VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070608

Arsenio Bano: “Fretilin Ohin Loron Dinamiko”

Lian-Maubere

Redasaun: Partido histroriko, Fretilin ohin loron dinamiko nebe mistura lideransa ida diak inklui feto husi gerasaun hotu-hotu nomos iha representasaun husi distritos tomak, e laos ona partido katuas nian deit maibe partido ida ke nakonu ho hanoin husi gerasaun hotu-hotu atu halo desenvolvimento no defende interese rai no povo nee nian, ida nee maka hatoo husi Arsenio Paixao Bano, Membro Komite Sentral Fretilin (CCF) no Komisaun Politika Nasional, Kandidato Membro Parlamento iha Lista Fretilin Nian, iha intervista espesial ho jornalista Timor Post, Rosa Garcia ho Suzana Cardoso Sexta (25/05) antes aranka ba Amerika. Tuir mai ami hatun intersvista kumpleto

Timor Post (TP): Elisaun Presidensial hotu ona, e resulta kandidato Fretilin Lu-Olo lakon nu’udar membru CCF, oinsa ita bot nia hare, e oinsa perspektiva ba eleisaun legislativa?

Arsenio Bano (AB): Hanesan ita hotu hetene, Fretilin nia kandidato lakon iha eleisaun presidensial liu ba. Maibe, Fretilin mos laran metin nafatin e la triste ho resultado ne’e. Tamba, Fretilin prontu atu manan ka lakon ho dignidade. Lakon ho dignidade laos atu toba nonok deit. Lakon ne’e sai hanesan lisaun bot ba simpatizantes no militantes Fretilin tomak,hametin liu tan sira nian fiar ba Fretilin no iha tempo hanesan ita konhese liu tan nia militantes nebe maka se tuba metin, hira los maka ema konsege intimida, bosok no hetan manipulasaun atu vota ba kandidato seluk. Nune’e se ita hare perspektiva ba oin liu-liu preparasaun Fretilin hasouro eleisaun parlamentar, ida ne’e sai hanesan serbisu bot ida. Responsabilidade bot ba militantes no apoiantes Fretilin nian atu kontribui hamutuk ho estrutura lideransa Fretilin ba susesu Fretilin iha eleisaun parlamentar ka legislativa.

(TP): Ema barak hateten katak sira la vota ba Kandidato Fretilin ,tamba Fretilin maka halo krize ne’e?

(AB): Ita rona duni kampanha hanesan ne’e kontra kandidato Fretilin nian, laos nee deit, maibe kampanha balun nebe too ba populasaun iha karaik hateten katak se Luolo manan ka se Fretilin manan, nia sei lori fila hikas F-FDTL atu oho ema loro monu sira, balun hateten katak Fretilin komunista, radikal, fahe kilat. Kampanha hirak ne’e ami bolu naran kampanha baratu, falsu atu kasa povo nia votus no sobu Fretilin. Se Fretilin maka halo krize ne’e karik ema Fretilin barak nebe mak lakon sira nia uma no sasan se la vota ba kandidato Fretilin nian iha eleisaun Prezidensial liu ba, ita hotu hatene katak maior parte ema nebe lakon sira nia uma no sasan mesak ita nia maluk sira mai duni husi distritos sira husi lorosae, maibe sira vota nafatin ba Fretilin hamutuk ho militantes no apoiantes barak nebe vota namkari husi distritos 10, nune’e kampanha hirak ne’e falsu, lolos atu sobu ho hamonu deit Fretilin.

(TP): Oinsa ho sira balun nebe hateten katak Fretilin komunista ?

(AB): Oinsa ita bele justifika se Fretilin nee komunista,se ita nia rai nee, rai komunista karik, tan sa maka ohin loron iha partidos barak-barak no ema estrangeiros barak mai ho sira nian bisnis iha Timor-Leste,ita hare katak semana-semana iha loron domingo militantes barak Fretilin nian maka nakonu tuir misa iha igreja, barak maka sira nia oan sira sai padre-madre, balun sira nia oan eskola hela henesan seminarista atu sai amlulik, maior parte lideransa Fretilin nian mesak ema katoliko, sira nia feton, tio, alin subrinho mesak amlulik, madre ka seminaristas. Nunee lia fuan hateten katak Fretilin komunista nee lalos no propaganda deit atu hakoi Fretilin.

