VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20181122

g7+ nia Advokasia iha Nivel Global, Resposta ba Senhor Martinho Gusmão nia artigu kona ba g7+: Maka’as iha teoria, namlele iha praxis

Foto: Helder Da Costa (Facebook)
Helder da Costa, PhD
Sekretariu Jeral, g7+
(Eis-Akadémiku)

Resposta ba Senhor Martinho Gusmão nia artigu kona ba g7+: Maka’as iha teoria, namlele iha praxis, Anotação pos debate TVe, nebe publika iha Forum Haksesuk, 18/11/2018

Depois de le tiha Senhor Martinho Gusmao (MG) nudar Docente Filosofia Politica no eskritor ida nebe prolífiku nia artigo kona ba g7+ iha pós debate iha TVe nebe halao iha loron 16/11/2018, hau sente iha responsibilidade atu responde ho klareza (once and for all) nudar defesa de honra, tanba MG nia artigu nee, temi hau nia naran ho sentidu síniku no sarkástiku, no mos ataka altas personalidades seluk tan.

Nudar eis-akadémiku ida (hau klaim hau nia an hanesan eis-akadémiku, ka prefere bolu teknokrata), nebe MG kontesta ka hatudu nia desgostu iha nia artigu ne, tanba hau la exerse ona funsuan nudar akadémiku puru iha universidade (hanesan uluk iha UNTL, 2000-2002) - hanorin, hakerek, halu peskiza no publikasaun.

Sim, de faktu hau mak konvida verbalmente MG liu husi hau nia ekipa atu mai partisipa iha debate ne hodi kulia kona ba organizasaun g7+ nian, tanba hau hatene katak MG ho irmão Ató Lekinawa (panelista seluk mos) hakerek ona artigu iha media sosial hodi halu kritikas ba g7+. Tanba ho respeitu ba sira nia diverjensia ideias ne mak, ita halu debate iha TVE hodi esklarese ba telespektadores sira, nune sira bele entende diak liu tan.

Iha kontekstu debate kalan ne’e, hau hatete pontu rua : Ida kona ba hau nia an, nudar eis-akademiku, ida fali kona ba teknokrata. Hau dehan: hau mai iha debate ne’e, laos atu lecture, maibe atu explika pramátiku lalaok organizasaun g7+ nian para telespectadores sira bele entende diak liu tan. Se MG hola ba lia kona ba termu ida ne, ne nia urusan, ka iha Ingles dehan “that is his own problem”.

Maibe iha debate no artigu ne’e, MG foka liu ba statement nebe dehan: g7+ maka’as iha teoria maibe namlele iha praxis. Diferensa boot entre ami nain rua nian argumentu mak ne: MG foka liu ba dimensaun ka desafius iha rai laran (inward-looking) hare ba problemas iha rai laran, enkuantu hau nia posizaun, hare liu ba rai liur hodi partilha ita nia experiensia (outward-looking) ajuda rai seluk iha konflitu ka pos-konflitu sai husi frajilidade hodi hakat ba resiliensia. Tanba g7+ nia advokasia ne bazeia ba New Deal kona ba Envolvimentu iha Estadu Frajeis (New Deal For Engagement in Fragile States, 2011) iha Busan, Korea do Sul, ne’ebe sai hanesan giaun kona ba lalaok g7+, hodi fo oportunidade ba dirigentes nasaun nian, sira mak na’in ba agenda desenvolvimentu paiz nian hasoru parseirus dezenvolvimentu sira.

Motto g7+ nian mak ne’e: Nothing about us without us (nada sobre nós, sem nós) - paizes frajeis sira mak na’in ba agenda dezenvolvimentu, neduni parseirus sira tenki suporta no kolabora ho governu nia planu hodi dudu dezenvolvimentu ba oin, hodi nune sira nia asistensia externa efikas liu tan.

Nune mos hau tenta atu esklarese katak g7+ nudar organizasaun inter-governmental ida nebe harii iha Dili iha 2010, nia sede bazeadu iha Dili.

