VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070406

Xanana KFS

From: Armada Base
To: naikoli naikoli
Subject: Xanana KFS
Date: Mon, 26 Mar 2007 02:47:40 -0700 (PDT)
Companheiro Naikoli'
Hau manda hela gossip ida husi Timor ida nee hau hetan iha dalan ema soe karik berguna.
Garcia

Halo Relfeksaun Ho Xanana KFS (Konfusu, Fahe no Sobu)

Xanana Presidente Konfusu

Xanana Fura Sistema Orgaun Soberania Estado Timor-Leste

Xanana Fahe Falintil No Antigos Kombatentes Sira

Xanana Fahe no Sobu Fretilin

Xanana Fahe Jovens Sira

Xanana Fahe no Sobu PNTL

Xanana Fahe F-FDTL

Xanana Fahe Povo No Rai

1. Xanana Presidente Konfusu

Presidente Xanana Gusmao ohin loron ema timor oan barak hare ba nia hanesan ema konfusu ida, nebe sai hanesan Presidenti Republika Demokratika Timor-Leste iha tinan 2002, maibe iha tempo resistensia nia laran Xanana mos lider popular timor oan nian nudar Komandante
Supremo ba Resistensia timor oan nian nebe lori Timor-Leste too ukun rasik an.

Hanesan Presidente RDTL, ema timor oan barak kondisera nia (Xanana) hanesan Presidenti nebe mai husi povo tan manan eleisaun ho persentajen votantes barak tebes iha 2002.

Iha tempo resistensia, Xanana sai hanesan mos simbolo resistensia no hanesan Komandante Supremo Resistensia timor oan tomak. Titulo rua nebe maka Xanana Gusmao kaer halo nia sai hanesan timor oan nian maromak segundo iha tempo (resistensia). Ohin loron ema barak sedauk haluha saida maka sira oferese ba Xanana nebe atu hanesan deit ho saida maka
sira oferese ba ukun rasik an rai ida nee. Xanana nia popularidade halo ema balun tau ita nian herois nebe karik popular liu Xanana iha sira tempu, hanesan Nicolao Lobato, Vicente Sahe, Nino Konis Santana, David Alex, no seluk tan nebe funu too lakon sira moris hanesan segundo klasse.

Too ohin timor oan barak sei koalia katak Xanana husi tempo resistensia mesmo to ikus tama prisaun iha Cipinang lahasouro susar bot hanesan komandantes resistensia sira seluk. Ema resistensia balun hateten katak “ita oferese buat hotu-hotu ba Xanana atu lori ita nian rai ba ukun rasik an, laos deit fo fiar nia hanesan Komandante Supremo ba resistensia no simbolo ba resistensia. Maibe ita mos oferese mos buat barak ba Xanana, husi sigaro nebe nian hakarak fuma, aihan, sasan hatais, balun hateten katak feto mos ami oferese ka feto sira rasik ferese an ba Komandante Supremo da Resistensia timor nian. Hanesan Komandante Supremo nebe manda no komanda ho ordens (perintah) ba Resistensia husi Falintil, Klandestina no Frente Diplomatika sira, Xanana hetan tratamento diak liu lider resistensia sira seluk. Jovens barak mos mate tan nia naran ka atu salva Komandante Xanana. Ema seluk hateten katak “mate tan Xanana hanesan mate ba rai ida nee”.