(TP): Tamba sa maka dehan lia fuan komunista nee atu hakoi deit Fretilin?

(AB): Hau hateten hanesan nee tan liafuan komunista nebe refere ba Partido Fretilin nia fukun laos mosu husi ema timor oan,liafuan komunista nee uluk ema militar Indonesia sira maka uja ho kilat hodi hamate no hakoi Fretilin atu labele organija resistensia ba ukun rasik an. Ohin loron ema balun uja lia fuan komunista atu hokai Fretilin ho kilat ka ho saida los.

(TP): Fila fali ba perguntas uluk kona ba hanoin nebe hateten katak Fretilin hamusu krize no fahe kilat liu husi Vice-Presidente Partido Fretilin nian, oinsa ita bot nia komentario?

(AB): Dala uluk hau hakarak hateten katak eis Ministro Interior nebe hetan ona sentensa tribunal, kumpri hela nia sentensa nee laos tan nia uluk hanesan Vice-Presidente Partido Fretilin, maibe hanesan membro governo ida nebe uluk tur iha primeiro governo konstitusional. Fretilin rasik laiha no nunka iha politika atu fahe kilat ba ema sivil, maibe kazu ida nee sai hanesan lisaun bot ba ema hotu iha nasaun ita nian, hanesan ema Fretilin hau urgulhu ba Rogerio Lobato tan nia hatudu duni responsibiladade politika no halo tuir desijaun tribunal ba buat nebe maka nia halo, responsabilidade politika nia hatudu ho tun husi nia kargo hanesan Ministro Interior iha primeiro governo konstitusional molok governo nee monu tiha iha tinan kotuk liu ba, nia mos hatudu responsabilidade kriminal ho kopera ho prosesu justisa no respeita desijaun tribunal nian nebe maka tribunal hakotu tiha ona no ohin loron nia iha komarka Becora.

Maibe too ohin loron ita hare no rona ho tilun katak kumplisidade barak teb-tebes. Ema balun rekunhese sira nia sala no husu deskulpa publikamente maibe la tun husi sira nia kargo no hakarak nafatin tur no buka nafatin poder, balun sae as liu tan..

Ema balun hakarak julga deit Fretilin. Sira lahusu oinsa hosira seluk nia responsibilidade,oinsa ho sira nebe maka fahe kilat bar-barak nebe laliu husi ordem eis Ministro Rogerio Lobato nian, sira nebe maka halo intimidasaun ba militantes Fretilin, balu karik involve iha oho ema nebe too agora sei lao hela ho kilat, balun sunu uma, naok sasan, sira nee hatudu ona sira nia responsibilidade ba sira nia sala kalae, ita hare katak Fretilin ho povo deit maka sai vitima maske nune sira hatudo nafatin responsibilidade ba rai nee ho responsibilidades politikas nomos kirminal ba saida maka sira halo. Sira seluk kontribui barak liu ho kritikas no progranda falsu atu sobu nasaun no atu hakoi deit Fretilin. Sira nia sala nee ita hare atu resolve deit ho husu deskulpas. Fretilin nia Secretario Geral Dr Mari Alkatiri maske nia lasala nia mos hatudu tiha ona nia responsabilidade politika ba krize ida nee, ho tun husi nia kargo hanesan Premeiro-Ministro iha primeiro governo konstitusional. Maibe oinsa ho sira seluk.

(TP): Hanesan fo sai iha media katak, Deputado Rui Menezes husi PD nakloke atu halo koligasaun inklui Fretilin, oinsa ho Fretilin ?

(AB): Saida maka Sr Deputado Rui Menezes hateten ne’e positivo tebes. Maibe, sira mos hateten katak sira prontu atu halo koligasaun ho partido hotu-hotu menus Fretilin, hau hakarak hateten deit katak Fretilin servisu no halo kampanha atu manan maioria iha eleisaun parlamentar, no Fretilin mos prontu atu halo oposijaun no kazu lahetan maioria iha resultadu eleisaun parlamentar oin mai, koligasaun ne’e bele duni akontese se iha duni vontade bot entre partidos politikos rua ka liu nebe konkorda kona ba prinsipius gerais atu defende interesses nasional, hodi oinsa atu lori desenvolvimento nasaun ne’e ba oin, Fretilin hateten be-beik ona publikamente no liu mos husi konversa informal ho membros partidos politikas balun, katak Fretilin nakloke atu halo diskusaun atu koalia kona ba interesses povo nian nee inklui mos oinsa atu forma koligasaun nivel parlamentar no governo ho partidos politikas sira seluk no kazu presija duni.Tamba, kultura koligasaun ne’e buat ida foun mai ita. Importante katak husi ohin ba oin partidos hotu-hotu presija kria kondisaun diak no hatudu maturidade no konfiansa ba malu liu-liu atu hatudu ba militantes no apoiantes sira atu labele intimida, ameasa no halo violensia ba malu. Laos deit ba sira nebe maka iha intereses atu halo koligasaun maibe partido hotu tengki kontribui ba kondisaun diak ba povo atu bele vota ho hakmatek.

