VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070511

Oras to´o ona atu Fretilin hadia an

Husi: Hugo Fernandes, Journalista Timor Oan
Fonte ka sumber: Renetil@yahoogroups.com

Belun tomak,

Hau hakarak hatete katak Oras To'o Ona ba Fretilin para hadia nia a'an. Fretilin nia hakarak nebe atu ukun Timor to'o tinan 50, nebe Mari'i Alkatiri hatete, agora hela mehi de'it ona. Fretilin sei manan maske la halo kampanye mos hela mehi de'it ona, Povu lakon tiha ona fiar no legitimasaun ba Fretilin. Povu la fiar tan ona politika nebe mak Fretilin nia lideransa hari'i. Povu hakotu tiha ona nia destinu husi fiar nebe sira fo ba Fretilin.

Hau sei la hatete katak Lu Olo mak lakon, maibe hau sei hatete katak Fretilin mak LAKON. Hau hakarak hatete katak supermi, mina ka osan nebe mak lideransa sira tate ba povu iha fulan ida ne'e nia laran folin laek tiha. Supermi, mina no osan ne'e ema presisa antes ka durante tinan 5 nia laran. Maibe lideransa Fretilin sira rasik sei dauk mosu no bokur iha tempu neba, ne'e duni foin agora mak sira hakarak buka maluk.

Durante tinan 5 nia laran, Fretilin hatene mak buka INIMIGO deit. Karik atu fo hanoin fali maluk tomak no mos lideransa Fretilin nian katak: FRETILIN SIRA SOFRE TIHA ONA AMNESIA POLITIKA. Sira haluha tiha viazen buka INIMIGO durante tinan 5 nia laran nia resultado mak FRETILIN LAKON iha eleisaun presidensial no mos SEI LAKON iha eleisaun legislativa.

Karik maluk Fretilin sira bele dehan katak iha elesaun primeira volta Fretilin manan ho 28 %, maibe dala ida tan hau hakarak hatete katak kompara ho resultado eleisaun legislativa tinan 2002, FRETILIN MONU HANESAN HAS TASAK. Iha 2002, Fretilin hetan 75 % votus tan ne'e mak Fretilin sai nudar Partido Maioritario iha Parlamento Nasional.
Hau nia logika no rasasino la bele simu katak iha tinan 5 nia laran, 75 % TUN KEDAS mai 28 % deit. Sa mak sala? Lideransa Fretilin TENKI tur hodi analis didiak resan nebe halo FRETILIN LAKON.

Tuir hau nia hare, tinan 5 nia laran Fretilin buka deit mak INIMIGO la BUKA BELUN. FRETILIN bo'ot duni, Fretilin istorico duni no Fretilin iha duni legitimidasi historico-politico iha ema Timor nia moris. Maibe, durante tinan 5 lideransa Fretilin sira so'e tempu hodi sura de'it legitimidade historico-politico ne'e no la halo buat ruma para konvence "INIMIGO".

Akontesementu hirak ne'e bele hatudu katak durante tinan 5 Fretilin buka mak INIMIGO duke buka BELUN:
- Konfronta existensia antigo kombatente [2003-2004]
- Konfronta existensia klandestina [2004]
- Konfronta existensia Igreja Katolika [ 2005]
- Konfronta ideas mudansa iha Fretilin nia laran [ Kongreso Fretilin]
- Konfronta non-substansial-idiologik ideas partido oposisaun [2002-2006]
- Konfronta non substansial existensia sociedade civil [2002-2006]

Resan hirak ne'e konaba atitude nebe mak Fretilin hatudu durante tinan 5 iha rai laran. Karik la fo signifikante bo'ot maibe politika externa Fretilin nian nebe hakbesik a'an ba Cuba, China no CPLP mos iha impaktu ba lakon konfiansa husi nasaun nebe simpatia ho luta Fretilin nian iha tinan 25 nia laran. Lideransa Fretilin nian hanesan tiha ema nebe mak laiha konyesementu geopolitika no sensibilidade politika visinho diak.

Hare ba derota nebe Fretilin hetan iha eleisaun presidensial no mos sei hetan iha eleisaun legislativa, lideransa Fretilin TENKI hatete ba sira nia a'an katak ORAS TO'O ONA PARA HAKOTU BUKA INIMIGO no DIAK LIU BUKA BELUN.

