VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20200813

Loron 11 fulan Agostu iha Timor Loro Sa’e nia istória

 

                  Loron 11 fulan Agostu iha  Timor Loro Sa’e nia istória

             

Loron sanulu resin ida (11) fulan Agostu halo ita hanoin hikas akontesimentu importante rua iha ita nia istória.

Ida: 11 Agostu tinan 1769; rua: 11 Agostu tinan 1975.

1.º- 11 Agostu 1769

Iha tempo ne’ebá Timor ho Solor nia kapital (ibu kota) mak  Kota Lifau. Governador no Bispo sira nia rezidénsia iha ne’ebá. Maibé, situasaun Lifau la dun hakmatek. Tanba intriga ne’ebé liurai Don Francisco Hornay halo ho ema olandés iha Kupang, fó susar boot ba Lifau. Iha tinan 1768 to’o iha Lifau Governador portugés José António Teles de Meneses. Nia haree katak Lifau la dun iha garantia ba defeza no seguransa. Hosi foho, reinu barak inimigu; hosi tasi, ró-ahi olandés  ronda hela. Hahán mos kuran. Reinu balu hale’u Lifau kesi lia  ho ema olandés atu duni sai malae mutin portugés.

Dom Francisco Hornay ho ema olandés ameasa ho funu, nia halo planu atu serka  Prasa Lifau, hosi rai no  tasi; la husik ró-ahi , hosi Goa ka Macau tama portu Lifau no bandu ema lori ai-han ba populasuan iha Prasa laran. Haree ba situasaun kloot, governador António José Teles de Meneses, iha kalan 11 agosto 1769, haruka sunu tranqueira ka benteng, sunu uma sira no sasan iha Prasa Lifau laran, hodi haruka ema besik rihun rua (2000) sa’e ró-ahi, São Vicente no Santa Rosa, ne’ebé  to’o hosi Macau, sa’e kora-kora no beiru sira, hodi  hakur tasi ba Loro Sa’e. Liu tiha loron balu sira tama portu Batugadé. Governador haruka ema  balu  tun no  hela iha ne’eba; haruka tula bee no hahan, no hafoin sira kontinua viajen ba Dilly. Ró-ahi São Vicente ho Santa Rosa no korkora sira to’o Prasa Dilly iha loron 10 fulan Outubru tinan 1769. Hori uluk kedas Dilli ka Delly hanesan feitoria: ema hosi Malaca, Tidore, Jawa ba halo kontratu. Malae portugés mos sosa ai-kameli iha ne’ebá. Tan ba ne’e sira harii tranqueira no nakfilak knua ne’ebá ba Prasa. Dily nia populasaun balu, em rai nain, hosi Reinu Mota-Ain, ne’ebe sira nian lian materna Mambae. Ikus mai kaur ho ema rihun ne’ebé to’o hosi Lifau. Tanba liurai balu hosi Viqueque, Luca, Alas, Samoro no Suai ba Prasa Dilly atu defende feitoria portugés ida ne’ebá, neneik mosu lia Tetun ne’ebé kahur ho liafuan portugés, ne’e dunu bolu Tetun Prasa.

Prasa Lifau sai capital ba Timor no Solor iha tinan 1665.  Lifau, sobu rahun no sai fatin mámuuk iha loron 12 fulan Agostu 1769! Lifau kapital ba Ilha Solor ho Timor iha tinan 104 nia laran…Díli, kapital Timor-Leste  nian, hahú loron 10 fulan Outubru 1769 to’o ohin loron (halo ona tinan 251).

2.º - 11 Agostu 1975

Iha loron ne’e Partido UDT (União Democrática Timorense) halo “golpe de Estado” ida atu duni sai hosi Timor Português “militar portugés komunista no membru komunista balu hosi Fretilin, no obriga Governador Coronel Mário Lemos Pires atu entrega poder  ka ukun ba sira. Golpe UDT la hetan susesu. iha loron 20 fulan Agostu 1975, Fretilin halo contra-golpe no konsegue dudu forsa UDT ba fronteira. ”Golpe de Estado UDT”, iha loron 11  Agostu 1975 lori konsekuénsia barak ba rai Timor-Loro Sa’e: contra-golpe Fretilin; proklamasaun unilateral independénsia (loron 28 fulan Novembru de 1975); Portugal husik/abandona ninia Colónia ka Provinca Ultramarina, Timor Português, ne’ebe sira ukun  hahú tinan 1515 to’o 1975;  proklamasaun integrasaun  Timor Português iha Indonésia (loron 30 fulan Novembru de 1975); invazaun forsas armadas indonesia ba Timor (loron 7 fulan Dezembru de 1975); Timor Timur, Propinsi yang ke-27 iha 17 fulan Jullu tinan 1976; massacre Cemitério Santa Cruz, loron 12 fulan Novembru de 1991; Concessão de Prémio Nobel da Paz 1996;  referendum loron 30 fulan Agostu tinan 1999; administrasaun ONU (Unamet/Untet); finalmente, ONU rekonese Timor nia indpendénsia, tuir Direito internacional,  iha loron 20 de Maio 2002.

10 de agosto de 2020

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.