Too sai hanesan prisioneiro politiko ida Xanana mesmo iha Cipinang laran nian goja nafatin nia titulo hanesan Komandante Supremo ba resistensia lahanesan Komandantes resistensia sira seluk nebe mate no kaer iha resistensia laran. Balun hateten katak iha Cipinang timor oan nebe involve iha resistensia fo sira nia an tomak ba Komandante Supremo. Maluk ida hateten katak Xanana hetan buat hotu-hotu nebe maka nia hakarak iha prisaun Cipinang. Husi halo ordems (perintah) hanesan Komandante Supremo Resitensia nian, too feto mos ami lori atu toba no halibur nia iha prisaun Cipinang. Iha momento neba resistensia timor oan presija duni lider ida hanesan Xanana. Saida maka sai hanesan Xanana nia lia fuan ikus atu sala ka los, todan ka kaman ema resistensia tomak tenke tuir. Se sira latuir, sira sei hetan isolamento ka fujilamento ka Xanana sei bolu sira hanesan ema traidor. Buat hotu Xanana hateten iha tempo resistensia buat sira nee tengki los hotu. Ho lia fuan seluk bele hateten katak ªXanana maka los hotu iha tempo nebaª. Se Komandante Kilik no seluk tan maka ohin loron se hamutuk ho ita iha ita nian let karik, sira sei hateten no koalia kona ba faktus barak. Faktus hirak nee atu los ka sala, too ohin loron sedauk iha ema timor oan ida maka hakarak hateten sai ka deskuti sai buat hirak nebe kona Xanana nia hahalok iha tempo resistensia. Ema barak, ohin loron hateten deit katak naran ita rain hetan ukun rasik an husi okupasaun Indonesia, nee naton ona mai ita. Diak liu haluha Xanana nia hahalok iha tempo neba.
Maibe ohin ita iha tinan 2007, liu tiha ona tinan lima Xanana sai hanesan Presidente dala uluk iha tempo ukun rasik an, ema barak hahu husu ba malu ona katak ita nia Presidente Xanana ita hare hanesan ema Konfusu ida, ohin nia koalia ida, aban nia koalia seluk. Ohin hakotu ida, aban nia hakotu buat seluk. Iha krije nia laran labarik kiik iha dalan mos kumesa koalia no husu tuir, se los maka autor krije nee? No labarik balun hatan dehan “ Abo Nana” (Avo Xanana) maka halo.

Hahalok seluk nebe hatudu katak Xanana ema Konfuju hatudo iha nia tempo ferias iha krije nia laran. Balun hateten katak tan nia iha konfujaun laran nia aseita deit empresarios nene maka selu nia atu ba ferias iha Bali no Jakarta. Iha krije laran ema halai no lakon sira nia moris Xanana ba simu Premiio Doutores Honurarios iha Aklohoma iha America. Xanana nia oan sira mos empresarios sira maka selu atu eskola iha Eskola International ida iha Dili.

Maibe Xanana laos konfuju ho buat hirak ita leten. Nia halo konfusaun ba ita lolos hahu kedan husi 2001 kuando Assembleia Konstituante halo ita nia Konstituisaun RDTL nebe hakotu katak sistema estado rai Timor-Leste nee sistema semi- presidensial laos presidensial, nebe presidensia sai hanesan orgaun ida ketak husi Governo, Parlamento no Tribunal. Iha sistema semi-presidensial Xanana hanesan Presidente Republika sai hanesan simbolo ba nasaun no simbolo unidade nasional. Kunfujaun nee nia halo iha 2002 ho aseita atu sai hanesan Presidente RDTL, maibe iha pratiko too ohin loron nia hatudo hahalok latoman sistema semi-presidensial nebe Presidente sai simbolo ba rai ida nee. Xanana hakarak lo-los maka kaer executivo hanesan Governo atu maneja osan no programa desenvolvimento. Hahalok ida nee hatudo dala barak iha nia lia fuan ho hateten sai katak “ hau labele halo buat ida tan hau nee simbolo deit” nebe aumenta deit konfujaun ba populasaun tomak. Partido rua PD no PSD nebe Xanana maka harii iha tinan 2001-2002 sai hanesan nia porta voz atu defende argumento sistema presidensial. Liu-liu iha krije nia laran, partido rua nee maka kanta makas atu muda sistema semi-presidensial ba presidensial atu poder tomak ba Xanana. Hahalok konfujaun ida nee hatudo iha demonstrasaun anti-governo durante kriji nian laran nebe demonstrantes sira husu ba Presidente Xanana atu dissolve parlamento no governo no kaer poder tomak. Tuir tan Xanana hatudo nia konfujaun seluk ho sai fali hanesan lider oposisaun hasouro Governo Fretilin too hakaas Eis primeiro Ministro Alkatiri resigna an ho faktus bosok nebe hola husi Jornalista Australina ABC nian. Nia mos maka halo konfusaun ba Railos ho hanaran Rai-los Lia-Los iha demonstrasaun durante krije nia laran, mesmo ema haree katak Rai-Los nee ema aventurero no bandido nebe hatauk ema tun sae ho kilat nebe nia lolos simu atu defende rai ida nee maibe ba tiro malu fali ho F-FDTL iha Tibar too oho Capitao Kaikeri. Tuir tan Xanana hateten katak Alfaredo laos rebeldes entaun Alfaredo nee saida los? Maibe konfujaun ida nee nia hatudo laos deit ba kaju Alfaredo hasouro F-FDTL, Xanana mos hasouro no halo encontro ho bandidos seluk nebe sunu uma naok no hatauk povo inklui jovens balun nebe lori Kamija Xanana sunu uma no naok ema nia sasan, halo ema barak ohin loron hanoin katak nia laos deit ema ida ho konfujaun maibe Xanana mos iha karakter ditadura, golpista, no bele fo titulo ba nia hanesan autor ba kriji iha rai laran tomak.

