VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070803

Iha duni lian sakat malu iha CCF laran ho Mari Alkatiri

http://images.tvnz.co.nz/tvnz_images/news2006/pacific/timorHanesan haktuir iha Forum Haksesuk konaba membro ccf nebe deskorda ho sekjen fretili. iha hakerek ne´e hakrak argumenta deit, tamba sa maka ccf ida deskorda maibe lkohi dehan nran sai ka lakohi revela ninia identidade, tamba: 1)Tauk atu lakon fatin nebe okupa, CCF ne´e hanesan instrumentu nebe Alkatiri maka kontrola. Neduni se maka deskorda ho Mari Alkatiri nia bele lakon kedan fatin. Hanesan hakerek ona iha artigo seluk «CCF ne´e Mata dalan Mari Alkatiri nian (Forum Haksesuk, Março 2007)»; 2) Tauk sofre «Retaliações» fisika, se maka lakohi dehan sai naran tamba tauk, se dehan sai nia naran no hela fatin, bele mate no mos bele sunu nia uma; 3) Protesaun ba familia no se maka hamlaha ba Poder ne´e buat hotu bele uja hodi alkansa, meius sira nebe iha bele utilija hotu, inkluindo meius violentos; 4) Tauk lakon kareira politika, membro CCF nebe maka hakarak halao ninia kareira ka karier politik iha Fretilin nia tenke koalia maibe sukat, iha ne´e la konkorda ho Sekjen maibe lakohi dehan sai nia naran.

Mari Alkatiri maka manda iha Fretilin, nia maka kontrola orgaun sira hanesan CPN no CCF,sira nebe hola parte ba orgaun rua (2) ne´e, so iha ema ida deit maka Mari Alkatiri rona, maka Drª. Ana Pessoa. «Hare witoan ba kotuk waihira halao Konvensaun CNRT iha Peniche, Portugal iha Abril 1998.Iha reuniaun Plenariu Grupo Fretilin nian, iha biban neba Mari Alkatiri foti lian dehan Fretilin diak liu boykot deit konvensaun, militante Fretilin hotu-hotu nebe tuir iha konvensaun lian ida deit ho Mari Alkatiri, husi Mozambique, Australia no Portugal, hotu-hotu foti liman la dehan buat seluk nebe kontrariu hanoin Camarada (Cdª) Mari Alkatiri, sira decora maka verbos hanesan: Sublinhamos,apoiamos e etc. Se hanoin hela Gregorio Saldanha no Estanislau Silva foti liman decora maka verbos sira temi iha leten ne´e». Iha ne´e ita bele dada witoan ninia ligasaun ho Mari Alkatiri uluk manda Fretilin iha liur no Mari Oras ne´e. La muda buta ida, Mari Alkatiri maka manda, nia maka kontrola nafatin. Mari Alkatiri joga hodi Fretilin nia naran, nia aproveita organizasaun nia naran hodi to´o poder, nia aproveita mate Nino Konis Santana,hodi organiza Fretilin, liu husi disolve tiha CDF (Comissao Directiva da Fretilin), hafoin organiza Fretilin liu husi Konvensaun Sidney, Agosto 1998. Akto ida ne´e hanesan golpe ida nebe maka Mari Alkatiri ho Grupo Maputo halao hodi hadia dalan ba to´o poder iha Timor, hare fila fali artigo STL konaba «Oinsa maka Mari Alkatiri to´o poder (STL,17,18 i 19/agosto/2005)». Akto Mari Alkatiri ho Grupo Maputo (GM) hanesan golpe tamba: Ida; Mari Alkatiri ho GM halao Konvensaun Sidney la iha koordenasaun ho José Luis Guterres nebe nudar Chefe DEF (delegação Externa da Fretilin), waihira JLG hatene Mari Alkatiri sira hasae tiha ona nia husi Chefe DEF, tamba Mari Alkatiri hatene oinsa maka halakon nia, diak «extinto» tiha estrutura DEF. Rua; Golpe seluk, aproveita Mate Konis Santana (KS) hodi organiza Fretilin. Ita bele husu fila fali: Se KS la mate, nia maka Chefe CDF, Mari Alkatiri sira submete ba DEF nebe José Luis Guterres iha liur, neduni dalan ladun nakloke ba Mari Alkatiri ba to´o poder. Neduni aproveita KS mate hodi halakon estrutura Fretilin nian hanesan: CDF i DEF.

Iha ne´e bele kompreende tansa maka Membro CCF nebe´e la konkorda ho MA ninia deklarasaun ba RTP (02/08) lakohi dehan sai ninia identidade, prefere nonok deit maske la konkorda, koalia maibe lakohi dehan sai ninia naran. Hare ba experiencia sira nebe maka kontra Mari Alkatiri oras ne´e sai hotu ona husi Fretilin ka pertence ba FM. Mari Alkatiri ho ninia Grupo Maputo «impos» modelo pensamento uniku», pratika «Stalinista», bureu iha partido laran maka kontrola makina partido nian, se maka kontra ka hanoin la hanesan buka tuda sai tiha, hare hanesan mosu Grupo FM (Fretilin Mudança) ne´e konsekuencia husi pratika ida ne´e.

Iha grupos nebe deit,waihira halibur ona ema liu ida ka rua, sempre hanoin la hanesan, neduni membro CCF ida maka la konkorda ho MA ninia deklarasaun ne´e koresponde ba logika nudar emar moris, maibe iha kontextu ne´e la hanesan: iha rai sira nebe ditadura maka ukun ka lider sira nebe ukun ne´e aturitaria, dala barak maka nia membro sira maske la konkorda maibe tauk la dehan sai naran. Waihira koalia ba media ka ba ema seluk, sempre lori naran samaran ka codigo tamba tauk ba «retaliação», liliu Lakon fatin no tauk ba viloencia fisika. Se hanesan ita mos buka kompreende tansa maka Membro CCF ne´e lakohi dehan sai nia naran maske nia la simu deklarasaun Sekjen Fretilin, Mari Alkatiri!


António Ramos Naikoli,
Forum Haksesuk, Lisboa.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.