VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20181211

Deklarasaun Politika PD


DECLARAÇÃO POLÍTICA BANCADA DEMOCRÁTICO IHA DEBATE ORÇAMENTO GERAL DO ESTADO 2019

Prezidenti Bancada PD
Excelentíssimo Senhor Presidente do Parlamento Nacional, Vice-Presidente sira,
Sua Excelência Senhor Primeiro Ministro
Maluk Deputado sira
 Membros do Governo, no
Povo Doben Timor-Leste tomak, mak ami hadomin.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Harii Nasaun Husi Baze”

Linha orientador politika Partido Democrático nian ne’e, fo hanoin ba ita hodi kaer metin ita nia ukun-rasik liu hosi partisipasaun Timor oan tomak nian hodi halo Estado Timor-Leste sai Estado ida unidu, forte, estavel, demokratiku, dezenvolvindu no moris iha dame nia laran.

Atu halo Timor-Leste sai Estado ida forte mak importante tebes reforsa instituisaun sira Estado nian, reforsa poder formal sira, reforsa sistema politika, ekonomika no sosial sira hodi hametin prosesu konstrusaun estadu nebe la’o daudaun. Estadu ida metin no forte mak bele lori desznvolvimentu ba Timor, dezenvolvimentu ida nebe orientadu ba hadia kualidade moris Timor oan tomak nian.

Ilustres Deputados no Deputadas,
OGE (Orçamento Gerald o Estado) instrumentu importante ida ba vida Nasaun nian, tanba hodi instrumentu ne’e mak Governantes hotu iha kbit atu kumpre kompromisu nebe hato ona ba povu hodi hetan konfiansa Ukun nian.  Nune’e, Orçamento Geral do Estado iha objetivo Rua: Primeiro, hodi dinamiza dezenvolvimentu nasional; Segundo hodi garante funsionamentu instituisaun sira Estado nian. Total OGE 2019 hamutuk 1.827 milhoens. Osan ida boot tebes, biar nune’e, osan la to’o ba buat hotu-hotu. Tanba ne’e, presiza define ho lolos no didiak prioridade sira dezenvolvimentu nian, no tenki iha rigor orçamental. Utilizasaun osan tenki cumpre prinsipiu sira efisiensia no efikasia.  Osan tenki gasta tuir nesesidade sira povo nian, hodi nune’e Timor oan tomak tenki goza hanesan ho dezenvolvimentu nebe la’o daudaun iha ita nia rain.

  1. OGE hodi dinamiza dezenvolvimentu nasional
TL ukun-an tinan 16 ona no administrativamente TL kompoin hosi munisipius 12 no Rejiaun Autonoma Espesial Oecusse Ambeno no Atauro. Estratejia dezenvolvimentu nasional biar iha ona PEDN maibe implementasaun PEDN seidauk lolos. Bancada Democrático observa sei iha dezekilibriu iha dezenvolvimentu nasional no alokasaun orsamentu de Estado. Dezenkilibriu ida ne’e sei la lori ekuidadee de dezenvolvimentu ka “pemerataan pembangunan” ba Timor laran tomak. Determinasaun polo de dezenvolvimentu hanesan Oecusse no Costa Sul nudar opsaun sira nebe los ona hodi dezenvolve Rejiaun Oekusse no mos munisipiu sira iha Costa Sul. Infelizmente, estrategia politika ida ne’e seidauk reflete mos iha OGE 2019 hodi mos hahu determina polos de dezenvolvimentu ba munisipiu sira seluk hanesan iha Costa Norte hodi dinamiza mos dezenvolvimentu iha Munisipiu Bobonaro, Likisa, Manatuto, Baukau no Lautem. Nune’e mos ita laharee polo de dezenvolvimentu ruma nebe sei halo iha rai klaran hodi dinamiza dezenvolvimentu iha Ermera, Aileu no Ainaro.
Bancada Democrático fiar katak, ho polo de dezenvolvimentu ida nebe definido ho didiak no tau iha pontu estratejiku sira iha Timor laran tomak, sei lori dezenvolvimento ida lais no equilibradu ka “merata” ba Timor tomak.