Hare ba derota nebe Fretilin hetan, militante Fretilin sira lolos tenki hambrik no husu ba CCF, sira halo sa durante tinan 5 nia laran?
- CCF la'os fatin para buka sadere ba poder politika atu hetan rekonyesemento politika
- CCF la'os fatin para atu adora figura ida
- CCF la'os fatin atu habokur a'an
- CCF la'os fatin atu kanta koro lian ida

Lideransa Fretilin iha CCF tenki tur no buka aprende didiak fali prinsipio Fretilin nian nebe nia fundador sira konsagra. Prinsipio Fretilin nian ida mak Liberta povu husi kiak no beik. Tinan 5 nia laran Fretilin la konsege liberta povu Timor husi beik no kiak. Dala barak mak Lideransa Fretilin halo kiak no beik tan povu.

Oras to'o ona para lideransa Fretilin la tabele deit ba legitimidade historico-politica nebe Fretilin hetan durante tinan 25 nia laran. Lideransa Fretilin TENKI transforma nostalgia historico-politika ne'e ba transforma sosiedade Timor nebe foun hanesan mos sa mak Borja da Costa hatete. " Husi rai ne'e ita sei halo ema foun ida."

Atu transforma prinsipio politika Fretilin nia nudar nia saudoso fundador sira husik hela, Fretilin TENKI BARANI halo transformasaun ba lideransa ninian. Ema hanesan Jose Reis, Jose Manuel, Arsenio Bano no mos membro CCF barak mak laiha kapasidade atu transforma prinsipio idiologik Nicolau Lobato ka fo interpretasaun ida ba Borja nia lia fuan kmanek nebe nia sira husik hela.

Arsenio Bano lolos tenki fila ba Oequssi no tur hodi hanoin nusa mak Fretilin lakon iha Oequsi. Jose Manuel tenki fila ba Same no husu tan sa Fretilin lakon iha Same, Jose Reis tenki hanoin katak nia la'os Camarada SAHE no la tempu ona para subar bei-beik iha Camarada SAHE nia kalilin kuak. Jose Reis tenki tur no refleta didiak sa mak Camarada SAHE hakarak ba Timor: Liberta Povu husi Kiak no Beik.

Husi resan sira ne'e hotu, ikus liu hakarak fo hanoin ba lideransa Fretilin nian katak sira tenki tur hodi analis didiak sa mak saudoso Nicolao Lobato hatete wainhira nia sei moris no luta ba hari legitimidade Fretilin nian. Nicolao Lobato hatete: " GOLPE IDA IHA INIMIGO NIA LARAN, NE'E NUDAR VITORIA IDA BA ITA."

Hau hakarak hatete katak: Fretilin, oras to'o ona hodi buka inimigo, diak liu buka belun, nune'e hakarak atu ukun durante tinan 50 nia laran sei la hela nudar mehi de'it.

Viva Freilin

10 comentários:

  1. husi: Teodoro Freitas
    Fonte ka sumber:renetil@yahoogroups.com


    Lori fos, mina ho supermi ba kasa votus, maibe povo la hili nafatin. Nauk tan votos mos lakon nafatin. Iha Moro/Lospalos, ema toman tiha. Enche tiha ona kaixa boletins 200 nebe hili "komandante" Lu Olo. Iha fali fatin balu, obriga ema atu uza deit kartaun nebe sira assina tiha ona hili Lu-Olo, maibe ema lakohi. Ne hatudu katak povo la tauk ona Fretilin nia terror sira. Moe la iha, hakarak sai boot, oin sai mahar tiha hanesan gorila ka simpanze nia kidun nebe mahar tebes.

    Alkatiri iha nebe mak la lian tiha ona, Nia dehan nia kuinese diak povo Timor tanba povo sei hili Lu. Afinal Alkatiri kuinese deit mak nia gang Maputo ho nia familia arabi sira do que povo Timor.

    Alkatiri hein povo sei tara nia iha 30 de Junho mai. Lu Olo simu ninian ona, agora Alkatiri hein ninia. Hein tan deit Rogerio Lobato temi nia naran hodi nia mos bele ba piknik iha kadeia Bekora. Ho Fretilin lakon, Rogerio nia esperansa atu Fretilin salva nian la iha ona, neduni, se nian hanoin rasional, nia sei loke sai hotu sira nebe fo ordem fahe kilat, nun hodi nia bele simu mesak kastigu todan.

