VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070524

Timor-Leste : Fahe tiha soma hamutuk fila fali

Ana Gomes

Prosesu eleitoral iha Timor-Leste sai hanesan objektu ida hodi ema sira halo komentariu iha Portugal nebe hatudu buat rua, liu-liu sira nian hatene nebe la klean no dok husi realidade ema Timor nian. 1) Surpreza boot ka hakfodak los ho emar barak nebe vota ba Fernando Araújo (Lasama). 2) Ema Timor sira nian hanoin nakfahe ba buat rua, ida hasoru karik bele iha sensura ida fali sira nian laran todan.

Surpreza boot mak kona ba votasaun ba Partido Democrático nian líder maibe surpreza boot so ba ema sira nebe la konhese Timor ka la haree didiak implikasaun nebe mosu husi krize iha 2006. Ka, sei hakarak tuir Fretilin nian versaun katak sei kontinua iha poder, mesmo Ramos Horta mak xefi governo nian maibe poder ne’e nabeen suli ba rai husi reportajens hirak nebe halo. Iha tinan 2001 deit, iha biban nebe PD hafoin moris (hanesan mos partidos sira seluk nebe foun, Xanana Gusmão tau lian ona atu la bele husik hala’o espektru partidariu perigozu hanesan iha 1975), hafoin nune’e PD hetan kedan segundu lugar maske ho persentajen walu (8) husi votus. Persentajen nebe sa’e besik 20 por sentu nebe hetan ohin loron sei sai hanesan persepsaun (pengertian) kona ba partido governamental ida du ke nudar merito husi PD ( maibe hetan husi esperiensia nebe RENETIL iha kona ba halo kampanha iha inimigo nian terreno, mesmu la iha kamioins, la iha prendas atu fahe ka la fo han ). Se karik la’os Ramos Horta nian kandidatura (la’os husi partido maske hetan tulun husi CNRT), PD bele hetan sa’e makaas liu nebe aumenta husi jovens la iha servisu sira (iha nebe halo parte maioria husi populasaun Timor) nebe mos konsentra ema deskontentes sira iha Dili laran no iha distritos husi «loromonu» sira, nebe nian populasaun barak liu hotu.

Ema Timor sira bele mosu (fahe malu) hodi vota ba kandidatus ba presidente na’in walu (inklui mos feto ida, Lúcia Lobato nebe mesak oin seluk), nebe mos la bele hakfodak tanba iha demokrasia ne’e normal. Iha ne’ebe, atu vota ema Timor ka ema portugues ka ema arjentinos sira, votasaun ninian objektivu mak ida atu hodi apura oin sa mak fahe eleitores sira hodi determina se mak bele manan ka ba segunda volta, nune’e mos iha Timor-Leste.
Lamenta (sesalkan) mak ema Timor sira (fahe malu) ida nebe bele halo sira lakon fiar ba ema nebe sira hanoin metin atu manan iha primeira volta. Maibe, ba Timor basta kaer tinan hirak kotuk atu hatene katak propaganda eleitoral ne’e rasik la liu husi aktu ne’e rasik, katak mai duni husi partido nebe povo sei halo julgamentu ba nia tanba nian ukun, (no julga fila fali deit iha segunda volta no mos iha lejislativas). Se mak lamenta nia seidauk hatene katak ema Timor sira kiak no la hatene hakerek, maski nune’e sira la’os beik teen: sira sofistikadus (canggih) liu iha politika, dala hirak kedan mak sira adaptaan atu hodi moris. Iha ema mak tenta intimida sira, bele haree katak sira aseita osan ka fos no hetan «amen» ka sira hatan atu foti liman iha kongresu, maibe tenke sura mos katak bainhira to’o oras atu tu ka soe votus iha urna, iha neba so depende ba ema Timor ida-idak nian konsiensia. Iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, Indonesia aprende ona hodi uza metode intimidasaun iha Timor-Leste. FRETILIN mos aprende dadaun. Iha 2001 deit mos la hetan votuis 85 por sentu nebe sira garante ona atu hetan, maibe hetan deit 57,5 por sentu; agora tun ba sorin deit.

Halo avaliasaun husi rezultadus nebe hetan hahu 9 Abril hatudu katak ema Timor sira fahe malu ho «ekilibriu» : iha nebe nem kandidatu ida konsegue manan iha primeira volta. Repetisaun eleisaun ne’e hatudu katak iha pluralismu iha sosiedade Timor nian leet. Ida nebe merese hetan hanesan leitura pozitiva, karik hateke fila ba opsaun uitoan nebe iha 2002 ema Timor sira hasoru, iha nebe Xanana Gusmão eleito nudar PR ho esmagadora maioria. Preokupante se karik opsaun ida agora ne’e ki’ik liu. Maibe, liu ona tinan lima no mos lakon dadaun ona figura historika, unifikadora husi Xanana iha orizonte, se ida ne’e la’os fuan husi politika nebe tasak iha sosiedade nian laran, se ida ne’e la reprezenta demokrasia nebe ba oin iha Timor-Leste, tan krize ne’e ka tanba krize ne’e duni, entaun ida ne’e sa ida, demokrasia ne’e traduz oin sa ?
Hanesan mos Portugal iha eleisoins barak desde iha biban ruma iha Abril, nune’e mos iha Timor-Leste fahe malu iha loron 9. Ema Timor sira iha loron ne’e hato’o sira nian neon tuir dalan demokrasia hodi tesi hanoin sakat malu no mos kontradisoin nebe iha, halo ho pasifika : nadodon lubu-lubun ba urnas, sira hein ho pasiensia iha loron habai manas nian okos no vota tui-tuir malu. Iha loron eleisaun, nebe ladun hanesan ho buat nebe akontese iha mundo. Reprezentante Espesial S.G. ONU nian, Atul Khare haktuir: « Ba dala uluk iha nasaun 93 nian laran nebe ha’u servisu ka ha’u vizita ona, iha nebe ha’u hetan relatoriu husi polisia nebe la akontese krime (zero), zero vitimas no zero detensoins (tahanan). Povo Timor hatudu nudar plural no ba votus mak sira hakarak fahe trigu husi du’ut hodi sura hamutuk tuir demokrasia, ba paz no mos ba ukun nebe diak.

*Currier Internacional, Edição 107,20.04.2007,pag./Hal.6
**Ana Gomes, Eurodeputada do PS (Partido Socialista) nia mos reprezenta Portugal iha ONU, iha Londres no Tokyo. Destaka mos iha seksaun Portugal ho Indonésia nian intereses ( no sai embaixadora ) ba povo Timor-Leste nian defeza.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.