G7+ nudar inisiativa Timor-Leste nian neebe servisu hamutuk ho Estados Frajeis 20 (membros permanente) hodi defende interesses hamutuk iha forum internasional hodi promove peacebuilding no statebuilding hanesan paizes iha konflitu ka pos konflitu. Objetivu atu partiliha experiensias, pratikas ne’ebe diak no ladun diak ho membrus estadu frajil sira seluk ho espiritu voluntarismu, solidariedade no kooperasaun. Tanba ne mak g7+ promove Kooperasaaun Frajil ba Frajil (Fragile to Fragile Cooperation) ne’ebe hetan rekuinesimentu husi United Nations Office of South South Cooperation (UNOSSC, 2017) iha areas pertinentes 4:
  1. Promove pas no rekonsilisiaun (uza modelu ezemplar rekonsiliasaun iha mundu entre Timor-Leste ho Indonesia).
  2. Fahe lisaun no ajuda malu iha jestaun no organiza eleisoens nebe demokatiku, livre no transparante (ezemplu : Timor-Leste ajuda Guine Bissau, Sao Tome e Principe no Republika Centra Africana).
  3. Fahe experiensia kona ba jestaun de rekursu naturais, tanba paizes g7+ de faktu kiak em termos rendimentu per kapita , maibe riku em termus de rekursu naturais hodi bele viabiliza no fo impaktu ba nia populasaun (exemplu Timor-Leste nian exeriensia iha EITI, Negosiasaun Fronteira Maritima ho Australia).
  4. Promove boas pratikas (best practices), konaba lisaun misaun manutensaun ONU nian kona ba paz (UN peacekeeping mission) iha paizes pos-konflitu. Oras ne dadaun iha ona success stories (istoria susesu) paizes 6 mak ita bele share ho komunidade internasional hanesan Timor-Leste, Sierra Leone, Haiti, Liberia, Costa de Marfim ho Ilhas de Solomon. Paizes hira ne oras ne laiha ona misaun manutensaun da paz, ne signikifika katak rai ne komesa ona estavel no iha potensialidade atu sai husi frajilidade ba resiliensia.

Pontu ida fali iha debate kalan ne’e, pergunta husi irmão Ato Lekinawa nian mai hau mak nune : “Maun  Helder ne servisu iha g7+ hanesan diplomata ka hanesan aid worker?” Hau nia resposta iha momentu naba mak ne: “Hau laos ema diplomata, ida be diplomata mak tur hau nia sorin, refere ba Sekretariu Jeral MNEC, Sr. Antonito Araujo, nudar panelista mos iha kalan ne’e. Hau klaim hau nia an hanesn ema teknokrata, (laos diplomata, ka teknokratiku hanesan termu nebe MG uza iha nia artigu), maibe tanba hetan fiar husi Reuniaun Ministerial g7+ nian iha Lome, Togo (2014), hanesan Sekretariu Jeral, bazeia ba karta g7+ (g7+ Charter) ne’ebe fo kompetensia no mandatu hodi halu legal undertakings em nome do g7+, halu negosiasaun, representasaun, diplomasia no advokasia, asina MoU, no jere Sekretariadu g7+”.  Tanba ne’e hau halu advokasia hanesan arte husi diplomasia, servisu hamutuk ho MNEC ho Embaixadores sira seluk projeta imajen Timor-Leste nian ba liur. Em rezumu, MNEC mak halu diplomasia, g7+ halu advokasia, ita komplementa malu iha espiritu de kooperasaun no komplementaridade

Se MG la komprende didiak saida mak hau explika iha kalan ne’e, no kestiona termu eis-akadémiku, ne nia problema, tanba hau ho harik aan (humildade) klaim hau nia aan hanesan eis-akademiku, tanba uluk hau mos halu knar hanesan ema akademiku ida, maibe agora lae ona.

Konseitu Frajilidade g7+ nian:

Hau hare MG nia konseitu kona ba peacebuilding ka nationbuilding ba Timor-Leste ne’e over simplistiku demais. Hau hakarak partilha deit katak konseitu ida kona ba Statebuilding ho Peacebuilding ne’ebe hamosu iha Dili Declaration iha 2010, ne’e uza partisiantes nasionais no internasionais nia ideias iha Konferensia Dili no LAOS hatama ideia MG nian tanba nia konseitu rasik salah hanesan nia temi iha artigu ne’e, nation building no character building, konseitu rua ke halai ses husi kontekstu pos-konflitu nian, mesmo nia tenta derriva husi peritu sira seluk.