2. Xanana Fura Sistema Orgaun Soberania Estado Timor-Leste.

Xanana hanesan Presidente RDTL ema barak hateten katak nia fura sistema estado nee hanesan buat halimar deit. Laiha respeita ba Governo, Parlamento no tribunal ho hatudo hahalok la serbisu hamutuk no solidareidade institusional ho orgaun estado tomak iha tempo diak no at, liu-liu iha krije nia laran. Xanana dala barak la respeita Parlamento Nasional, ho hatun membros Parlamentos sira inklui Presidente Parlamento Nasional, Lu-olo ho mensagem publiko no ho hasouro demonstrantes sira nebe maka hakarak sobu no dissolve orgaun soberano sira iha krije nia laran. Hahalok nee hatudo mos husi la respeita mayoria parlamentar nebe Partido Fretilin maka mayoria iha Parlamento Nasional. Dala barak nia rona liu partido oposisaun hanesan PD-PSD duke Partido Fretilin. Iha nia mensagens barak, liu-liu mensagem 23 Marco 2006 kona ba F-FDTL, hatudo lo-los katak hanesan Presidente Republika laiha kumprensaun atu resolve problema petisionarios sira tuir regra konstitusional nomos tuir dalan relasaun instituisional entre orgaun soberano RDTL. Iha Marco 2006 nia hatudo nia katak solusaun ba problema petisionarios sira ho lia fuan kroat no todan atu fo hatene ba ita katak nia mesak maka hatene resolve buat hirak nee governo no F-FDTL sala. Nia ignorante ho hatudo katak resolve problema militar fasil hanesan nia politika rekonsiliasaun no unidade nasional nebe milisi no bandidos mos hasoru bele hasouro Presidente Republika ka koalia telefone direktamente ho fasil. Iha regra militar se O falta oras ida ou semana ida O indisplinado, Komando Militar iha kompetensia atu hola medidas ba O no hasai O husi militar. Problema militar labele resolve ho dialogo-rekonsiliasaun. Iha nee maka ema barak hateten katak Xanana maka fura sistema institusional iha Estado semi-presidensial, ho hakat liu lia fuan nebe maka F-FDTL no Governo hakotu atu hasai petisionarios sira iha Marco 2006 tan indiplinado bot sira halo no resolve problema ho demonstrasaun deit mesmo hatene katak militar karik labele halo demonstrasaun. Nunee iha Tribunal nian Xanana lafiar no lafo kbiit ba tribunal. Nia halo uluk justica ba ema molok tribunal hateten no hakotu katak ema nee sala ka los. Nia dehan iha 22 Junho 2006 katak lideransa Fretiilin iligitima maibe tribunal hakotu oin seluk. Nia mos hateten katak Rai Los nee hatudo lia los maibe tribunal karik sei hakotu rai los tama prisaun tan tiro malu hasouro F-FDTL iha tibar nebe oho Capitao Kaikeri. Nia mos hateten katak Alfaredo lasala maibe Alfaredo sai husi nia Quartel Militar no tiru malu ho F-FDTL iha Fatu Ahi nebe oho F-FDTL nain tolu. Nia fura sistema nee mos ho hakat liu Komando F-FDTL ho hasouro Alferedo molok tiru malu iha Fatu-Ahi. Tuir tan ema mos hatene katak Xanana maka selu Alfaredo hela iha pousada Maubisse. Nee hatudo katak nia Fahe Estado la serbisu hamutuk ho instituisaun special hanesan F’FDTL atu hamenus bandidos no halo povo apreende lia los ita rain.

