VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070518

Lalika Ignora PD nian Emerjensia

Lusa entrevista Jean Berlie, investigador kona ba assuntus asiatikus husi Universidade Hong Kong, China.

Lalika Ignora PD nian Emerjensia

Dadus importantes liu iha eleisoins presidensiais 2007 iha Timor-Leste mak pezensa urjente Partido Democrático (PD) nian nebe lidera husi Fernando La Sama de Araújo, tuir espesialista francês kona ba asuntus asiatikus nebe hato’o ba Lusa iha entevista, iha loron 14 fulan Maio ‘07.
Iha partido rua nebe ho karakter emerjente mak PD ho CNRT ka Congresso Nacional da Reconstrução de Timor-Leste, maibe kona ba CNRT iha interrogasaun ida (duvida), Jean Berlie, investigador husi Centro de Estudos Asiáticos iha Universidade Hong Kong hateten.

Iha CNRT seidauk hatene lolos sira nian evolusaun kona ba kampanha no mos maturidade husi reprezentantes sira iha distritus, hatutan tan investigador no mos autor ba livro ida kona ba evolusaun politika timorense nian entre 2000 no 2007, nebe publika iha fulan Marsu iha Cantão, China.

Ha’u bele kompara partidos rua ne’e tanba ha’u tuir congresso PD nian no mos CNRT, Jean Berlie kompara katak PD nian mak estruturado diak liu.CNRT mosu iha Xanana nian imajem nian mahon, nebe mosu foin halo fulan rua, iha kampanha lejislativas sei sai hanesan teste ida ba maturidade nebe CNRT iha.

Jean Berlie mos admite katak CNRT mosu, bele mos tanba ideias husi Xanana nian atu kontinua iha poder, nia salienta katak partido foun ne’e mosu iha kampanha ba presidensiais atu kontra kandidatu husi Fretilin, maibe se mak reprezenta mudansa anti-Fretilin ne’e mak Partido Democrático. Jean Berlie mos hatutan tan katak Xanana Gusmão nian postura nudar lider CNRT iha lejislativas mos sei inkognita hela.

Xanana Gusmão hakarak duni servisu nudar Primeiro Minsitro ka lae ? Ka nian dispostu atu aseita hanoin nebe mai husi PSD atu nia sai Presidente Parlamento nian ? Jean Berlie kestiona.
Halo projeksaun ida nebe arriska rezultadus husi presidensiais ba lejislativas, Jean Berlie hanoin katak iha partido hat (4) mak bele hetan entre 13 to’o 16 kadeiras iha Parlamento (nebe, tuir Constituisaun bele hetan 52 to’o 65 deputados).

Fretilin bele hetan kadeiras 16 maksimum, no mos investigador francês ne’e fiar katak aktual partido maioritariu sei la tun husi nian patamar 30 por sentu nebe Francisco Guterres Lu Olo hetan iha presidensiais.Problema mak ema votantes sira nian neon ka psikologia, Jean Berlie afirma.

Ohin loron eleitores sira la’os vota ba independensia hanesan uluk nebe ninian kriterio mak ema nian psikolojia ka neon.Jean Berlie konkorda katak ex-Primeiro-Ministro Mari Alkatiri halo eskolhas estratejikas nebe diak ba país maibe ema eleitorados sira ladun komprende buat hirak ne’e.

Aktu votasaun ne’e hanesan manifestasaun emosional. Eleitorados ne’e emaosional. La’os rasional, Jean berlie hateten.Ba Ramos Horta eleitorados sira emosional maibe organizadu. Iha referendu 1999 mos votasaun nebe emosional maibe orkestra ho didiak, nia komenta.
Mari Alkatiri nian problema mak la konhese militar ho polisia, nebe Joaquim Chissano konhese diak liu, Jean Berlie halo analize no refere ba ex-Presidente Moçambique nian, nebe secretário-geral no mos dirijentes selu-seluk husi Fretilin moris iha rain neba.

Problema boot ida atu preve krize. Krize to’o maibe Mari Alkatiri la hatene reaje. Hanesan krize iha 2006, nia hatutan tan.Ex-Primeiro-Ministro ne’e ema matenek ida maibe iha politika la’os problema matenek maibe mobilizasaun.

Jean Berlie mos komenta kona ba Major Reinado nebe halai sai husi prizaun iha loron 30 fulan Agosto 2006. Reinado iha kapasidade atu mobiliza juventude maibe ne’e la’os sufisiente atu hetan importansia ba politika. Diak liu ba nia mak tama fila fali ba prizaun.

Kona ba triunfu nebe Ramos Horta hetan iha presidensiais, Jean Berlie hateten katak la’os hanesan ho Xanana iha 2002.

Rezultados husi partidos barak nian hamutuk ba dala ida ne’e husi opozisaun sira ba Fretilin. Ramos Horta eleito la’os tanba nian karisma maibe husi apoio hirak ne’e. Nia (RH) ema kompromissu na’in ida. Uniaun nebe iha hetan duni susesu.

Ita haree to’ok ba lejislativas mos kontinua, maibe sei difisil tebes tuir analize Jean Berlie nian. Karik uniaun anti-Fretilin ida ne’e hala’o iha plataforma ida ba lejislativas no mos manan eleisoins, ba Jean Berlie la klaru se mak atu sai xefi governo nian.

Tuir investigador francês ne’e nian hanoin katak Presidente PSD, Mário Carrascalão, ex-governador iha tempo okupasaun indonesia, ema ida nebe serve ba fatin ne’e.Maibe nia (MC) la iha kondisoins nebe nia iha, hanesan iha tinan 2000. Bele sai Primeiro-Ministro agora, maibe karik la to’o tinan lima tanba sei la iha kbiit tan ninian tinan.

Fernando La Sama de Araújo iha problema kontrariu. Sei nurak liu atu sai xefi governo ida.

Jean Berlie, ema investigador husi Universidade Hong Kong nian desde tinan 1991. Durante dekada ida mak nia halo estudu kona ba rain Macau, iha nebe nia publika títulus oi-oin.Kona ba Timor, Berlie publika bibliografia ida (sékulus XVI to’o XXI, iha Les Indes Savantes, iha Paris) no mos foin lalais kona ba “Politics and Elections in East Timor, 2001-2006.

«Traduzido do texto original por : Victor Tavares»

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.