Iha literatura barak mak foka kona ba statebuilding (harii estadu) no peacebuilding (harii paz), no sira ne’e hotu preokupa liu ba situasoes iha pos-konflitu. Hare por ezemplu peritu nivel internasional sira hakerek, (Dahrnedorf 2003;The Commission of Post Conflict Reconstruction 2003; Collier 2003; Fukuyama 2004; Paris 2004). Maibe nia ligasaun ba Estadu Frajil no pos-konflitu nebe enfrenta termu ka stigma ida bolu frajilidade, realidade mak ne: there is no officially accepted measure of fragility, and many definitions are in circulation – which stress, to a varying degree, state capacity, legitimacy and authority (Wagner and Stattelberger, 2017). Iha Tetun : “laiha versaun ofisial ida nebe aseitavel hodi sukat frajilidade, definisoes barak mak sirkula iha publiku nebe foka liu ba, iha aspetu balun, kona ba kapasidade estadu, legitimidade no autoridade (Wagner and Stattelberger, 2017).

Organisation for Economic Cooperation and Development, OECD (2018) iha nia relatoriu kona ba frajilidade, hamosu definisaun kona ba estadus frajeis: Fragility is defined as the combination of exposure to risk and insufficient coping capacity of the state, systems and/or communities to manage, absorb or mitigate those risks. Fragility can lead to negative outcomes including violence, the breakdown of institutions, displacement, humanitarian crisis and other emergencies (Frajilidade define hanesan kombinasaun konaba risku no kapasidade atu enkara problemas estadu nian ne’ebe insufisiente, sistemas no komunidade atu jere, absorbe no halu mitigasaun kona ba risku sira ne’e. Frajilidade bele resulta iha resultadu ne’ebe negativu, inklui violensia, institusoens paralizadu, deslokadus, krize humanitariu no situasoes emerjensia seluk).

Embora iha versaun oin-oin, kona ba definisaun fragilidade, g7+ iha rasik nia definisaun pragamátiku kona ba frajilidade, bazeia ba situasaun real iha kada paiz, nia trajetoria dezenvolvimentu. Iha Reuniao Ministerial iha Juba, Sudao do Sul (2011), g7+ hamosu definisaun ida ne’ebe mak inklui ona iha avaliasaun ba frajiidade ne’ebe testing ona iha paizes g7+ nian: “A state of fragility is understood as a period of time during nationhood when sustainable socio-economic development requires emohasis on complemnetary peacenuilding and statebuilding activities such as building inclusive political settlements, security, justice, jobs, good management of resources, and accountable and services delivery” (frajilidade estadu ida nian signifika katak hanesan periodu ida durante konstrusaun nasaun nian, wainhira sosio-ekonomiku ne’ebe sustentavel rekezita fokus ba aktividiades harii dame no harii estadu hanesan resolusaun politika, seguransa, justisa, jestaun diak kona rekurusus, no prestasaun servisu ne’ebe diak no akuntavel.

Ohin loron iha 58 paizes iha mundu mak tama iha kategoria frajil, paizes balun ne’ebe gradua ona, mos reverse fila ba estadu de frajilidade, tanba sirkumstansias ne’ebe fora de kontrolu sira nian, hanesan ezemplu Libia, Iraq, Ehiopia.