    ResponderEliminar
  2. Husi:Januario Marçal
    Fonte: renetil@yahoogroups.com


    Maluk sira.
    Derota nebe maun Lu Olo hetan hanesan vitoria ida ba Fretelin atu bele halo mudansa politika, tempo to'o ona transforma autor determinate iha fretelin nia laran husi groupo Mupotu ba Fretelin rai Laran.....hau hanoin ho derota ne'e sei sai razaun bot ba maun Lu Olo ho kamarada sira rai laran atu bele husik a'an husi Alkatiri ( Efi Moputo ).
    MA ho Gerasaun foun malu nebe hakarak posizaun maka maka halo rahun Fretelin, Gearsaun foun ita bele Sr. Jose Reis,Arsenio Bano no Jose manuel nebe sira ne'e ita hatene hotu gersaun nebe uluk hola parte nakonu iha prosesu rsistensia. Jose Reis sae ba secreario estadu laos tanba nai UZa Reis niran mais nia merese hetan se'e hare'e ba passado katak nia mos iha peranan bot iha organzasaun da luta Joventude nain...hanesan mos JM no AB. Sira nain tolo tengki fori kazu ne'e sai pelajaran ida ba sira atu hadia Frtelin ba Oin.

    Abraso

    ResponderEliminar
  3. Husi:Francisco dos santos
    fonte:renetil@yahoogroups.com


    Valentin Ximenes uluk kritical teb-tebes ba Alkatiri nia rejime,
    hare Alkatiri hanesan los diabo hare kruz,
    Alkatiri fo tiha kadeira ba, nonok lakon kedas,
    sai yesman hotu ba rejime nebe ladiak.
    Infelizmente, iha ema matenek balu mak laos defende lia los,
    mas buka pozisaun deit. Laos atu sujere katak ita tenki
    halai ses husi governu, mas kariik hakarak defende duni verdade,
    bele hetan kadeira mamar ona, mas sei kritikal nafatin ba buat
    nebe ladiak, hanesan deit sai kritikal murahan.

    F. Dos Santos

    ResponderEliminar
  4. Husi:Vitor Tavares
    fonte:renetil@yahoogroups.com


    Maluk sira,

    Hare tuir hanoin rasinal Fretilin nee la iha sala, tanba Fretilin apenas estrutura organizasaun ida deit. Se mak hakoi moris Fretilin ne'e mak ema ida naran Mari Alkatiri. Lia fuan hirak husi ema matenek na'in sira nebe merese ha'u atensaun husi DR. Lucas da Costa, katak Rain Timor no Povo Timor ukun husi ema sira nebe la'os hakiak halo Fretilin boot durante funu laran maibe ukun husi ema sira nebe mak Fretilin mak hakiak halo boot. Afirmasaun ida ne'e mais ou menus atu hateten ema Fretilin oportunistas sira maibe ho termos nebe suaviza argumento tuir ema matenek nian. Tanba ita Timor oan tomak nebe a par e passo durante okupasaun hatene funu ne'e oin sa, terus ne'e oin sa, mate ne'e oin sa liu-liu Povo nian terus, susar no mate ne'e oin sa, ita hotu hatene. Alias se se mak funu nain ita hotu hatene. Maibe Mari Alkatiri nebe iha nian vida nunka hetan terus, susar no nunka asiste Povo nian terus, susar no mate, de repente mosu sai tiha hanesan SALVADOR DA PATRIA hahu husi tinan 2001, enkuanto ema nebe terus no mos funu nain sira hahu susar terus no mate desde 7 de Dezembo de 1975 to'o 1999. Alkatiri ho ninian grupo Maputo hanesan lolos parakedistas TNI sira tun iha Dili iha dia 7 de Dezembro 75. Alkatiri ho nian grupo tun ho tun hakarak domina Timor ne'e hensan ninian zona exklusivu.
    Neduni agora imi ema Fretilin sira to'o ona tempo ba imi atu husu responsabilidade ba Mari Alkatiri. Tanba Mari Alkatiri nian hahalok mak halo povo em vez de hadomi no hahi Fretilin nudar partido historiku, povo hanesan fali despreza Fretilin. Neduni Alkatiri mak estraga Fretilin. Alkatiri mak hakoi moris Fretilin. Ema nebe buka estraga partido ida hanesan Fretilin la merese hela iha Fretilin nian laran. Maibe ne' depende ba imi ema Fretilin sira !