(TP): Atu kompete iha elisaun parlamentar 2007, iha partidos 14 maka sei kompete, iha nasaun ida kiik ho poupulasaun maismenus 800.000 ital, oinsa Freilin nia hare?

(AB): Hanesan militantes Fretilin hau ladun konhese Partidos politikas hotu-hotu ho klean. Hau bele hateten katak hau kunhese deit ema balun iha PD nebe uluk hanesan Kompanheiros iha luta resistensia, balun iha PSD no seluk tan. Nunee hau lahalo komentario barak ba buat nebe maka hau ladun kumprende. Hau mos ladun hatene regra partido ida-idak nian. Inklui sira nia programas ka manual politikas se iha kalae, sira iha konferensia no kongresu husi base maka to’o leten atu hili sira nia lideransa ka lae, Fretilin maske iha buat hirak nebe hau temi iha leten, nebe ejiste tiha ona tinan ba tinan desde funu ukun rasik’an hahu to ohin loron Fretilin se hasouro nafatin obstakulos hanesan organijasaun resistensia ida nebe transforma ba organijasaun partidaria atu ukun nasaun. Maske nunee esperiensia Fretilin barak liu sira seluk no aumenta ba be-beik. Esperiensa Fretilin nian ohin loron buras liu tan ho esperiensia governasaun iha tinan lima liu ba. Aprende duni husi esperiensa sala no diak nian maka halo Fretilin sai hanesan Partido ida forte nafatin.

(TP):Ema balun hateten katak se Fretilin kaer nafatin Secretario Geral Dr Mari Alkatiri hanesan kandidato atu ba Primeiro Ministro, Fretilin se lakon iha eleisaun parlamentar iha fulan Junho nia laran?

(AB): Argumentu ida ne’e komik oiuan, tamba sira nebe maka uja argumento ne’e sira rasik hakarak sai Primeiro Ministro se sira nia partido maka manan iha eleisaun tuir mai, balun nebe maka koalia ne’e uluk lafiar katak rai ne’e bele ukun rasin an, nusa maka Dr. Mari Alkatiri maka tenki selu ema barak nia ambisaun atu sai hanesan Primeiro-Ministro, aumesmu tempo, ita larona ema hanesan koalia no rekonhese oituan kona ba saida maka Dr. Mari Alkatiri halo iha tempu hahu Funda Fretilin no enkuanto hanesan Primeiro Ministro iha Primeiro Governo Konstitusional, husi nia (Dr Mari Alkatiri) involvimento hahu kedan iha governo transisaun UNTAET nian, nebe nia involve orienta politika ekonomia fiskal, garante orsamento ida sustentabel ba nasaun nee liu husi fundo tasi Timor nian, orienta prioridades sektorial hanesan edukasuan no saude, orienta administrasaun publikas ida nebe sustentabel, no buat seluk tan, buat hirak nee ema ladun koalia kona ba Dr. Mari Alkatiri.
Hau rasik rona ona husi Dr Mari Alkatiri ho hau nia tilun, katak nia mos prontu ona atu la kandidata-an hanesan Primeiro Ministro se Fretilin manan iha eleisaun parlamentar iha fulan Junho tuir mai,maske desijaun nee laos Dr Mari Alkitiri nian hanesan Secretario Geral Partido maka atu desidi, desijaun se mai husi Komite Sentral Partido nian, ema barak finji lahatene katak iha Fretilin nia laran laos deit Secretario Geral Dr. Mari Alkatiri Fretilin ohin loron partido ida dinamiko ho mistura lideransa ida diak inklui feto husi gerasaun hotu-hotu nomos iha representasaun husi distritos tomak, partido Fretilin ohin loron laos ona partido katuas nian deit, maibe partido ida ke nakonu ho hanoin husi gerasaun hotu-hotu atu halo desenvolvimento no defende interese rai no povo nee nian. Dr. Mari Alktiri ba hau, hau hare se bele nafatin kontribui barak ba ita nia nasaun hanesan Primeiro Ministro maibe ida nee desijaun ida ke se mai husi Komite Sentral Fretilin nian.