Ilustres deputados no deputados sira,
Iha OGE 2019  VIII Governo  define prioridades hitu mak hanesan:
  1. Aumentar a produção agricola, garantir a segurança alimentar e diminuir a malnutrição;
  2. Promover a educação e formação inclusiva de qualidade orientada para o mercado;
  3. Consolidar o serviço de saude com qualidade e inclusivo – Continuação do programa Saude na familia;
  4. Desenvolver as infraestruturas básicas, nomeadamente água potável e saneamento, estradas (nacionais e rurais), eletricidade, telemomunicações (fibra ótica), portos e aeroportos;
  5. Promover o dezenvolvimentu do sector Turismo
  6. Consolidaer as instituições de descentralizaçāo administrativa
  7. Promover o ambiente de negócios de forma a atrair o investimento do setor privado.
Osan ba prioridades 7 hamutuk USD 839. 405.000. Alokasaun Orsamentu tuir prioridades hitu nebe aprezenta osan boot sei tau nafatin ba infraestruturas, liuliu ba Costa Sul no Tibar, maibe Bancada Democrática laharee Governo tau osan hodi hadia estradas sira nebe liga munisipiu sira ho Posto Administrativo, suco no aldeias ka fatin sira nebe populasaun barak hela ba. Bainhira ita koalia kona-ba konseitu konetividade mak ita koalia kona ba estradas. Estradas munisipais no rurais importante tebes hodi fasilita sidadaun sira desloka ba sentru de administrasaun, fasilita povo agrikultor nia deslokasaun ba sentro de negosiu hodi sosa no fa’an produtos, fasilita tratamentu saude, fasilita intervensaun ajentes seguransa bainhira iha konflitu, no fasilita deslokasaun aluno sira ba eskolas. Neduni, Bancada Democrático husu ba Governo tau mos estradas rurais hanesan prioridade tanba populasaun barak hela iha area rural.

Excelências
Reseitas domestikas Timor nian nebe mínimo tebes. Ki’ik tiha ona, estagnadu iha fatin. Timor-Leste pratikamente dependente ba reseitas petrolíferas. Produsaun Bayu-Undan hahuu tun. Governu halo investimentu ho osan boot ba Great Sunrise, incluido Projeto Tasi Mane. Governu sei hasai 650 milhões hodi sosa acção hosi Conoco no Shell. Ita seidauk koalia kona ba kadoras mai Timor ho nia custos. Bancada Democrático preokupa ho reseitas hosi setor não petroliferas nian nebe ki’ik tebes no Governu latau osan boot hodi dezenvolve setor produtivas não petroliferas hodi hetan reseitas alternativas. Bancada Democrático preokupa tanba, iha espaço de tempo 8 ka 10 anos nebe ita seidauk hetan reseitas hosi Great Sun Rise, oinsa ita sustenta ita nia dezenvolvimentu? Ita presiza halo diversifikasaun ba osan petroleo nian ba setor produtivas não petroliferas hodi jere reseitas alternativas.

Destintos deputados no deputadas sira,
Participasaun populasaun nian iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian sei mínimo tebes. Bancada Democrático laharee Governo tau osan hira no oinsa hodi promove participasaun populasaun nian iha dezenvolvimentu. Tranferencias públicas sira nebe fahe ba grupo oioin iha sosiedade nia laran, balu executa ho susesu no balun lae. Maibe experiensia ne’e labele sai razaun atu Governu la tau osan ba subvençoes publikas hodi dinamiza ekonomia eskala kiik iha populasaun sira let. Ba grupus balun nebe falha iha gestaun de rekursus liu hosi TP nebe sira simu, Presiza buka dalan atu hakbit hikas sira no laos sai razaun atu la tau osan. Ohin loron ita lamonu iha crise económica tanba iniciativa no criatividade povo nian rasik.