    Victor

    ResponderEliminar
  5. Husi:Abel Pires
    fonte:renetil@yahoogroups.com


    Obrigado ba ita bot nia hakerek! Atu hateten deit katak iha 2001 Fretilin manan 57% laos 75%.

    Husu bot Fretilin rona no komprende esensia saida mak ita bot hato'o. Tanba hau rasik mos baruk ona atu koalia ba sira. Lahatene atu uza metode saida tan mak bele halo sira rona no loke matan katak povu hakarak iha mudansa, tanba ne mak Fretilin presiza RESPONDE ba tuntutan povu nian ida ne.

    Fretilin presiza TRUKA LIDERANSA!!!
    Truka ema hotu nebe mak agora da-daun ne NAKONU ho TUKANG SEMIR deit!

    Maibe parese mos sira nebe mak agora iha CCF (Alkatiri ho Lu-OLo) lakohi halo buat ruma! Tanba ba sira resultado elisaun ne LAOS SIRA NIA SALA! Ida ne EMA SELUK NIA SALA! Sira sempre FO SALA BE EMA SELUK! DUN EMA SELUK!!

    Parese agora mos sira sei DUN FALI POVU!! Katak povu mak sala!! Tanba saida mak SIMU TIHA OSAN, SUPERMI, MINA husi Arsenio Bano, cs. maibe la VOTA ba Lu-Olo???

    Ema sira nebe mak agora iha Fretilin nia laran resultado Congresso 2006 ne mesak ema nebe mak HADOMI KADEIRA!!! Sira sei hakuak metin sira nia KADEIRA to'o POVU RASIK MAK HADAU Kadeira ne husi sira!!

    Hare deit, Alkatiri ho Lu-Olo sei la kohi SES, FO DALAN BA EMA SELUK ATU LORI Fretilin Foun!!!

    Dasar Rakus!!!

    ResponderEliminar
  6. Husi:Lelo Bere alias Jose Pereira
    fonte:renetil@yahoogroups.com


    Kalan (loron) kmanek ba belun sira hotu,


    Hau ata mos hatan no hanoin hanesan ita nia belun Angelo Soares nia hanoin katak iha hilin ida nee laos nai Ramos Horta mak manan deit no nai Lu´Olo mak lakon, maibe Demokrasia mak manan, Maubere oan sira mak manan, katak ita hot-hotu mak manan. Buat ida mak nee, ita hot-hotu keta haluha katak nee foin iha hahu, seidauk too ba fatin nebe ita hakarak ba. Nai Ramos Horta foin hahu atu tula todan nebe ita nian ba nia kabas atu lori too fatin nebe ita hakarak ba. Ita foin manan lolos, wainhira nia bele lori todan hirak iha nia kabas nee ho diak no too duni fatin nebe ita nia hakarak nee. Neduni buat ida folin liu mak nee, wainhira ita hakarak too lalais no too ho diak iha fatin ida ita mehi atu hetan no ba nee, ita hot-hotu buka fo liman ba malu hodi fahe no simu todan nebe iha nee tuir ida-idak nia bele atu ita hotu bele lori hamutuk, ho nunee todan nee bele tun wituan atu ita bele lori nia no bele too lalais iha neba.

    Ita la bele buka atu tau hotu todan ba nia, kee fali rai kuak ka taka netik dalan ba nia atu nunee nia bele monu ka la bele lao ba oin, hotu tiha ita dehan fali nia la bele ukun, neduni ita buka hatun tiha nia, hodi ita mak sae fali ba. Atu sae ka tun husi neba, husik ba ita nia ema doben Maubere mak hakotu tuir nia loron no dalan. Rai doben Timor Lorosae nee ita hot-hotu nian, neduni ita lalika buka atu hetan mesak deit soin nebe rain nee iha ho hahalok nebe ladiak hodi lori tan deit susar no terus ba Maubere oan sira. Ita nia soin nebe iha nee, wainhira ita hamutuk hodi hare no kaer didiak, ita hotu sei han too resin, no ita lalika halo buat ida, ema seluk mak sei halo fodik ba ita, ita hein tur hodi han no hemu. Naran katak ita fo ita nia neon ho laran tomak ba ita nia rain no ema atu bele servi no hari nia ho didiak.