(TP): Ema balun hateten katak Partido foun CNRT lidera husi Eis Presidente Xanana se dada apoiantes Fretilin nian barak?

(AB): Hau rona ema hateten ida nee, laos deit ba Fretilin maibe sira mos hateten ba Partido sira seluk liu-liu sira nebe maka laiha membros ho abut permanente. Maibe hau mos rona ema balun hateten katak Partido CNRT nee mesak manduku maka barak. Tan hamutuk iha partido CNRT nia laran, ema kahur malu haksoit husi partido oin-oin inklui ema Fretilin nebe ba hamutuk ho CNRT.

Ida nee hau la preukupa tan hau nia respeito ba direito ema idak-idak nian atu hili nia partido. Hau here deit katak ema balun ba hamutuk ho CNRT tan deit popularidade ita nia eis Presidente Xanana laos tanba sira karik lahatene lolos CNRT hanesan partido nia programa ba desenvolvimento nasaun nee saida. Hau mos triste tan hau rasik konsidera ita nia Eis Presidente Xanana hanesan lider nasional ida ba ema hotu no partido hotu, hanesan uluk iha tempo resistensia. Maibe ohin loron ita tengki simu katak ita nia eis Presidente Xanana laos ona hanesan uluk Presidente CNRT iha tempo resistensia nebe ita hotu tengki tama halibur iha CNRT nia okos. Nunee hau la preukupa se CNRT sei dada apoiantes husi partidu Fretilin no sira seluk ba iha neba. Importante katak ema ida-idak maka hatene partido nebe maka sira hakarak hili iha eleisaun parlamentar atu ukun ita nia rai nee.

(TP): Koalia kona ba eleisaun parlamentar, Partidos barak-barak maka se halo sira nia kampanha ho promesas. Saida maka Fretilin nia promesas ba povo iha eleisaun parlamentar?

(AB): Molok kampanha parlamentar nian remata, Fretilin sei hamosu dokumento ida maka Fretilin bolu naran komprimisu politika eleitoral. Kompromisu ida nee koalia kona ba saida maka Fretilin hakarak kompromete ba povo tomak kuandu manan iha eleisuan parlamentar. Dokumento kompromisu politika Fretilin nian importante atu sai hanesan base ba Fretilin hodi kompromete ho povo kona ba programas no projetus kuanda manan iha eleisaun parlamentar no forma governo atu ukun iha tinan lima tuir mai. Iha eleisaun tinan 2001 Fretilin lahalo promessas barak ba moris povo nian tan iha tinan neba orsamento nasaun ita nian laiha no maior parte osan mai husi tulun ema liur nian. Iha tinan 2001 kapasidade rekursos humanos ita nian ladun sufiente, laiha administrasaun publikas ida hanesan ohin loron iha ona, mesmo sedauk sufieciente hanesan ita hakarak atu implementa programas no projetus bar-barak. Maibe Fretilin nebe kaer ukun hahu husi primeiro governo konstitusional konsege duni forma administrasaun publika ida, politikas no leis, serbisus publikas barak nebe lori ita too ohin loron. Iha eleisaun parlamentar 2007 Fretilin bele halo duni ona promessas tan ita iha duni osan ruma nebe maka governo Fretilin rasik iha Primeiro Governo konstitusional lidera husi Dr. Mari Alkatiri konsege asegura no garante osan ba ita nian nasaun ba tinan ba tinan. Fretilin iha mos rekurso humanos naton atu kontinua serbisu nebe maka hahu tiha ona iha tinan lima liu ba. Uluk iha Primeiro-Governo konstitusional Dr. Mari Alkatiri sempre hateten katak ministros sira iha tempo neba halo aprendizagen atu governa rai ida nee.

(TP): Saida maka Fretilin sei promesas, e oinsa?