Iha kontekstu implementasaun Agenda 2030, liu-liu Objetivu no. 16 ne’ebe Timor-Letse ho paizes g7+ mak kampiaun, sei enfrenta desafius barak tanba paizes barak mak atraversa reversas iha tinan hirak ne nia laran. Faktus empirikus mak ne’e, tuir Oveseas Development Institute, ODI (2018) nia estudu hatudu katak iha pontus barak ne’ebe ita bele komprende wanhira hare husi pontu de vista frajilidade nia kompleksidade, diversidade no intraktablidade:
  • Iha 2008, iha 75 paizes mak konsideradu frajeis. Husi 75 paizes ne’e, 27 paizes mak konsideradu frajeis kroniku : Afghanistan, Burundi, Cameroon, RCA, Chad, Comoros, DRC, Eritrea, Ethipioa, Guine Bissau, Haiti, Irag, Kenya, Liberia, Myanmar, Nigeria, Pakistan, Sierra Leone, Solomon Islands, Somalia, Sudan, Timor-Leste, Uganda, Yemen no Zimbabwe. 
  • Iha 2016, total assistensia externa husi ODA (official Development Assistance) ba paizes 27 ne’e hamutuk 35 billoens dollar Amerikanu. 
  • Husi 27 paizes ne’e, Iha paizes 17 maka tama iha kategoria low income countries. Paizes 9 (lower middle income countries) no ida (Iraq) mak paiz upper middle income. 
  • Iha 2008, Kenya, Myanmar, Nigeria, Pakistan, Slomon Islands, Sudan, Timor-Leste no Yemen, muda husi paiz lower income ba paiz middle income. 
  • So Afghanistan no Iraq mak agora sei tama iha kategoria fragile kroniku ne’ebe experiensia ona konflitu durante dekade liu ba. 
  • Husi paizes 27 ne’e, iha paizes 19 inkui Timor-Leste ne’ebe laiha ona konflitu iha decade liu ba desde 2008.
Dadus empirikus nivel internasonal ne’e, hatudu katak ita nia paiz Timor-Leste manteim paz no estabilidade durante dekade ida ona, husi 2008-2018, no ita espera katak situasaun hanesan ne’e sei manteim, embora iha inserteza politika no impasse politika iha tinan ida ho balun liu ba. Maibe hau fiar katak ita nia lider sira iha sentidu de estadu atu resolve problemas sira ne’e eventualmente.

Falasia (fallacy) hat iha MG nia Artigu

Embora MG ataka hau ho sinismu no sarkasme, hau identifika katak iha falasia (fallacy) 4, mak MG hakerek iha nia artigu wainhira nia tenta atu halu deskrisaun:

Primeiru, kona ba nationbuilding/peacebuilding: namlele iha praxis. Hau espera MG bele sai ho definisaun ida ke konvinsente kona ba konseitu ne’e, maibe infelizmente hau hein iha debate ne’e, la konvense hau, nune mos iha artigu pos-debate TVE, MG em vez de deskreve kona ba definisaun ida ne’e, fila hatun no minimiza panelista seluk, inklui hau ho Sr. Antonito Araujo husi MNEC. Diferensa hau ho MG iha kalan ne’e mak: MG foka liu ba asuntus iha rai laran (inward-looking) impasse politika, laiha dialog entre lideres politikus sira, etc. Enkuantu hau foka liu ba rai liur (outward-looking) tanba natureza organizasaun g7+ ne’e orienta ba rai liur; no nia diplomasia ka advokasoa, laos baratu.

Segundu, kona ba g7+ ne’e tama iha MNEC ka PM ka Ministeriu seluk? Hau nia resposta ba MG mak ne’e: g7+ ne’e organizasaun inter-governmental ida, iha nia estatutu rasik bazeia ba karta g7+ (g7+ Charter) ne’ebe mai husi Reuniao ministerial g7+ nian iha Lome, Togo iha 2014, nudar baze legal ida hodi halu operasaun iha nivel nasional no global. Sekretariadu g7+ nian sede baseadu iha Dili. Timor-Leste atua hanesan paiz anfitrã (uma nain), pioneiro, fundador no doador. Hanesan mos Sekretariadu ASEAN nian iha Jakarta, RI mak uma nain, Sekretariadu Pacific Islands Forum iha Suva, Fiji mak sai uma nain. Maibe organizasoens sira ne’e la submete ba iha ministeriu ida nia ikos, maibe sira servisu hamutuk. Nune mos Sekretariadu g7+ nian iha Dili, embora hamrik mesak, maibe serbisu hamutuk ho linhas ministerais seluk. Se karik iha konvite ruma ba Ministro ida atu partisipa eventu ka konferensia g7+ nian iha liur, konserteza Ministru ne’e sei husu autorizasaun ba PM ka Presidente tuir regras ka protokolu ne’ebe aplika iha kada paiz g7+ nian.