    Loron too ona atu hamos tiha Maubere oan sira nia matan wen, hatun sira nia naha todan iha kotuk leten atu sira bele lao ho kman no hamanasa, toba ho hakmatek, han too bosu no hemu too baruk. Loron too ona Maubere oan sira mos bele tur iha tasi ibun hodi habai an ba loron no tuir iha foho leten hodi simu anin. Susar no terus, mata wen no ran nebe nakukun lori mai, sira nia loron too ona atu sira fila fali hamutuk ho sira nia inan nakukun nee, wainhira naroman sama ain iha rai lulik Lafaek Timor Lorosae no sikat let iha Maubere oan sira nia let.


    Hakuak boot ida
    Lelobere

    ResponderEliminar
  7. Husi:joao vilar moreira
    fonte:renetil@yahoogroups.com


    Makluk sira

    Alkatiri monu ona, nia ain liman sira namalele. Geração foun Fretilin
    hanesan, Jose Reis, Arsenio Bano, Valentim Ximenes, no sira lobuk ida tan
    tenki muda an ona. Doutrina Radikal nebe mak Profeta Alkatiri hanorin ne la
    diak, povo la gosta, povo fila kotuk no mos bele to'o hakribi.

    Lisaun bot ida ba bot sira hotu, bainhira bot sira rona no respeita povo mak
    povo sei foti no hahi imi se lae povo sei fila kotuk.

    Alkatiri, Lu-Olo, no radikal sira aprende tiha ona, no agora sira arrepende
    makas, ho sira nia arrogancia sira selok Fretilin partido historico monu ba
    rai.
    Maibe bot laos sira deit. Ba Xanana ho Ramos Horta no eira seluk mak sei
    tuir mai mos ne hanesan aviso ida.

    Ukun nia nain mak povu, povu mak hili no fo fiar ba ba bot sira atu usa ukun
    ne lori servi ba interesse povo nian, interesse ema barak nian, interesse
    sociedade nian, interese nacional nian no interesse estado nian, lori
    defende no protege povo, nação no estado Timor-Leste.

    Laos usa ukun ne lori haneha ema, lori ameaca ema, lori oho ema, lori naok
    riku soin estado nian, lori hatun ka hamoe ema ka grupo mak la hanoin
    hanesan sira, lori loko an tun sae, ne sala bot.

    Ho povo ita tenki honesto



    João Vilar Moreira

    ResponderEliminar
  8. Husi:Angelo Minote soares alias kailoi
    fonte:renetil@yahoogroups.com


    ita hotu..halo refleksxaun ida ho resultadu nee.laos
    >Ramos Horta mak manan maibe..Demokrasia mak
    >manan.vitoria Ramos Horta,nune mos vitoria povo nian.
    >
    >Laos ho vitoria RH nee bele resolve problema timor
    >hotu maibe ho resultadu ida ohin hanesan mos dalan ida
    >atu ba naroman demokrasia ho desemvolvimento.
    >
    >hakuak Boot
    >

    ResponderEliminar
  9. Husi:Abel Pires
    fonte:renetil@yahoogroups.com


    Maluk sira,
    Elisaun geral mai ne sei fokus deit ba Alkatiri! Partido hotu-hotu nia atensaun sei gasta hotu ba hateten votantes sira katak SE VOTA FRETILIN, MARIE ALKATIRI MAK SEI SAI FALI PRIMEIRO MINISTRO!!!

    Ida ne tuir Abo Xavier nia liafuan karik dehan Oho An! Se hili Lu-Olo ba Presidenti mos hanesan oho an, ENTAUN HILI FALI MARIE ba PM ne AT LIU FALI OHO AN!!

    Tuir kalkulasaun, hau hanoin resultado Fretilin nian iha elisaun maine sei lato'o 30%. Ida ne tanba KAMPANHA ba elisaun ne sei FOKUS deit ba figur ida: Marie Alkatiri, maski nia rasik sei tenta makas atu muda ema nia hanoin ba fali buat hirak nebe mak RETORIKA, maski nia rasik mos LA HOLA PARTE iha PROSESU ne (terus iha Ailaran ho moris hanesan ema Fretilin durante Bapa nia tempo) tanba moris diak hela iha MAPUTO neba no nia familia tomak mos MORIS DIAK HELA DURANTE INDONESIA NIA TEMPO.