(AB): Atu hatutan tan katak ba oin Fretilin bele hateten ona katak tempo to ona atu oferese duni buat ruma ba povo Timor, ita ladun iha ona preukupasaun barak ho orsamento hanesan iha tinan 2001, se ministros balun kontinua la presija koalia barak tan ona kona ba oinsa aprende atu halao governasaun. Tempo mos to duni ona atu koalia kona uma ba povo tomak, eskola publika nebe ohin loron governo Fretilin hahu ho politika eskola gratuita, husi eskola primaria, pre-secundario, secundario, ba oin estudantes sira sei han loron ida dala ida iha eskokas publikas hotu-hotu iha tinan lima oin mai. Subsidio eskolar nebe maka hahu ona ho numero 4000 sei bele aumenta to 10000 estudantes. Numero ida nee ba tengki inklui mos sira nebe atu ba no eskola iha liur. Apoio mos ba professores sira, dalan no elektridade too iha sub-distritos no sucos mos bele promete ona, serbisu saude se kontinua gratuita. Mas Fretilin iha duni reseiu se povo hili sala sira nia governantes sira iha eleisaun parlamentar fulan Junho oin mai, ita se bele halai fali ba kotuk laos hatutan serbisu nebe maka governo Fretilin hahu tiha iha tinan lima liu ba. Ema foun sira sei presija apreende hanesan Fretilin aprende tiha ona kuando kaer governo hanesan iha tinan lima liu ba. Maibe hau mos tengki rekunese katak iha kampanha eleisaun parlamentar nee partido barak se koalia kona ba buat hirak nee ho fasil deit tan nee tempo politika kampanha eleitoral. Los duni povo lakohi hein kleur tan atu hetan buat ruma husi serbisu governo nian. Nunee povo mos lakohi rona katak partido foun maka atu ukun rai nee hateten katak sira se aprende lai. Fretilin prontu ona atu hatutan serbisu nebe maka hahu tiha ona tinan lima liu ba. Fretilin fiar katak povo hamutuk ho Fretilin desenvolvimento rai nee selafila ba kotuk maibe se lao ba oin.

(TP): Se desevolvimento atu lao ba oin, maibe oinsa ho problemas sira seluk hanesan petisionarios sira nomos kazu Alfreido Reinado?

(AB) : Kazu Alfaredo no petisionarios sira hau bele hateten katak problema nee laos fasil maibe ema barak mos hateten katak problemas nee laos defisil liu atu resolve, obstaclo nebe maka ita hasouru ho problema Alfredo no petisionarios sira maka, ema husi kiik too bot koalia kazu nee hare deit husi aspetu politika. Balun uja mos kazu Alfaredo no petisionarios sira nian atu kasa deit votus, Fretilin lakohi politija kazu Alfaredo no petisionarios sira atu kasa votus, Fretilin fiar katak Alfredo hetene saida maka nia atu hateten iha tribunal no saida maka nia presija halo atu evita violensia nebe bele fo susar ba povo tomak, kazu Alfredo presija duni solusaun politika liu husi dialogo ida atu bele evita iha violensia maibe diak liu ba ita hotu iha rai nee, liu-liu atu here justisa lao ba oin, ema hotu-hotu labele hakat liu justisa, labele iha impunidade, se eis Ministro Interior Rogeri Lobato bele fo ejemplo ida nee, tamba sa maka sira seluk labele.

Kazu petisionairios sira ita enfrenta duni obstakulos atu resolve, iha duni ona resultado husi Komisaun Notaveis ho rekomendasaun oin-oin atu resolve kazu petisionarios sira maibe importante katak ita hotu tengki resolve kazu rua nee ho sinseridade, laran no ulun malirin. Hau fiar katak Fretilin maka ida duni forsa moral atu resolve kazu rua nee, tan too ohin loron Fretilin la uja kazu sira nee atu kasa votus. Fretilin bele resolve kazu rua nee tuir dalan solusaun politika no lakompremete justisa nebe ejiste iha rai nee. Tan Fretilin hatudu tiha ona exemplo nee ba ita hotu liu-liu husi krize nee nia laran, Fretilin nungka politija kazu sira nee ho koalia arbiru no promete arbiru kona ba oinsa resolve kazu rua nee. Fretilin mos lahalai husi justisa nee hatudo katak Fretilin iha maturidade politika naton atu resolve kazu nee ho diak liu. (*)

Fonte: Timor Post (TP)

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.