VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20190630

Funsiona Lei Sai Kontrolu Sosial Laos Destroi Sosial

Funsiona Lei Sai Kontrolu Sosial Laos Destroi Sosial


Hosi: Carmelindo da Silva Caetano, S.H.*

Iha vida estadu direitu demokratiku lei sai matadalan ba ema hotu inklui soberanu sira hanesan kaer Lejislativu (PN), Executivu (Governu, Prezidenti) no Judikativu (Tribunal), nia se ? ita se, sira se ? nia mak ita (Timor oan) reprezenta ita nia lian hosi lian barak ne’ebe laiha lian maibe laos signifika lian laiha la mosu entaun hau lian ka halo buat ruma hodi benefisiu ba hau nia an rasik iha vida poder púbilku nian. Ba atitude ida hanesan ne’e bele iha no laiha depende ida-idak  nia prinsipiu no karakteria individu, hanoin an ho nia grupu deit no ladun konsentra hanoin naruk ba vida públiku, ho buat sira ne’e hotu presija funsiona didi’ak lei sai kontrolu sosial ida lolos para iha balansiu implika ba justisa sosial no dezenvolvimentu multi seitoral signifikante iha ita rain. 

Relasiona ho asuntu hirak ne’e, tuir jurista ida hosi Jerman kuiñesidu sai aman jurisprudensia sosiolojiku ho naran Jhering katak esensial lei ne’e hakarak ida realidade hodi proteje nesesidade moris hamutuk nian, liu tan livru Lawrence M. Friedman hakerek tutan hosi  Soleman B. Taneko (1992: 37) hatete katak funsaun lei ne’e kontrolu sosial. Iha tinan 1689 matenek nain ida John Locke iha nia livru hakerek katak finalidade lei ne’e laos atu hamos ka detensaun deit maibe asegura no halo bo’ot liberdade.  Signifikasaun hosi matenek nain hirak ne’e hatete momos katak lei laos abstratu, lei ne’e mós laos retorika deit maibe ne’e realidade tamba produs no hala’o tuir nesesidade hamutuk nian hodi kontrola sosial ho intesaun final hodi hetan livre multi setoral signifika iha dinamiku laos iha fatin deit. Nune’e, lei ne’e laos naran lei ne’ebé monta no hala’o deit maibe iha funsionamentu ne’ebé estrateziku no esensial implika ba mudansa seitór hot-hotu, tan ne’e presija disiplina lei hahu hosi kualidade produs lei to’o ninia implementasaun. 

Funsaun Lei sai kontrolu sosial lao ho di’ak enkuantu kontiudu lei di’ak no lo’os no entidade sira ne’ebé iha poder hala’o tuir lei haruka, karik lei lalos implementa los mós rezultadu sei lalos (nolu) karik subtansia lei los implementasaun lalos ne’e hanesan lalos nafatin (nolu), maske ita hotu hatene mundu ideali/das sollen no mundu atual/das sein dala ruma sempre ses malu maibe la taka dalan ba ita hodi funsiona lei sai kontrolu sosial tanba lei ne’e dinamiku tuir kondisaun ne’ebé iha, lei halo hosi ita ba ita, labele dehan hau halo ba  ema seluk deit. Tan ne’e, efetividade lei ne’e presija haforsa, ezemplu legislativu sira presija halo lei ho di’ak benefisiu ba ita hotu, hases tiha lei sira ne’ebé benefisiu ba balun deit ka provoka disriminasaun, halo politika ho disiplina no sai ezemplar laos politika ida gosta korta malu tan kadera deit, provoka konflitu sosial no ikus dehan policia, joventude, tribunal mak sala nst nin hatene realidade (arte marsiais loke ho lei, ikus korta ho resolusaun PN no tuir mai promesa loke hosi ukun nain, hakarak saida los ba ida ne’e ?)  Ba  governante ka esekutor politika sira haforsa servisu tuir boa governasaun ne’ebé ses hosi korupsaun, monta instrumentu ka estrutura ida para funsaun serve laos monta para vaga ka hetan fatin deit hatodan makina estadu deit no la poupa osan, sistema di’ak, ezekusaun di’ak no kontrola di’ak para servisu ho rezultadu signifikante laos retorika, drama, monta sobu estrutura hela deit, produsaun atividade ses hosi metas afeita rezultadu servisu malahuk. Ba judisial sira, maske iha ezemplar balun hatudu hafraku implementasaun lei maibe mantein posisaun ses hosi mafia judisiariu, buat los dehan los sala dehan sala, labele hakiduk tamba ida ne’e mak mehi justisa sosial hosi funu nain sira, uluk ita lakoi rai seluk nia ema fó presaun no halo ita atan, nafatin rejeita totalidade halo presaun no atan ba malu iha kualker fatin, monta administasaun justisa ida di’ak hodi jere justisa di’ak liutan respeita malu no fiar malu. Ba ita núdar sidadaun mós presija kumpri lei li-liu liga ba públiku nian no apoiu lei sai supremu ka a’as no forti laos lei sai supermi ka mamar, hatene halo los no hatene halo sala, labele sai vitima ka bola hosi kompetisaun kualker oknum politiku ka superior sira ne’ebé laiha responsabilidade maibe iha oportunidade deit.

Hahalok a’at kontraditoriu sira ne’e hases duni para ita funsiona lolos no momos lei sai kontrolu sosial ida lolos tanba ho lei no kumpridor di’ak mak bele proteje nesesidade ema nian, seguru, hamosu justisa, mudansa sosial iha ita rain ho espasu prevensaun (lei ka instrumentu sira kuidadu hodi monta, keta hafasil ba aktu ilisitu, tamba ema halo buat a’at ne’e mos laos atu hakarak halo deit maibe iha parte balun tamba iha oportunidade, lalika halo polemika ba buat fasil, konsentra hare prioridade esensial sira laos monta sobu tamba subjeitu mais tamba objeitu nst), represaun (reforma lei ka politika laos buat foun ka foin la’o maibe nanis la’o bai-bain ho altera no revoga, solusiona problema ne’ebé iha ho alternativu resolusaun disputa ba kazu sivil ka kman, hatudu dalan judisial ba koruptor sira nst, detekta, investiga no akuza arguido to’o tribunal se sala sai kondenado no prijoneiru)  no ida  ikus kurativu (eduka prijoneiru sira iha prizaun to’o fila fali ba komunidade hodi sai sidadaun di’ak).**

*Carmelindo da Silva caetano, S.H.
Alumni Universidade Warmadewa, 2006
Eis servisu iha JSMP no UNDP
Hela Fatin, Ailoklaran, Dili, Timor-Leste
Email, carmelindo.caetano@mj.gov.tl

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.