VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20060519

Carta de Coimbra 2*: “O VALOR DA INDEPENDÊNCIA”

Carta de Coimbra 2*

“O VALOR DA INDEPENDÊNCIA”

20 de Maio 2006

“Independência não é uma dádiva mas é uma conquista” (Nicolau Lobato)

Ba: Ex.mo Senhor Xanana Gusmão
Presidente da República Democrática de Timor Leste
Husi: Estudante Timor-Oan iha Coimbra-Portugal

Uluk nanain, ho respeito ami hato´o ami nia “UM MINUTO DE SILENCIO” no ORASAUN” ba AS-WAIN sira nebe fo-an ba mate ba ita nia UKUN-AN.

Ba Presidente Xanana Gusmão, ami nia hakoak bo’ot ho respeitu. Ho karta ne’e ami hakbesik-an ba ita bot hodi hato ami nia preocupasaun kona ba situasaun rai laran.

Liu husi “Carta de Coimbra 2”, ami estudante Timor-oan hato´o ami nia saudasaun ba nai-ulun politiku sira hotu nebe oras ne´e hahú dau-daun kongresso partidu nian. Ami hein atu kongresso hirak ne´e bele lori sai mai liur “LIDER DIAK” nebe hamtauk no halo tuir ukun-fuan, kaer metin demokrasia, tane unidade no soberania nasional.

Ami mos sauda, F-FDTL nebe entrega ona relatoriu ba Parlamentu Nacional kona ba akontesimentu iha loron 28 Abril 2006. Relatoriu no esforsu husi parte hot-hotu ne´e hatudu sinal diak no loke dalan hodi resolve problema krize nebe maka mosu iha ita nia rain.

Ho biban ida ne´e, liu husi ami nia Carta de Coimbra 2, convida maun alin inan feton sira hotu hodi hanoin wit-oan kona ba “O VALOR DA INDEPENDÊNCIA”, tema ida nebe ami haré relevante teb-tebes atu ita koalia iha loron 20 fulan Maio hodi kompleta tinan haat ukun rasik-an, buat ida ita buka ho terus no susar oi-oin iha tinan atus haat resin nia laran no hetan duni iha loron ida ne’e.

Krize nebe mosu, lori ita ses husi buat nebe ita hot-hotu hili no hakarak – MORIS DIAK iha LIBERDADE. Ida ne´e valor lulik ida aas liu hotu iha ita nia luta. Ema rihun ba rihun lakon sira nia moris tan deit hakarak moris diak ho liberdade. Maibe moris diak ne´e, precisa segurança, unidade no soberania nasional ida garantida.

“Wainhira funu baluk iha, ita hamutuk funu hasouru, agora funu baluk laiha ona, ita funu hasouru malu”. Iha tempo ukun rasik-an, ita nia funu baluk lolos maka analfabetismu, kiak, moras, servisu laiha, korupsaun no seluk-seluk tan. Sira ne´e mak teri netik dalan ba justisa, demokrasia no desenvolimentu.

Se ita hateke wit-oan ba kotuk, unidade nasional, dalan ida komplexu no harí iha tempu naruk nia laran. Iha momentu históriku balun nebe halo ita hanoin: hanesan CNRM, 12 Novembro 1991, CNRT, Convensaun Peniche-Portugal 1998, liu-liu Referendum 30 de Agosto 1999. Momentu sira nebe halo ita hanoin hikas fali susar oin sá ita harí unidade nasional. Ho ne´e maka ohin loron ita ukun-an maibe krize hirak ne´e halo mihis fali espiritu unidade nasional .

Tuir lei-inan artº. 1 dehan: “República Democrática de Timor Leste é um Estado de Direito Democrático, Soberano, Independente e Unitário baseado na vontade popular e no Rspeito pela Dgnidade da Pessoa Humana”. Tuir prinsipiu de soberania, nudar estado soberano, iha direito no dever atu resolve problema saida deit iha rai laran no labele hetan ingerência husi rai seluk. Tan ne´e, se timor oan halo sala, timor oan maka resolve.

Tuir notisia nebe ami tuir husi primeiro to´o agora, iha sinal barak mak hatudu katak ita seidauk iha kbiit diak atu resolve problema interno hirak ne´e, halo rai seluk mos preokupadu ho situasaun ne´e no sente iha responsabilidade moral atu fo tulun ita tan deit krize sira ne´e. Ita rasik hatudu imagem la dun diak ba rai liur, afinal, iha dalan barak atu resolve problema. Fó to´ok tempo ba komissaun Notáveis atu halao nia servisu. Komissaun nia knar sei lao diak wainhira ita hotu kolabora no tau konfiansa ba sira. Basa fiar sira, hanesan fiar-ita-an rasik hanesan Timor oan.

Timor Leste nasaun ida Demokrátika. Iha ne’e, ema iha responsabilidade no iha liberdade hanesan direitu atu koalia, halo politika no buat seluk tan. Diversidade iha hanoin, hakarak ou lakohi, nudar lian português dehan “o mundo é uma harmonia de contrários”, katak hanoin bele la hanesan maibe hakarak ida deit, hari ita nia rain no hametin ita nia ukun rasik-an

Tan ne´e, halao knar tuir ida-idak nia servisu. Ne’e importante teb-tebes. Nudar lia-inan hateten iha artº. 137. Se ita hotu hakruk ba lei-inan, ami hanoin sei la mosu tan instabilidade hirak ikus ne´e, hanesan, tuir artº. 146 no artº. 147 atu defini saida mak ita no instituisaun sira bele halo.