3. Xanana Fahe Falintil No Antigos Kombatentes Sira

Xanana rasik maka fahe Falintil no Antigos Kombatentes sira. Iha nia mensagens rasik maka hahu hateten no fo is makaas katak ema loromonu sira lahaho funu ema lorosae deit maka halo funu. Lia fuan hirak nee nia hatoo iha mensagem ba nasaun loron 23 Marco 2006 ba F-FDTL tan hasai petisionarios sira husi F-FDTL. Lia fuan kroat no destruktiva iha 23 Marco halo uma besik sanulu maka sunu iha Dili laran. Mensagem fo kbiit ba petisionarios no povo tomak atu fiar katak lorosae no loromonu problema bot no mosu duni iha F-FDTL laran. Too ikus ita rona deit maka petisionarios rua ka sanulu maka rona buat alegasaun hirak nee seluk halo assaun solidariedade ho sira nebe rona no lahatene katak assaun solidarieade sira bele justifika tuir regra militar ka lae. Iha XANANA nia mensagem 23 Marco, nia fahe ema resistensia sira ho koalia liafuan kroat hasouro Antigos Falintil sira husi lorosae no fo kbiit ba antigos resistensia sira husi loromonu. Ho hateten ho liafuan siniku katak lorosae deit maka halo funu, loromonu lahalo. Nee halo konfujaun no hatun valor resistensia nian nebe mai husi timor laran tomak. Nia mos hatun mo-mos dignidade lider Falintil sira hanesan Taur Matan Ruak ho hateten katak desijaun hasai ba petisionarios sira nebe mayor parte husi loromonu ne sala no lajusto. Nia liafuan hirak nee Xanana lasukat katak bele provoka krije bot nebe halo resistensia fahe malu hili posisaun hanesan resistensia husi loromuno ka lorosae no oho malun exemplo Railos-Tara-Sabes nebe halo assaun hasouro sira nian maluk resistensia rasik iha F-FDTL iha krije nia laran.

4. Xanana Fahe no Hakarak Sobu Fretilin

Ema barak hateten katak krije ida nee mosu tan Xanana iha problema ho Fretilin. Maibe ita karik bele hateten katak Xanana nia problema lo-los maka Fretilin respeita deit nia laharuk ba nia. Fahe Fretilin lolos maka mensagem ba nasaun nia iha 22 Junho 2006 ba Fretilin. Iha mensagens nee Xanana hatun lideransa Fretilin ho hateten katak lideransa Fretilin eleito iha Congresso Fretilin nian nee iligitimo (la sah), delegados sira sosa kotu ho osan 100 000 USD no delagados sira simu kilat. Mensagen ida nee mos hatun dignidade Presidente Partido Fretilin Luolo ho hateten katak Luolo uluk subar deit no beikten. Saida maka ema barak lakumprende tansa maka Presidente Fretilin Luolo nebe mos Presidente Parlamento Nasional nebe nunka hatoo liafuan kroat hasouro Xanana ka ema ida, hetan deit respeito husi Presidente Xanana ho lia fuan subar no beikten. Iha mensagen 22 Junho hatudo lolos katak Xanana hakarak Fretilin lakon duni. Nia hatoo mensagem iha tempo susar krije laran atu fahe duni Fretilin. Hateten Fretilin nia lideransa sira iligitimo, delegados sira simu osan no hetan kilat atu hadok lideransa husi nia militantes sira rasik nomos no hadok militantes sira ho sira nian lideransa ho alegasaun oin-oin nebe halo lideransa no militantes sira lafiar malu no fahe malu.

Iha nivel kuadros Fretilin nian Xanana mos halo politika hodi fahe no sobu Fretilin hodi simu no hasouro ema balun nebe bolu an hanesan Grupo Fretilin Mudansa nebe loron-loron passa tempo organija manifestasaun kontra governo no koalia kroat hasouro Fretilin rasik atu hamosu krije nee at liu tan. Hanesan Presidente Republica nia lolos tengke tau nia an atu laintefere nomos fahe partido ida hanesan Fretilin. Nia lolos sai Presidente ba Partidos politikos iha rai laran.

Xanana hasouro no halo encontros bebeik ho Fretilin mudansa nomos grupos oposisaun, hanesan Mario Carrascalao, Fernando Lasama, Leandro Issac, Lucas Da Costa, Alfaredo, Railos hanesan fo rekonhesimento ba grupo nebe maka sobu estado ho liafaun hakarak dissolve Parlamento no Governo no uja jovens sira atu destabilija nasaun ida nee liu husi demonstrasaun, sunu uma, naok sasan halo populasaun barak halai husi sira nia hela fatin.

Hateten Fretilin at los hanesan atu hamenus timor oan barak nebe tane partido Fretilin no atu halakon Fretilin husi mapa politika timor nian. Mesmo nia hatene katak liafuan kroat no hatun Fretilin hanesan liafuan atu hametin liu tan militansia membros no simpatizantes Fretilin nian.

