sei tutur iha sira nia kanuruk.
    so hau husu deit ba sira se sira konsege forma fali ita nia Força segurança i se sira konsege cria fali confiança iha FDTL ho PNTL ou ga para atu ba tur hamutuk hodi hare ba ameaça sira be mosu mai bebeik iha rai laran nee.
    hau hare Maun Xanana sei ulun moras buat rua nee deit.
    FDTL ho PNTL sira maka elemento principal liu iha ita nia Politik nee. se PM. Xanana Gusmão la konsege halibur sira hamutuk ,..entaun crisi nia hun komesa fali hosi nee ona.
    Nasaun ida atu moris iha paz i sira nia politik nasaun ho economia atu lao diak so força segurança sira maka tenki hamutuk i cria corpo ida forte tebes i unidos.
    governo tenki forma fali fali corpo inteligencia ida foti hosi FDTL ho PNTL kahur malu deit para servisu secreto nia, hodi recolha imformasau negativa sira be atu cria instabilidade rai nia depois halo kontra informasau,..
    se lae ita hetan hela deit crisi.

    ikus so hau fo lembra fali ba maluk politik nain sira kona crisi tinan uluk nee , laos salah Fretilin nia deit maibe salah ba hotu lideres politik seluk hosi partido seluk ,tamba sira mos participa indierctamente iha propaganda para atu halo monu Fretilin i partido oposisaun sira consege aporveita crisi iha Militar nia laran hodi hamonu governo,.
    kustume ne maka la muda iha lideres sira entaun politik sempre iha obstaculo bebeik.
    tanba agora fretilin mos fila ba fatin nebe maka uluk Governo koligasaun tur,.
    sei la contente ho desisaun governo nia i sempre halo boicoto ba programa Governo nia.
    agora contrario fali ona.

    maibe ita hare tok maturidade politikus sira iha ita nia rain nee.
    ita bele halo espekulasaun i analis barak hanesan matenek boot hatene buat hotu , maibe se maka tur iha Governo la os facil deit.
    ita tenta contrui rai nee ho positivo laos alimenta deit ho propaganda negativa.

    maka nee deit abraço ba imi hotu

    hosi maluk ida uluk imi hamtuk durante 24anos iha fuik laran

    TIO BERE KAI

    ResponderEliminar
  2. Tio Bere hawai ..... keta halo komentario beikten nia ... se itabot mak manan iha jogo ida depois ema seluk dehan itabot la manan .. ita bot sente nusa ? Ga ita boot mos inclui Grupo Golpista sira nebe liderado husi Xanahorta atu faan soberania Timor ba Amaerica tan deit itaboot hela iha Hawai karik ? Ne la os intelectual fali ona maibe hanoin hanesan fali Milicia Rui Lopes ho Nemencio de Carvalho .. moe boot halo an matenek maibe concep SD .

    ResponderEliminar
  3. Hau concorda ho kolega Celcio no Bere nia komentario.

    Maibe ita presija hanoin mos tan katak dalan sei naruk atu to objetivo ba hamos ideologia nebe Intelektual Jebolan Maputu kuda tiha ba ita nia maluk radikal sira nia kakutak.

    Iha mundo ema ho ideologia barak para atu alkansa objetivo kemakmuran ba nasaun ida idak.

    Ideologia paling menonjol liu mak Kapitalista no Komunista. Iha komunista nia dotrina kona ba ekonomia ita bot iha karau fo susuben rua, karau rua nee ita boot loro2n hasai susuben no fo hotu ba estado no estadu mak rai no fo uituan deit ba ita boot hodi bele moris netik.

    Ekonomia kapitalista ita boot iha karau fo susuben rua ita bot hasai susuben no fan se ita bot hetan osan lukru bele hola tan karau seluk no osan ne rai ba ita bot nian no ita so deit fo uituan hosi ita bot nia rendemento ba estado atu tau lei no orden hodi la iha buat ida akontese ba ita boot nia usaha.

    hosi tese rua leten ne ita boot hakara hili mak nebe???

    Tuir hau nia hanoin hau hili mak kapitalista tan sa?

    Ita hare ba realidade agora iha mundu...Korea do Norte Ema mate hamlaha Estadu usa osan ba fabrika kilat nuklir, nasaun ex soviet sira barak mak kiak liu ita no mukit, Kuba mos hanesan mesmu sistema saude diak maibe ema susar barak.

    Fila fali ba ita nia esperiensia...Alkatiri durante tinan 5 nia lori osan mina rai ba rai tiha iha Banku nee diak maibe la kohi uza osan ne ba hadian Infrastrutura nebe mak bele hadian povu nia moris.

    Eskola barak nebe mak halo no ponte nebe mak halo durante ne iha Timor la os osan governo Alkatiri rai ne mak halo maibe Banku Mundial no Banku Desenvolvimento Asiatiku.

    Osan Minarai so usa deit ba Gaji PM,membro Parlemento ho Pensaun boot ba sira nia moris. Uituan liu fo ba PNS kada fulan nebe mak halo dada is mos la diak. Ida nee meios komunista atu kontrola ema nia moris liu husi ekonomia. So membro Komite sentral deit mak bele goja moris husi riku soin nasaun la os povu tomak.

    Ho rasaun iha leten ema nebe mak hili komunista nee ema matan delek no paling ediot.

    Hau la konkorda katak ita nia soberania fan ba ema rai seluk maibe hili ideologia sala ita rasik mak fo ita nia soberania ba ema grupo ida ou familia ida.