Excelências,

Taxa de desemprego sa’e makas iha Timor. Ita nia jovem sira buka serbisu maka’as ba rai li’ur tanba Governo rasik seidauk iha capasidade hodi responde. Ita tenki sensivel hare ita nia jovem sira forma nadodon iha embaixada Portugal nian oin hodi exige nacionalidade portuguesa hodi ba buka serviço iha rai liur. Programa saida mak Governo atu halo hodi fo serviço ba ita nia jovem sira? Dada kadoras mai Timor ne’e solução ida maibe, ida ne’e so bele acontece iha tina 8 ka 10 mai. Solução ba problema desemprego mak hamosu tan polo de dezenvolvimentu iha Costa Norte no rai klaran, alem de prioridades sectoriais sira.

Ilustres deputados no deputadas
Dominasaun ema estranjeiru sira iha negosiu iha Timor-Leste kontinua sai preokupasaun boot. Estranjeiru sira agressivo tebes no halo negosiu to’o iha areas remotas. Ne ameasa boot ba ita nia negosiante ki’ik sira. Dominasaun estranjeiro bele mos hamosu problemas sociais nebe bele afeta ba iha estabilidade nasional. Prezenza ema estranjeiru nian hosi rai oioin, haree hosi pontu de vista jeoestratejiku nian, bele sai ameazs ba Timor. Rai boot sira buka kedok malu ita mak sei sai vitima. Alein de ida ne’e, presensa ema estranjeiru nian nebe boot bele enfrakese ita nia kontrolu politika internu. Tan ne’e Bancada Democrático husu ba Governu tenki halo sensus hodi hatene ho lolos total populasaun Timor hira no tal ema estranjeiru hira nune’e hodi permite kontrolo ida efetivu.

Destintos deputados,
Violensia barak ohin loron mosu iha ita nia rain tanba provoka hosi injustisa no trauma funu. Timor oan sira kuaze hotu-hotu sai vitimas hosi funu nian. Sira  nebe sente lahetan justisa kontinua ijiji no sira nebe hetan trauma hosi funu manifesta sira nia trauma iha forma de violensia oioin. Ita bele nota la’os ema civil sira deit mak involve iha violensia maibe membru PNTL no F-FDTL mos. Manifestasaun de violensia bele verbal no bele liu hosi agresaun fiziku hasoru ema seluk no halo suisidu rasik. Se ita hakarak fo duni justisa ba Timor oan sira sai vitima funu no hapara mos violensia sira nebe provoka hosi funu, maka Bancada Democrática husu ba Parlamento Nacional hodi reajenda no aprova Lei kona ba Reparasaun ba Vitimas sira funu nian nebe kaduka ona no harii Centro de Reabilitação das Vitimas de Pos-Guerra hodi halo akompainamentu ba vitimas sira funu nian.

Excelências,
Bancada Democrático mos observa organizasaun rezistensia barak, la’os organização ka Associação sira nebe foin harii iha ukun-an, nebe uluk partisipa iha luta ba libertasaun no ohin loron sei ativo nafatin. Organizasaun sira ne’e merese no presiza hetan apoiu la’os de’it  hodi kontinua luta ba libertasaun do povo maibe mos hodi halo formasaun ba karater nasionalizmu. Tan ne’e, Bancada Democrática husu ba Governu, kria Fundo de Apoio ida ba Organizasaun Rezistensia sira. Bancada Democrático fiar laiha organizasaun ida mak nasionalista liu, kaer metin liu ukun-rasik-an no hadomin liu paz no estabilidade duke organizasaun rezistensia sira.

Ilustres deputados no deputadas,
Bancada Democrático mos observa ema veteranus no kombatentes sira barak mate sein hetan sira nia direitu. Husu ba Governu no liuliu ba Comissão de Homenagem hodi kompleta lais dados veteranus no kombatentes sira nian hodi sira bele hetan sira nia direitu. Maibe tenki halo verifikasaun ida ho kuidadu no loloos hodi evita veteranus falsos sira.