5. Xanana Fahe Jovens Sira

Xanana fahe jovens ho liafaun kroat lorosae-loromonu. Jovens loromonu balun nebe maka organija krime, sunu uma, naok, hatauk ema hatais faru ka kamija nebe maka marka xanana nia oin. Nia halibur, hasouro sira telefone sira nebe maka halo krime. Nia fo sinal at ba povo tomak liu-liu ba labarik sira katak sei sira hatudo hahalok ladiak sira bele halo encontro ho Xanana. Nia harii Comissaun Dialogo Comunitaria nian involve jovens sira nebe mesak halo problemas deit. Husi Sinto Kulau, Joao Choque no seluk tan nebe halo problemas barak iha Dili laran, nia bolu no hatama sira sai hanesan membros Komisaun Dialogo nian. Xanana laos deit fahe jovens sira ho hahalok hirak iha leten maibe nia mos hanorin dalan ladiak ba foin sae sira. Liafuan Grupos Arte Marciais Rai Nain ka Importado Xanana maka hasai iha nia diskursu 7 Decembro 2007 iha Jardim Borge da Costa.

Nia fo fatin no spasu ba jovens sira nebe maka halo problema no rekonhese sira ho konvida sira sai hanesan membros Komisaun Dialogo Komunitaria nian. Sira nebe maka sai hanesan vitima labarik ka ema sivil bain-bain rona fali bandidos husi komisaun Xanana nian nebe derepente koalia deit kona ba paz ho Dame. Nia hasouro mos jovens hanesan Agosto Junior nebe koalia deit maka hatun governo fo ultimatun ba juiz sira. Hahalok ida nee fahe no sobu jovens sira nian mentalidade. Jovens diak bele sai at, tan sai at no hatudu fisiko makas maka bele hasouro no hetan atensaun husiPresidente Republika.

6. Xanana Fahe PNTL

Xanana fahe PNTL liu husi nia hahalok nebe fo rekonesimento nebe ba sira nebe maka halai husi Quartel PNTL nian. Ema barak hateten katak UIR inklui mos Paulo Martins iha krije nia laran simu ordens direktamente husi Xanana. Ema sivil barak nebe kaer armas nee ilegal hotu-hotu halo enkontro no hasouro Presidente Xanana. Husu tok Paulo Martins iha krije nian laran nian simu ordens husi see? Paulo Martins hasouro malu dala hira ho Xanana iha krije nian laran. Ema sivil kaer kilat hanesan Railos hasouro dala hira ho Xanana iha krije nia laran. Maibe ikus ema hotu kumprende katak Xanana halibur sira atu kontra nia governo rasik nebe lo-los nia serbisu ho Governo atu halot tiha ema nebe maka hakarak sobu nasaun no estado Timor-Leste. Lolos Xanana iha krije laran fo apoio Paulo Martins atu labele halai husi nia Quartel hodi serbisu hamutuk ho F-FDTL hodi hadia Dili no hakotu krije nee. Maibe nia fo is no kbiit ba sira atu halai husi sira nia serbisu fatin halo Balibar sai fali Komando PNTL hodi hasouro F-FDTL . Kbit ida nee maka provoka PNTL barak halai ba hamutuk ho Alfaredo no Salsina. Balun iha URP mos ba hamutuk ho Alfaredo tiro malu ho F-FDTL iha Fatu-Ahi.

7. Xanana Fahe F-FDTL

Xanana fahe no sobu F-FDTL iha hahu no isin lolos iha 23 Marco 2006 iha nia mensagem ba F-FDTL nebe hateten at los F-FDTL no fo kbit ba ema nebe sala. Petisionarios sira karik lahatene regra militar. Liu-liu hateten katak iha militar laiha demonstrasaun maibe iha fulan Febreiro Xanana hasouro petisionarios sira hanesan fo kbiit ba sira atu ikun naruk liu tan. Sira nebe maka hetan diskriminasaun kal ida rua deit maibe tan Xanana hasouro sira entaun ema barak hanoin dehan alegasaun nee los membros petisionarios husi ema ituan sai barak tan deit halo solidairedade ho buat nebe karik sira larona rasik. Iha 23 Marco Xanana tau sala nee ba Taur no Governo ho lia fuan kroat nebe hamosu kedan isu lorosae- Loromonu.