    Realidade katak Alkatiri la os Timor oan nia Inan Aman ema Yaman Arabia nia la moris iha T L nia moris iha Kupang.

    Nia la iha Uma Lisan nee duni nia la rekonhese Uma Lisan se karik nia rekonhese nia atu ba buka iha nebe los.

    Timor oan tenki iha uma lisan nee mak abut atu rekonhese katak nia iha nasionalismo.

    Se iha nasionalismo nia hadomi nia rain no nia maluk sira la os atu soran ema hanesdan manu no haruka ema atu halo estraga deit.

    Oke ne ba maluk le nain sira atu refleta.

    ResponderEliminar
  4. Este eh um povo onde os "burros" dominam. Eu sou um desses "burros". Nada aprendemos do colonialismo portugues. Nada aprendemos da ocupacao japonesa (1942-1845). Nao aprendemos nada com a ocupacao indonesia. E nao vamos aprender nada com a ocupacao australiana. Porque somos "burros" e por enquanto queremos continuar a ser "burros". Conosco o ditado portugues "agua mole em pedra dura, tanto bate ate que fura" nao funciona. Nos somos "burros" e queremos continuar a ser "burros". Para nos, o tempo nao conta. Vamos esperando ate que um dia qualquer no futuro tiraremos a nossa mascara de "burros" e passaremos a ser so o que somos, isto eh, timorenses, e chamar "burro" a todos quantos ate la pensam que somos "burros"

    ResponderEliminar
  5. Ba Maluk Kadiuk..hau hakarak clarifica deit kata comentario nebe maluk ida halo ho naran "Tio Bere" ne'e laos hosi Bere nebe oras ne'e dadaun halao hela nia estudo iha Hawaii..tan ne'e Maluk Kadiuk mos labele foti conclusao lalais liu hodi accusa ema tun sae. Ema se'e deit bele usa naran ne'e...e kona ba saida deit mak ita boot sira hakerek iha ne'e...ideas hirak ne'e sai hanesan ita boot sira nia hanoin pessoal tuir analize ita boot sira nian...ba maluk Kadiuk mos la presija sai reaksioner demais tamba hau fiar katak ita boot bele mosu ho ideas barak que diak liu quando ita boot hakarak...E ba belun ho naran "Tio Bere" bele explica liu tan ba Sr. Kadiuk atu ita nia irmao ne'e bele cumprende liu tan.

    ResponderEliminar
  6. Dear friends,
    WE are all happy, but not to much. Fretilim fell does not mean its ideology died already, as you said that "Cuba in Asia already fell". Your logics maybe true but not really. Dear friend, history is a circle. What will happen the next we don´t know, only God knows. A person like Alkatiri is "dying hard". He looks dead but still alive. He is like fathal virus of a cancer, he might atack any time. It is very for him to atack becuase Xanana and Horta are very weak in their positions. They are very weak because both of them have wounds as well.
    Therefore, let us always keep on guard. In order to remove the fathal virus from all its roots, we need intelligence not emotion. Let us try to contribute for the change in Timor Leste in a new way of approach.

    ResponderEliminar
  7. Se mak dehan kuba monu ona iha Ásia ? Cubanos Ásia nian agora namkari iha Mundo tomak , la'os iha deit Asia tuir O dehan .

    Barak mak iha Cuba , barak mak iha Europa . Sira estuda nafatin hodi defende lialos Fretilin ninian iha 2012.

    La lika kontenti la'i bainó .

    Loron ida imi nia kontenti ne'e sei sai fali halerik . Fretilin nia oan sira mak sei tebe , dansa no bidu iha Timor .

    ResponderEliminar
  8. Ema balun koalia barak to haluha, sa mak nia halo ona ba rai ida ne'e..Irmao hato kritika ne liberdade ema idaidak nian, maibe moris hanesan ema sem prinsipiu ne'e mak ladiak...Matenek nain sira dehan "PRINSIPIU MAK HATUDU ITA NIA ANN"
    Ohin ita boot sira, balun iha hawai, balun portugal karik, hare estuda deit, lalika koalia buat hirak ne'ebe la too iha ita nia hanoin, husik tempo se fo resposta, naran katak ita hotu labele nega hitoria iha susar ne'ebe rai ida ne'e hasoru,
    Fretilin ne'e sagrado tamba historia ukun rasik ann labosok ema ida.......

    ResponderEliminar
  9. Bom dia companheros sira. hau atu hato'o hau nia opiniaun ituan conaba topico ida ne'e, hau interese tebes ho ita bo'ot sira nia opini no apresia ba ida ne'e. Liliu hau atu koa ituan saida maka ita nia belun Kadiuk hateten, hau hare hanesan ita bot ingclina fali ba parte seluk, mas labut ida ne'e direito ita bot nian nebe consagra ona iha ita nia lei INAN RDTL. mas ita bot keta haluha katak na realidade problema sira nebe acontese durante ne'e iha governo ida nebe ita bot ingclina ba. agora ita labele atu tau fali todan ba ema seluk, ita tenqe gentle labele tenta atu subar an komu povo TL laos matan delek no tilun diuk. agora tempo ba ita atu colabora hamutuk ho IV governo constitusional para resolve problema sira ne'e etapa por etapa, laos hanoin maka atu halo confrontasaun hasuru fali. te'e hela problema tiha inves atu colabora lae, kakutak hanoin maka atu confronta nafatin hodi hamosu problema foun nebe nia consiquensa povo maka sei senti.

    obrigado wain ba companheros sira hotu.

    Viva timor Leste

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.