VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20060301

Haksesuk malu konaba Media i Journalismo iha TL

Saida maka “Código Deontologia?”, principius morais ka Código da Conduta?
  • Principius nebe artikula husi moral no legal
  • Código conduta, ne condiciona, controlo nebe hanesan condiciona ba liberdade de expressão. Ne kontrariu ho principiu ba Liberdade ba hanoin rasik.
Se maka hakerek Código Deontologia?
  • Grupos interesse. Se grupos ne maka hakerek ka impoem, klaru ke sira hakarak hatama sira nia imterese iha Código Deontologia.
  • Klasse nebe representa Journalista sira. Se klasse nebe representa Journalista, mos la livre husi imposisaun husi interesse sira seluk, interesse ideologika (Karuk ka Kuana) nebe karakteristika ba klasse ne rasik. Ho baseia ba points sira ne, iha konkluzaun ida katak Politiza Journalismo.
Se koalia «Honestidade», husu fila fali ba Maun Lamukan, nebe Honesto, Saida maka Maun nudar Prezidente AJTL:
  • Saida maka AJTL no ninia Prezidente halo hodi defende ninia journalista sira nia interese, liliu ba sira nebe associados AJTL nian.
  • Saida maka AJTL, halo ona ka elabora Lei ruma hato'o ba legisladores sira konaba ba Lei protecção ba Journalista sira, Lei konaba acesso ba informasaun Publika (tamba agora hare iha maka blokeio ba informasaun), protecção ba fontes sira, etc.
  • Saida maka AJTL halo ho patraun media sira, atu deskuti konaba salarios ka vensimentu journalista sira nian. Ne dever ba organizasaun nebe representa klasse atu defende ba ninia associados.
Konaba atu ba foti Código Deontologia iha Sindicatos Jornalista (SJ) Portugues sira nian? Hau la ba foti tamba saida:
  • Solidario ho maluk sira nebe pertence ba AJTL, tamba: iha nota ka komunikadu nebe maka SJ halo hodi demarka husi posisaun Jornalista Asia e Pacifico nian konaba LD, iha SJ nia komunikadu mos refere ba AJTL, ho argumentu katak “AJTL laos representa maioria husi Journalista Timor nian, maibe SJTL maka representa maioria Journalista Timor oan”, tamba ne maka hau lakohi ba tamba solidario ho AJTL.

  • Hau la le, Código Deontologia maibe iha acesso ka buka hetan literatura konaba Media nian liliu konaba Código Deontologia?: A deontolgia dos Média, hakerek nain maka Claude Jeand Bertrand, husi Universidade Paris II e A Deontologia dos Jornalistas Portugueses, husi Sara Pina.
FH, 01 Mar 2006

1 comentário:

  1. Oinsá ita hatene loloos problema nia hun governu nian hodi responde lalais ba ezijénsia manifestante sira nian ne'ebé maka organiza hori ierarkia igreja tinan ida liubá no kompara ho ezijénsia manifestante sira hosi soldadadu F-FDTL sira-nian foinlalais ne'e!

    Independénsia Timor-Leste nian nu’udar rezultadu hosi prosesu luta naruk. Ofisialmente mundu Internasionál rekoñese TL nu’udar país independente no soberanu iha loron 20, fulan-Maiu, tinan 2002. Loron ida-ne-e históriku tebetebes, no ho loron ne’ebé hanesan maka periodu transferénsia podér hosi administrasaun UNTAET nian ba Governu RDTL nian.

    Esforsu barak tebtebes maka ONU halo, durante Periodu UNAMET, UNTAET, UNMISET no UNOTIL nian, liuliu apoia TL hodi harii governasaun ne’ebe di’ak, ne’ebe dala barak ita temi tiha nu’udar good governance. Ajuda mos iha area dezenvolvimentu fíziku hodi hadi’a fila-hikas uma konstrusaun ne’ebe maka hetan estraga no sunu hafoin referendu iha tinan 1999.

    Ho tempu ne’ebé badak maibé ita konfesa katak ita-nia governu ida-ne’e halo ona dezenvolvimentu lubuk ida, maske hirak-ne’e seidauk bele hateten signifikante. Seidauk signifikante ne’ebe refere liu ba avaliasaun PNUD nian foinlalais ne’e (Programa Nosoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu) kona-ba numeru ki’ak ne’ebé aumeta tan iha TL. Tanba ne’e maka ida-ne’e sei sai servisu uma nian ba governu, oinsá ita bele to’o ita-nia objetivu dezenvolvimentu nasionál maka atu hamenus numeru ki’ak no promove kresimentu ekonómiku ne’ebé ekilibre no sustentável (to reduce poverty and to promote equitable and sustainable economic growth).

