VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20181211

PREZIDENTE REPÚBLIKA VETA DEKRETU PARLAMENTO NASIONÁL, BA PRIMEIRA ALTERASAUN LEI AKTIVIDADE PETROLÍFERU


Foto:GPR2018! 

PREZIDENTE REPÚBLIKA VETA DEKRETU PARLAMENTO NASIONÁL, BA PRIMEIRA ALTERASAUN LEI AKTIVIDADE PETROLÍFERU
“Iha ha’u nia kualidade nu’udar Prezidente-da-Repúblika, ha’u hakarak pronunsia, ho respeitu tomak ba órgaun soberania Parlamentu Nasionál, ha’u nian veto ba Dekretu Parlamentu Nasionál nº 3/V—Primeira alteração ba Lei nº 13/2005, loron 2 fulan setembru, Lei das Atividades Petrolíferas, tuir n.o 1 artigo 88o ita-nia Konstituisaun,”
Francisco Guterres Lú Olo
PREZIDENTE RDTL
----------------------------
Tetun 
Mensájen Husi Prezidente-da-Repúblika ba Povu Timor-Leste
Inan-aman-oan sira iha Timor-Leste tomak.
Maun-bin-alin sira.
Povu doben Timor-Leste.
Hafoin simu tiha Dekretu Parlamentu Nasionál n.o 3/V—Primeira Alteração ba Lei n.o 13/2005, loron 2 fulan setembru, Lei das Atividades Petrolíferas, ne’ebé remete mai Prezidente-da-Repúblika, iha loron 16 fulan novembru liubá atu hetan promulgasaun, tuir alínea a) artigo 85º Konstituisaun Repúblika, maka liuhusi biban ida ne’e ha’u hakarak informa katak ha’u foin haruka karta ba Parlamentu Nasionál, lihusi Vossa Excelência, Señor Prezidente-do-Parlamento Nasionál, Arão Noé de Jesus da Costa Amaral, hodi fundamenta sentidu husi ezersísiu ne’ebé Prezidente-da-Repúblika halo atu ezerse ninia kompeténsia atu promulga ka veta Dekretu refere.
Iha ha’u nia kualidade nu’udar Prezidente-da-Repúblika, ha’u hakarak pronunsia, ho respeitu tomak ba órgaun soberania Parlamentu Nasionál, ha’u nian veto ba Dekretu Parlamentu Nasionál nº 3/V—Primeira alteração ba Lei nº 13/2005, loron 2 fulan setembru, Lei das Atividades Petrolíferas, tuir n.o 1 artigo 88o ita-nia Konstituisaun.
Veto ida ne’e ninia sentidu klean duni, no ha’u sei esplika tansá ha’u veta Dekretu refere:
Dahuluk, atu evita katak polítikas no regras investimentu nian labele esesivu demais tamba deit atividades-sira, inklue mós operasoes petroléferas ne’ebé reker investimentu diretu husi osan Fundu Minarai. Dekretu ida ne’e karik promulga, ninia implikasaun mak sei kria konfuzaun no halo konke ita bele lakon klareza no sei la hatene distingue ona konabá saida mak ativus finanseirus no ativus rikusoin-sira seluk, maski Lei Fundu Minarai hakerek klaru tiha ona. Dekretu ida ne’e karik promulga, signifika ita fó lisensa atu duplika meius atu bele hetan finansiamentu ba operasoes petrolíferas ka operasoes-sira seluk, katak foti osan diretamente husi Fundu Minarai ka liuhusi Orsamentu Jerál Estadu.
Nune’e, ho veto Dekretu ida ne’e, ita bele garante nafatin sustentabilidade finanseira Nasaun Timor-Leste iha tempu badak nomós iha tempu naruk, ne’ebé ita tenke tuir polítikas no regras investimentu ne’ebé asegura hela níveis Rendimento Sustentável Estimado (RSE) atu nune’e bele garante maksimizasaun retornu finanseiru ba Fundu Minarai ne’e.
Keta haluha katak Fundu Minarai ne’e fundu soberanu ida deit ke Timor-Leste iha, ne’ebé tuir determinasaun konstitusionál, tenke obrigatóriamente nakfila ba rezerva finanseira.