Exia Senhor Primeiro-Ministru,
Ilustres deputados,
  1. Garante funcionamento Instituisaun sira Estado nian
2.1.Dezenvolve no fortifika munisipiu sira
Hanesa ami temi iha leten OGE iha mos finalidade ida atu dezenvolve no Garante funsionamentu Instituisaun sira Estado nian.  Governu iha nia Sexta prioridade hakarak atu Consolida instituições descentralizaçāo administrativa. Hanoin ida ne’e importante atu harii munisipiu sira ho kbit no responsabilidade. Iha kbit signifika iha rekursus humanus no rekursu finanseiru hodi hola responsabilidade katak kaer ukun no hola desizaun. Maibe, intensaun ida ne’e hosi Governus ida ba Governu seluk halo deit nudar “expectativas” ka “sekedar harapan” maibe seidauk transforma ba realidade katak halo ona munisipiu sira hola desizaun ba prioridades munisipiu nian hodi bele presta servisu ba populasaun rezidentes sira.

Hametin instituisaun no estruturas sira iha munisipiu nudar dalan ida hodi promove dezenvolvimentu ida partisipativa nebe relflete mos aproximasaun dezenvolvimentu botton up hodi hamenus konsentrasaun de poderes iha nivel sentral eh aproximasaun Top Down nian. Ne mak prinsipiu nebe Partido Democrático bolu “Harii Nasaun hosi Baze”.

2.2.Parlamento Nacional
Nasaun TL agora dadaun hosi kiik to’o boot koalia mak “Impasse Politik”. Bancada Democrático observa Parlamento Nacional, nebe Partido Democrático halo parte rasik, mos kontribui ba impasse politika. Timor-Leste agora daudaun iha hela prosesu konstrusaun de Estado no ijiji ba orgaun soberanu sira tenki nakloke ba malu, halo dialogo hodi buka solusaun. Konstrusaun estado labele halo hosi ema ida ka grupo ida mesak, labele hanoin deit blokeia malu. Parlamento Nacional alem de buka cumpre rejimentus no konstituisaun, ezerse mos funsaun  polítika, buka koalia ba malu, buka solusaun ba impasse politika hodi garante paz no estabilidade. Parlamento Nacional tenki sai fatin ida hodi neutraliza diferensas politikas, la’os atu haboot problemas.

2.3.Tribunais
Justisa iha Timor-Leste, dala ruma lao lais tebes, no dala ruma seidauk la’o tuir esperansa publiku nian. La’o lais tebes tanba hakarak la’o hanesan rai sira nebe ukun-an kle’ur ona no ninia sistema metin ona. TL Nasaun ida nebe sei iha dalan harii no hametin nia instituisaun sira, ninia justisa tenki mos ajusta ho prosesu Konstrusaun do Estado no konstrusaun da Nasaun.
Justisa seidauk la’o tuir publiku nia esperansa tanba iha impresaun hosi publiku katak Tribunal seidauk independente no imparsial loloos tanba julga no kondena sidadaun balun no hosik sidadaun balun halai ba rai li’ur, biar hetan TIR ona. Bancada Democrático mos preokupa tanba implementasaun lei sai hanesan “Ojek Politik” nebe dala ruma la umanu no la tetu aspektu moral sira. Bancada Democrático hakarak atu desizaun sira buka tetu mos ba prinsipiu sira “Minus Malum” no “Maximum Bonum” hodi nune implementasaun lei laos deit ‘a letra” maibe mos uso da razaun kritika. So nune’e justisa bele sai kredivel. Justisa nebe sai “Ojek Politik” sei la benefisia estadu ida nebe kredibel, estadu ida nebe justo no estado ida nebe solidariu. Nune’e, Bancada Democrático husu atu autor judisiais sira sai independente no imparcial lolos, no labele hetan interferensias hosi lider politiku sira hodi politiza instituisaun judisiaria. Evita instituisaun judisiaria halo favoretizmu (keberpihakan) politiku. So hanesan ne’e mak ita fortifika ita nia instituisaun judusiaria no hamosu justisa ida kredivel ba sidadaun hotu-hotu. Biar instituisaun no autores judiciais sira sei iha limitasaun no frakeza sira, Bancada Democrático kontina tau konfiansa no koopera ho justisa, tanba rai ida sein justisa loke dalan ba hahalok arbitraria sira.