    Tanba ne’e maka importante atu harii kooperasaun ne’ebe di’ak entre governu no sosiedade. Partisipasaun sosiedade nian, liuliu hodi foti desizaun, hodi nune’e sosiedade sente iha resposabilidade ba rezultadu sasá de’it maka foti, tanba desizaun ne’e maka hatudu duni sosiedade nia hakarak. Atu informasaun no politika governu nian to’o ba sosiedade maka importante governu iha ninia instituisaun ida maka hanaran relasaun públika (RP).

    Hanesan definisaun RP kata ho liafuan ingles Public Relation, hateten katak nu’udar siénsia ida hosi ramu siénsia komunikasaun nian. Nu’udar ramu siénsia nian maka RP la’os sai kestaun baibain maibé nia iha hanoin ne’ebé fundamentál ne’ebé bele esplika no responsável liuhosi métodu lójika. Haktuir Sukatendel (1990) iha Ardianto (2004) fó ninia definisaun ba RP maka nu’udar métodu komunikasaun hodi harii imajen pozitivu hosi instituisaun parseiru sira, bazéia ba koxiénsia hodi respeita interese ema barak nian.

    Haktuir definisaun RP iha-leten, oinsá ita hakait ho situasaun real no esperiénsia governu nian. Hakerek na’in fó atensaun maka’as liu ba esperiénsia ba akontesimentu ne’ebé maka iha, liuliu ezijénsia igreja nian, liuhosi manifestasaun iha tinan ida liubá, oinsá governu nia polítika no pasu ne’ebé foti ba asuntu ida-ne’e?

    Ita haree-hetan katak governu ne’ebé hanesan tafuhi tiha ninia kabeen, maibé tenke tolan fila-fali, ho ulun-fatuk toos la simu ezijénsia igreja nian, maibé ikusmai tenke simu, ida-nee hatudu governu la iha kbiit.

    Frakeza ida-ne’e, loos duni tanba ho rasaun barak, hanesan ema balu hateten katak tanba governu la iha hakarak ne’ebe di’ak (good will) atu resolve problema ida-ne’e no orgullu tebetebes, maibé hakerek na’in haree liliu frakeza ida-ne’e hosi fatór seluk, maka tanba la iha komunikasaun ne’ebé di’ak.
    Ema ne’ebe atu harii komunikasaun ida-ne’e maka Relasaun Públika ka RP. RP nu’udar ponte atu hatutan lian, dalan, entre governu no sosiedade (igreja). Esperiénsia hatudu katak durante igreja hato’o ninia proposta ba governu, liuhosi mobilizasaun manifestante sira, ikusliu la iha rezultadu ka pontu solusaun, tanba parte rua idak-idak mantein ho sira-nia pozisaun.

    Tanba la iha RP governu nian, dala barak governu, liuhosi Xefe Estadu nian, Sr. Marii Alkatiri tenke monopoliza tiha fatin ida-ne’e. no loloos la bele akontese nune’e. (ita hotu kompriende de’it tanba ita foin ukun-an, ita hotu iha faze aprendizajen nia laran, loos ka la’e?)

    Ministériu Edukasaun, liuhosi Ministru Edukasaun, kuaze la iha lian, tanba la iha RP, no liuliu nia tenke se tilun didi’ak hodi rona ba PM.

    Maka hakerek na’in sujere liu atu governu ne’e iha tempu badak harii ona RP, ne’ebé maka bele servisu ho efetivu no efisiénsia. Kooperasaun no komunikasaun governu nian ne’ebé susesu ho entidade hotu maka idéntiku ho kooperasaun no komunikasaun ne’ebé susesu hosi instituisaun RP ne’e rasik.

    No sai oin ida ne’ebé instituisaun RP governu nian maka ita hotu hein?

    Órgaun RP tenke iha unidade komunikasaun nia okos, ninia servisu xefía hosi sekretáriu/a estadu ba área RP nian ne’ebe ketak, hanesan mós sekretáriu/a estadu obra públika no sekretáriu/a estadu ba área elektrisidade no bee moos nian. RP governu nian ho funsaun no sevisu prinsipál maka sai harii na’in imajen (image builder) governu nian. Instituisaun governu nian ida ne’ebé di’ak no hola fatin no kuda iha sosiedade sira-nia hanoin (mindset), ne’ebé fó imajen pozitivu. Imajen pozitivu ne'ebé hatudu hosi governu ba públiku, hodi nune’e, públiku bele tau ninia konfiansa ba instituisaun governu nian ida-ne’e. RP iha knaar ne’ebé fundamentál no servisu nu’udar ponte entre instituisaun governu ho ninia públiku iha ámbitu servisu ne’ebé pozitivu.