Akontesimentu hirak ikus ne’e, hatudu katak buat balu lao lalos karik? Tan sa maka povu halai? Tan sa maka apelus bara-barak la iha efeitu? Tansa maka manifestasaun pasífika ida termina ho violensia?
Aproveita loron históriku ida ne’e atu hatan perguntas hirak ne.

Loron 20 de Maio de 2006, loron ksolok ida ba ita hotu maibe buat hirak nebe mosu ikus-ikus ne´e halo ita la haksolok. Ukun-an laos hanesan buat karan/dádiva ida nebe ema fó maibe sosa ho susar no terus oi-oin – “Independência não é uma dádiva mas é uma conquista” (Nicolau Lobato). Atu dehan deit “República Democrática de Timor Leste” ne´e hari ho ran. Tan ne´e nia hanesan osan mean ida nebe ita tane metin no tau iha fatin aas.

Realidade ida ohin loron nian, hatudu katak valor nebe ita tau iha fatin aas nebá, hetan ameaça tan ita fahe malu no la rona malu, hodi haluha tiha unidade nebe ita kaer hanesan força hodi hasouru inimigo iha tinan atus haat resin nia laran. Ohin loron, inimigo laiha ona, ita mak inimigo ba malu? Ema seluk mak sei mai resolve nafatin ita nia problema?

Hanesan timor oan, ita maka halo problema, ita rasik maka sai solusaun ba problema ne´e. Ita tenki aprende tesi lia no banati tuir lisan ka tuir lei-inan hodi garante nafatin justisa, lia-los no tranparencia. Ita hotu buka rona malu hodi respeita prinsipiu unidade nasional.

Situasaun nebe ita nia rain atravesa, ami husi do´ok, acompanha nafatin liu husi mass-média no halo ami nia laran la hakmatek. Problema hirak ne´e, hatudu ba mundo katak ita sidauk iha hakarak diak atu nakfilak independencia politika ba ema hotu liu husi ekonomia, saúde, edukasaun, agricultura, infra-estruturas no buat seluk tan. Se ita moris nafatin iha instabilidade, bele estraga ita nia unidade nacional no bele obriga ita atu sacrifica soberania nacional.

Tuir mai, ami habadak lia-menon ba loron 20 de Maio de 2006:
  1. Unidade nasional laos karan/dádiva ida maibe valor ida karun teb-tebes. Nia maka lori ita ba ukun rasik-an;

  2. 20 de Maio de 2002, sai hanesan momentu aás ba ita nia Unidade Nasional no afirma-an ba mundo ita nia Soberania Nasional;

  3. Hakruk ba lei-inan basa nia maka ita nia hun no abut. Lulik ida nebe reconhece ita nia direito, liberdade e garantia;

  4. 20 de Maio, loron ida nebe ita tuur hamutuk hodi hanoin hikas valor ukun rasik-an. Ita nia obrigasaun maka tane netik nia ho respeitu. Basa ukun-an maka presente bo´ot ida nebe ita sei rai hela ba bei-oan sira;

  5. Estado iha dever moral atu garante segurança ba povo, respeita ema nia dignidade ka valor humana no satan netik povo iha klima tauk nia laran;

  6. Ba NGO´s, Instituisaun sira nebe kaer lei direitu ema nian atu labele tauk haklaken lia-los;

  7. Ami husu ba nai ulun no povo tomak atu lalika lori kroat maka tesi-lia basa kroat maka democrasia nia funu baluk/inimigo;

  8. Ami lakohi atu ran fakar tan! Ita hotu nia knar maka tane nafatin unidade no integridade nasaun nian;

  9. Timor se sai nasaun ida dame nain, se ita harí dame iha ida-idak nia fuan, uma laran, hodi sai to´o ba liur;

  10. Ita maka problema, ita maka solusaun.
Molok hakotu lia, ami tetu katak acontesimentu hirak ikus ne´e todan tebes duni ba ita. Desafio ida tan iha processu construsaun ita nia Estadu-Nasaun. Karik normal ba nasaun foun ida hanesan Timor Lorosae maibe sei sai catástrofe ida se ita husik prolema ki´ik oan sai fali prolema nasaun. Mai ita aprende hamutuk ho problema hirak nebe acontese hodi hadia hikas ita rain, prevene buat nebe la diak no hare ba oin ho fiar metin nafatin

Dalan sei naruk, maibe ita sei to´o iha neba, basa labarik ida foin moris la lao kedas. Nia sei precisa ema seluk nia tulun. Karik nia aprende lao, mos sei monu maibe nia sei hamrik hodi lao ba oin nafatin. Ita preocupa maibe iha mos esperansa nafatin katak futuru ida diak liu sei mai. Ne´e duni, maun alin inan feton Timor-oan tomak! Timor ne´e Ó nian, Haú nian no Ita hotu nian.

“The world is a dangerous place to live in, not because of those who do evil, but because of those who watch and let it happen” (Albert Einstein).

Hato´o mos ba:

Parlamento Nasional
Governo RDTL
Sociedade Civil (Igreja no ONG´s)
Embaixada RDTL iha Lisboa
Comunicação Social
CNJTL no DSMTT
Arquivo

Coimbra, 19 de Maio 2006

Em nome do grupo

Joaquim Jacob da Silva Fernandes

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.