    Alkatiri nia KUDA mak POVU nia LIGASAUN EMOSIONAL ho Fretilin! Alkatiri nia KUDA mak ita nia Inan-Aman sira nia TERUS IHA AILARAN no DURANTE Moris ho STIGMA FRETILIN iha Bapa nia ukun!

    Ita nia Inan-ho Aman sira HADOMI Fretilin, tanba SIRA MAK HALO BOT Fretilin! Sira mak TERUS HO FRETILIN iha Ailaran! Sira mak TERUS ho Fretilin durante BAPA nia tempo labele hetan buat diak ruma tanba deit CAP Fretilin!

    Ita nia Inan-Aman nia EKSPERIENSIA MORIS nudar ema Fretilin ne mak agora Alkatiri SAE HELA HANESAN KUDA ATU HODI NIA BA TUR FALI IHA KADEIRA PRIMEIRU MINISTRO!!!

    Maski nune, hau fiar Alkatiri sei hasoru problema psikologia bar-barak atu FAAN nia naran ba povu, katak NIA MAK FIGUR IDEAL ATU SAI Primeru Ministro Timor Leste nian!

    Tanba Alkatiri:
    1. Ema ida nebe mak HAKARAK DEIT KRIA KONFLIK ho ema hotu-hotu
    2. Ema nebe mak HAKARAK HALO LAKON UMA LISAN Timor nian
    3. Ema ida nebe mak HALO RIKU FAMILIA
    4. Ema ida nebe mak SEMPRE hanoin katak NIA MESAK DEIT MAK LOS! NIA MESAK DEIT MAK HATENE!! Laiha ema seluk tan mak hatene liu nia...
    5. Ema nebe mak nia Ministro Rasik AGORA TOBA HELA IHA BECORA, tanba FAHE KILAT hodi OHO no HATAUK POVU!
    6. Ema ida nebe mak LAKOHI FOTI RESPONSABILIDADE BA saida mak nia ministro halo
    7. Ema ida nebe mak ANTI SUPERMASI LEI!!!
    8. Ema ida nebe mak ANTI LIBERDADE da IMPRENSA!!!
    9. Ema ida nebe mak ANTI KRITIK!!
    10. Ema ida nebe mak AMIASA EMA HOTU ho nia LEI DEFAMASAUN!

    Karik maluk seluk aumenta tan, entaun ita bele iha 100 REASONS NOT TO VOTE FOR FRETILIN in the next General Election!

    With the above AMMUNITIONS I just wish a HAPPY CAMPAIGN TIME to Oppositions Parties!

    Abel

    ResponderEliminar
  10. Hau concorda ho Irmaun visaun. los duni tamba iha elesaun ida ,.partido ida lakon quer dizer partido fraco iha aspecto barak ona,.i projecto falha barak,

    1-Bele liderança maka ladiak
    2-Projecto maka la halai ho povo nia hakarak
    3-ou korupsaun makas i abusa poder

    se nune oras to duni ona para Fretilin hadia an, para proxima bele hetan fali konfiaça hosi povo
    se la hadia an entaun fim ba partido Fretilin nia besik ona , neneik sei sai deit hanesan partido oposisaun maibe fraci iha parlamento

    mas buat sira ne hotu culpa MARI ALKATIRI; ROGERIO LOBATO; JOSE REIS LO ULO I HO TAN MALUK SIRA IHA ESTRUTURA FRETILIN NIA LARAN;::
    Sira maka agora hakoi duni partido ida uluk fo an ba mate iha funu Timor nia nee,..
    maibe ema sira ne lakohi hare ba buat sira nee, sira so hanoin deit ba sira nia kadeira,..

    maibe hau fiar se fretilin halo mudança loron ikus povo se hili fali fretilin i fo fali konfiansa...

    maibe depende sira nia projecto ba futuro nee halo nusa...?

    at ka dia ba Fretilin agora depende deoit ona ba militantes Fretilin nia ,..
    se sira taun tan ABILIO AROUJO hosi Portugal ,entaun Fretilin MONU duni ona...

    maka nee deit lia fuan hosi hau EX- Guerrelheiro
    1979 - 2000

    TIO BERE

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.