Lei Fundu Minarai mós fó ona dalan ba investimentu diretu ba operasoes petrolíferas desde ke investimentu-sira iha operasoes-sira ne’e koresponde ho ativus finanseirus ka ativus líkidus ne’ebé ninia retornu finanseiru ás.
Nune’e, laiha nesesidade atu muda Lei Atividades Petrolíferas atu atinje fali Lei Fundu Minarai.
Karik Lei Fundu Minarai presija esklaresimentu ida klean liután, entaun la presija halo mudansa iha Lei ne’e ninia sentidu, maibe muda deit iha parte esklaresimentu ne’e. Atu halo mudansa ruma iha esklaresimentu, konserteza iha ninia instrumentu rasik, ne’ebé Parlamentu Nasionál uza tiha ona iha tempu liubá. Instrumentu ida ne’e nia naran “interpretasaun autêntika”, katak interpretasaun lolós ba lei ne’ebé Parlamentu rasik mak halo, hodi fiksa lei ne’e ninia sentidu sem altera lei ne’e.
Ha’u hakarak fó hanoin fila fali ba Povu doben Timor-Leste tomak katak, husi tinan 2005 to’o ohin, Parlamentu Nasionál autoriza ona foti osan husi Fundu Minarai hodi finansia Orsamentu Jerál Estadu tinan-tinan, hamutuk dólar amerikanu biliaun 10 resin. Montante dólar amerikanu biliaun 10 resin ne’e mai husi Rendimento Sustentável Estimado (RSE) hamutuk dólar amerikanu biliaun 6,9 no osan ne’ebé foti liu RSE hamutuk dólar biliaun 4 resin.
Ne’e atu dehan katak, husi total osan ne’ebé ita foti ona husi Fundu Minarai liu ona RSE pursentu 58,8. Hahú husi tinan 2009 to’o tinan ida ne’e, ita foti osan liu RSE, kada tinan, maizomenus pursentu 70. Husi tinan 2005 to’o tinan 2008 no iha tinan 2013 deit mak ita la foti liu RSE.
Komportamentu foti beibeik osan liu Rendimento Sustentável Estimado ne’e kontra fali Fundu Minarai ne’e ninia filosofia rasik, katak, rikusoin iha Fundu atu uza ba ohin nian nomós ba jerasaun-sira ne’ebé sei tuir ita.
Durante tinan 13 nia laran, Fundu Minarai ne’e sai ona instrumentu fundamental ida ba polítika fiskál ida ne’ebé di’ak; ne’ebé mós ejije planeamento ida ke efisiente no ezekusaun orsamentu ho lolós.
Fundu Minarai ne’e integra hela, ho forma koerente, iha Orsamentu Jerál Estadu no, nune’e, ita tenke buka nafatin halo jestaun ida ho maneira prudente, nakloke ba ema hotu no transparente, iha kuadru konstitusionál, atu nune’e Fundu Minarai ne’e bele sai duni rezerva finanseira obrigatória.
Prezidente-da-Repúblika fiar katak dalan lós liu atu foti osan husi Fundu Minarai, atu finansia despeza ka investimentu ruma, tenke liuhusi Orsamentu Jerál Estadu, atu nune’e ita bele asegura nafatin transparênsia, naklokek ba ema hotu no iha kuadru konstitusionál nia laran.
Nune’e, Fundu Minarai bele kumpre ninia misaun, katak halo investimentu iha ativus finanseirus ho retornu ás, atu nune’e bele akumula kapitál naton hodi bele finansia Orsamentu Jerál Estadu kada tinan, durante tinan barak nia laran.