Sidadaun sira nia asesu ba justisa sei sai problema ida. Tribunais dok hosi populasaun sira nia hela fatin, susar tebes ba sira nebe economia fraco atu buka justiça. Alem de ida ne’e, socialização ba lei sira mos fraku tebes ka la eziste, tan ne’e ema barak sai vitima tanba de’it lahatene lei. Tan ne’e Bancada Democrático husu ba Governu hodi reforsa Tribunal Movel hodi hakbesik liu tan justisa ba sidadaun sira. Reforsa Tribunal Movel signifika dispoin rekursus financeiros, materiais, transportes hodi fasillita Juis, Prokurador sira nia deslokasaun.
Prosesu julgamentu iha Tribunais diak liu ho Tetun, ho lian nebe sidadaun sira hatene hodi hetan justisa lolos.

2.4.Governo
Bancada Democrático mos observa VIII Governu Konstitucional, biar Governu ida maioritariu, maibe Governo ida defisiente hela tanba ninia elenku Governamental la kompletu. Timor-Leste labele sai refém ka tawanan ba politiku ruma tanba deit ego politika. Governu tenki iha vontade no kapasidade hodi loke dialogo no fo solusaun ba ninia problema. Tanba ne’e, Bancada Democrático husu ba Governu buka solusaun no kompleta lais ninia elenku Governamental hodi bele halo kontrolu no ezekusaun ba orsamentu ho efisiente no efikaz.

Bancada Democrática mos observa politika externa Timor nian, liuliu ho politika g7+ nian. Bancada Democrático preokupa ho kapasidade finansial no sustentabilidade g7+ nian, tanba ohin loron, Timor-Leste sai nudar uniku doador ba g7+.  Membru g7+ hamutuk 21, maibe Timor-Leste mak kobre despeza hotu-hotu, hosi selu fee, selu Sekretariadu iha Lisboa, no finansia evento tomak g7+ nian. Estadu membru sira seluk sai organizador deit. Timor-Leste nia reseita dependente total ba osan mina no gas. Se Timor-Leste mesak mak kobre buat hotu-hotu hanesan agora daudaun, g7+ auguenta to’o iha nebe?

Bancada Democrático mos preokupa tanba Timor-Leste mak ba fo advokasia ba Estado frajeis seluk kona-ba dame, rekonsiliasaun no dialogo atu rai sira ne’e sai diak. Agora ita monu iha impasse politika, laiha vontade atu halo dialogo, sa kontribuisaun konreto mak g7+ halo ba Timor hodi ita ultrapassa impasse politika no sa lisaun tan mak ita atu ba hanorin ba rai seluk?

Bancada Democrática konkorda Timor-Leste  sai promotor ba inisiativas sira ne’e maibe tenki define lolos responsabilidades no devere kada membru g7+ nian hodi Timor-Leste labele sai nafatin uniku paíz doador ba g7+.

2.5.Prezidensia da Republika
Prezidente da Republika nudar simbolu de Estado no ezerse ninia poder konstitusional hodi garante unidade nasional, garante funsionamentu normal instituisaun sira estado nian no garante estabilidade nasional. Bancada Democrático preokupa tebes ho orgaun soberanu sira hanesan Prezidente da República, Parlamento Nacional no Governo nebe ohin loron monu tama hotu iha problema nia laran no la konsegue tuur hamutuk hodi buka solusaun ba impasse politika. Bancada Democrático husu ba S.E. Prezidente da República hodi hahuu halo dialogo entre orgaun soberanu hotu-hotu no halo koordenasaun besik liu tan ho instituisaun judisiaria hodi buka solusaun ba impasse politika.

Ikus liu, Bancada Democrática deklara, sei haree ho didiak, haree ho kritiku liu tan orsamentu ida ne’e iha debate iha especialidade. Espera atu iha debate espesialidade, governantes sira bele mai hodi klarifika kestaun sira nebe sai preokupasaun boot Bancada Democrático ho Timor oan tomak nian.

Obrigado wa’in

Dili, 12 de Dezembro de 2018

António da Conceição
Presidente Bancada Democrática
-->

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.