Xanana Fahe Povo No Fahe Rai

Xanana fahe povu no rai husi nia mensagem no hahalok nebe nia hatudo durante krije nia laran. Dala barak nia koalia iha televijaun no radio ema barak baku malu no fahe malu. Husi jovens, populasaun too ema husi rasa lorosae-loromonu ema barak tuda malu, too oho malu. Mensagens nebe nia hatoo iha 23 Marco 2006 no 22 Junho hatudo katak nia lakon tiha ona kontrolo hanesan lider karismatiko nebe ema hotu fiar no tane iha tempo resistensia. Iha neba Xanana koalia deit jovens no populasaun barak rona no tuir nia. Ohin loron ho nia lia fuan kroat no hahalok laneutral nebe hili oposisaun hodi hasouro Fretilin no ema lorosae loromonu nebe lasala, hili Joao Mariano uluk apoio ba integrasaun hanesan membros Conselho Estado, fo espasu ba ema uluk milisi sira maka hakbesik liu ba nia, husik milisi hanesan Rui Lopes, Namezio Carvalho, Vital do Santos lao livre tuir nia politika rekonsiliasaun maibe iha tempo hanesan husik povo halai no ema resistensia sira fahe malu no tauk iha sira nian rain rasik, nebe hatudo katak nia lakon tiha ona nia valor hanesan lider karismatiko iha tempo resistensia. Ohin loron Xanana koalia dehan hapara violensia ema barak larona ona no violensia kontinua. Tan Xanana kontinua hanorin buat ladiak ba gerasaun ohin nian. Hasouro bandidos hanesan Alfaredo, Railos, hasouro petisionarios sira, hosouro jovens sira nebe maka organija violensia sunu uma, naok sasan, larespeita orgaun soberano sira seluk, koalia lian fuan kroat hasouro ema nebe tribunal sedauk hakotu sala ka los hanesan Marii Alkatiri , fahe Fretilin hatudo mos-mos katak Xanana Fahe Povo no Fahe rai. Buat hotu-hotu nia halo tan hakarak deit maka atu hetan poder absuluta ho kaer presidente, kaer governo, no parlamento atu hakruuk ba nia hanesan Komandante Supremo iha tempo resistensia. Se nia Presidente lolos ba rai ida nee, nia sei hatudo katak se maka sala ba justisa semaka los hakuak no hametin liu tan buat diak. Laos kahur buat diak ho at sai fali hanesan gado-gado. Nee atu husu katak se Alfaredo nebe Xanana hateten katak nia laos rebeldes lahatene Alfaredo nebe tiru malu to ema mate iha Fatu-Ahi ita temi Alfaredo hanesan saida? Lahatene Railos nebe tiru malu ho F-FDTL iha tiba too Capitao Kaikeri Mate ita temi oinsa ita bele bolu rai los lia los?

Maluk sira soe tempo ituan ho Halo Relfeksaun 1K7F Ho Xanana Gusmao iha edisaun seluk nebe sei mai tuir,

Garcia,

Dili, 20 Fevebreiro 2007

1 comentário:

  1. Garcia,,,,!! ita bot ne'e hau hare hanesan ema frustrado, no EX Milisi karik, Nusa maka Imi hotu hakarak ataka maka katuas XANANA? imi sira ne'e ohin loron hatudu ann hanesan heroi, Quitado ternyata katuas XANANA nia liafuan ida nebe uluk nia koalia ne'e agora maka sai duni realidade. "DIHARI ESOK, SEORANG PAHLAWAN AKAN MENJADI PENHIANAT DAN SEORANG PENHIANAT AKAN JADI PAHLAWAN" ne maka agora dadaun imi aplika dadaun. imi sira ne'e quitado liu. Lahatene imi nia objetivo ne saida. hau le'e iha ita bo'ot nia deklarasaun ne'e hatete katak katuas Xanana maka outor ba crisi ida ne'e, mas imi nungka hatudu imi nia brani, atu lori kasu ne ba hato'o ih tribunal. imi so hatene maka trata ema.mas nugka fo netik hanoin construido ruma hodi buka solusaun ba crisi ida nebe imi rasik maka te'e hela. Quitado, imi la sinti ann duni, Entrega tiha ona bangku ain 3 ba governo ida ne'e. mas imi sei buka tan maka atu trata no halo confuso nafatin ba povo ida ne'e. imi la senti duni komu imi nugka terus hamutuk ho povo ida ne'e karik.


    Obrigado

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.