Daruak, Prezidente-da-Repúblika mós hakarak asegura polítika lejislativa ida ke klaru, dinâmiku, maibe prudente no transparente, atu nune’e bele apoia simultaneamente dezenvolvimentu operasoes petrolíferas husi setor públiku petrolíferu administrativu, empresariál no komersiál ne’ebé habelar daudaun ona. Nune’e:
Datolu, Prezidente-da-Repúblika mós hakarak haforsa prátika di’ak hodi halo kontrolu jurisdisionál administrativu préviu ba atus no kontratus-sira ne’ebé halo iha ambitu ida ne’e ho forma ekilibradu, no hakarak iha nafatin fiskalizasaun jurisdisionál administrativa prévia, atu nune’e evita katak aban bainrua Estadu mak tenke simu todan ne’ebé tuir lolós bele antesipa kedas agora labele hatodan Estadu aban bainrua, ho konsekuensias ne’ebé ladi’ak. Visto prévio halo konke ita la presija to’o iha situasaun ida ne’ebé lori órgaun soberanu ida tenke halo validasaun retroativu ba atus ka kontratu ruma.
Dahat, iha prosesu konstrusaun ita-nia Estadu no Direitu, Prezidente-da-Repúblika hakarak haree buat hotu ne’ebé ita halo tenke kontribue ho forma efetivu no di’ak liután. Nune’e, iha prosesu konstrusaun ne’e ita tenke tuir dalan demokrátiku, tuir prosedimentus ne’ebé própriu iha interdependênsia nia laran; elaborasaun Fundu Minarai ne’e ejemplu di’ak tebes, tamba liuhusi hanoin klean tebes, involve konsultas públikas luan tebes, análise téknika, ho haree ba dok molok lei ne’e hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál. Iha prosesu konstrusaun Estadu no Direitu, obriga ita hotu tau lei ás liu buat hotu (primazia da lei), hakruk ba regras demokrátikas no prosedimentus interdependênsia funsional, halao konsulta públika prévia, informasaun no responsabilizasaun, hahú kedas husi prosesu foti desizaun, no laós wainhira asaun ida halo tiha ona.
Dalima, Prezidente-da-Repúblika espera katak situasoes de faktu labele mosu tan no nune’e obriga Parlamentu Nasionál halo lejislasaun ho karater retroativu hodi valida ka fó juridisidade ba atus ka faktus-sira, ne’ebé Deputadu-sira rasik laiha koñesimentu klean iha momentu foti desizaun, karik tamba sira laiha asesu ba fontes dokumentais primárias ka kópia ruma ka rona rasik, wainhira sira diskute, tetu ho prudensia atu hola desizaun ruma konabá faktu konsumadu ruma.
Prinsípiu mak ne’e, katak ita hotu tenke tuir lei no buat-sira ne’ebé ita hakarak atu halo ne’e ita hanoin lós ona maibe lei la permite, entaun ita tenke muda uluk tiha lei ne’e atu nune’e ita bele halo buat-sira ne’e konforme lei ne’ebé vigora.
Prezidente-da-Repúblika nia hanoin konabá Dekretu ne’ebé veta ne’e, estabelese loron 27 fulan setembru nu’udar data aplikasaun retroatividade maski iha ninia Preâmbulo ka iha espozisaun motivus la esplika tansá data ne’e no mós la temi tipe atus no kontratus, ka direitus no interesses ida ne’ebé lós mak retroatividade ne’e aplika. Retroatividade ne’e jenériku liu no bele aplika ba atus no kontratus hotu.
Aplikasaun retroatividade hanesan ne’e, ignora tiha seguransa jurídika Estadu nian.
Prezidente-da-Repúblika fiar katak, iha ninia funsaun ás liu atu garante regular funsionamentu instituisoes demokrátikas, Parlamentu Nasionál tuir lolós aplika retroatividade ba atus ka faktus wainhira Deputadu-sira iha kedas ona koñesimentu klean durante debate parlamentár lao hela.
Prezidente-da-Repúblika fiar katak veto ida ne’e aplika deit ba Dekretu ida ne’e. Prezidente-da-Repúblika ninia veto ba Dekretu ida la signifika sei determina veto ka promulgasaun diploma-sira seluk ne’ebé sei tuir mai, tamba kada diploma ninia análise ketak-ketak.
Atu ramata ha’u nia mensájen ida ne’e, tuir n.o 1 artigo 88o Konstituisaun Repúblika, Prezidente-da-Repúblika husu “apresiasaun foun” ba Dekretu ne’ebé ha’u veta ona.
Obrigadu barak.
Dili, loron 11 fulan dezembru tinan 2018
-------------------------

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.