    Purezemplu diskusaun kona-ba hanorin dixiplina morál iha eskola tinan ida liubá, liuliu haksesuk kona-ba dixiplina morál sai nu’udar dixiplina obrigatóriu ka fakultativu?

    La iha pontu solusaun tanba de’it razaun fundamentál rua:
    Dahuluk: Tanba desizaun ne’ebé foti parsiál tebetebes ka la konsulta uluk ho parte igreja. Konsultasaun ne’e tenke RP governu nian maka halo liuhosi meus komunikadu ba imprénsa (press release), konsulta ema hirak iha média hodi fó-sai ba públiku asuntu dixiplina morál hodi nune’e bele hamosu idéa públiku nian, liuliu ierarkia igreja nian hodi hetan lia ida. Tanba la iha PR governu nian ne’ebé maka bele responde ba ezijénsia igreja nian, ikusmai hosi parte ierarkia igreja nian mobiliza ema hodi hala’o manifestasaun.

    Daruak: Se iha tempu ne’ebá maka eziste tiha ona RP governu nian karik, manifestasaun ne’e bele rezolve tiha iha tempu badak nia laran; signifika katak RP sei sensitiva liu ba ezijénsia igreja nian. RP governu nian sei reprezenta grupu interese sira (inerest-group), nu'udar conflic-mediation, nu'udar diretivu relasaun nian entre governu no ierarkia igreja.

    Maka RP governu nian ne'ebé ita hein maka tenke iha nível jestaun ne'ebé ninia knaar hanesan Senior Vice President Director of Corporate Communication ka Corporate Secretary, bele mós iha pozisaun importante iha governu hanesan Portavós PM nian.

    Kestaun interesante maka Portavós PM nian bele hamosu hahusuk maka oinsá governu presiza duni RP ka la'e?

    Idéa ne'ebé iha no ideál maka RP la'ós pozisaun polítika maibé RP iha istituisaun governu nian, ninia knaar fó hatene ba públiku ho sistemátiku kona-ba polítika, planu estratejía governu nian iha aplikasaun regulamentu no ordén jurídiku sira. RP hetan knaar nu'udar sai ponte entre sorin instituisaun governu ka ulun-boot estadu nian, kona-ba informasaun ne'ebé presiza, liuliu atu harii imajen instituisaun nian no reasaun hosi sosiedade kona-ba polítika governu nian ka mosu imajen negativu (negative image).

    Tanba sá maka to'o ohin loron seidauk iha RP governu nian, maka haktuir hakerek na'in nia haree, razaun sira maka:

    Ida: Ita hatene katak governu ida ne'e maka governu Fretilin, entaun RP governu ida-ne'e nian, ne'ebé maka tenke ideál maka ema profesionál ka la bele iha partidu kan non partisan, susár ba governu ida-ne'e, ne'ebé xefía hosi Marii Alkatiri.

    Rua: Se governu ida-ne'e maka harii duni ninia RP maka RP ida-ne'e bele dehan lia ida, isin-klamar ida ho governu, tanba nia maka sei sai nanál, ibun, tilun governu nian. Sai hahusuk boot ba governu karik, tanba governu ida-ne'e sei la simu ema RP hodi reprezenta nia, liuliu ninia segredu bele fó sai ba públiku, ida fali maka karik governu ida-ne'e egoista no orgullu tebetebes katak la iha ema ida bele ko'alia hodi governu nia naran, tanba governu ida-ne'e harii hosi ema matenek sira tantanan de'it, doutór tantanan de'it, hosi Mozambíke no Portugál ne'ebé maka xefía hosi PM Marii Alkatiri?

    Liuhosi hanoin badak ida-ne'e, hakerek nain hakarak fó-hanoin no sujere de'it katak tanba elisaun jerál 2007 besik ona, entaun ita ezije ba partidu polítika sira ne'ebé de'it maka sei konkore iha elisaun ne'ebé refere, oinsá sira bele hatama sira-nia programa hodi harii RP ida-ne'e.

    Ita hein!

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.