Terseiru, kona ba pergunta MG nian mai hau katak Timor-Leste sei frajil ka sai ona husi frajilidade? Hatan ba pergunta ida ne’e, hau dehan katak sinceremente Timor-Leste nudar pais jovem ida ne’ebe foin restaura nia independensia tinan 18 liu ba, ita sei enfrenta frajilidade iha areas lima durante inisiu dekade 2000 mai to’o 2008, so iha ultimos 10 anos mak ita iha ona estabilidade, institusoens komesa forte ona, rekursus humanos mos forte dadaun, no iha ingredients atu hakat ba resiliensia. Nune’e, tuir hau nia pontu de vista, ita ultrapassa dadaun ona ciclo vicioso atu hakat ba circulo virtuoso ne’ebe nia karakteristika mak paiz trankilu, hakmatek, bele atrai investidores mai investe iha ita nian rain, fo servisu ba maluk Timo oan sira, no sst.

Maibe iha prosesu trajetoria dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ita enfrenta dimensaun frajilidade iha areas lima:

a. Fragilidade Seguransa (Security Fragility
b. Fragilidade Politica (Political Fragility
c. Frajilidade Societal (Societal Fragility
d. Fragilidade Ekonomika (Economic Fragility
e. Frajililidade Ambiental (Environmental Fragility)

Realidade mak ne’e, se Timor-Leste manteim nafatin postura ne’ebe halu ona durante tinan hirak liu ba, ita iha ingredients atu sai kandidatu forte hodi sai husi frajilidade hakat ba resiliensia ! Kona bainhira loos mak akontese, mai ita hotu esforsa aan, tanba prosesu dezenvolvimentu paiz n’ee lori tempu naruk.

Kuartu, MG husu mos katak ema iha liur, paizes g7+, dehan saida ba ita nia situasaun iha rai laran, no tanba sa g7+ taka ibun no taka matan waihinra hare problema ne’ebe hanesan iha Timor-Leste. Resposta simples mak ne’e. Ita hotu preokupa duni situasaun ne’ebe lao iha inserteza nia laran, maibe buat ne’ebe ita enfrenta iha uma laran ne’e, kestoens interna Timor-Leste nian, nebe paiz seluk mos laiha direitu atu mai halu interferensia mai ita nia uma laran, iha orgauns de soberania kompetenti rasik mak enkara problema sira ne’e. Organiszasun g7+ nia advokasia no track two diplomacy ka advokasia ne’ebe halao iha rai liur ne’e, bazeia ba konvite no kolabrasaun ho paiz anfitrã. Ita tenki respeita paiz ida ida nia nia kestoens ka politika doméstika. Labele kahor hanesan gado-gado ! Ita mos tenki iha mos konsiensia katak ita nian demokrasia seidauk konsolidadu hafoin ukun a’an tinan 18, naturalmente saida mak akontese dadaun iha ita nian rain laran desde la hamosu krizi boot ruma, g7+ konsidera hanesan porsesu konstrukasaun demokrasia iha ita nian rain. Realidade hatudu tiha ona, no ita hotu tenki orgullu katak iha eleisoes 2017 tuir kedas ho eleisoes antisipadas 2018, la’o iha normalidade, paz no dame nia laran.

Maibe se MG iha ideia progressivu atu serrvisu hamutuk ho g7+, hodi promove dialog, seja bemvindo, mai ita servisu hamutuk, fo lisuk ideias, no fo enerjia positivu hodi fo tulun ba malu, kontribui ba prosesu dezenvolvimnetu ita nia rain nudar post-konflitu.

Konkluzaun

Tuir hau nia hare, MG nia konseitu sobre eis-akademiku.... LALOS. MG nia perspektiva kona ba g7+ la klaru. Nia konseitu kona ba peacebuilding no statebuilding la korresponde ho konseitu teoriku kontemporáneo. MG hare fali g7+ husi perspectiva lokal tanba falta de conhecimento kona ba natureza diplomasia internasional. Ida tan, mak MG laiha espiritu de soliedaridade maibe hatudu arrogansia intelektual.

Ikus liu, nudar kontarráneo husi Postu Administrativu ida deit (Venilale), hau pessoalmente sujere ba Senhor Martinho Gusmão nudar akadémiku, no mos bibi-atan (Amu): favour kuandu kulia ka hakerek, buka inspira ema, laos desmotiva ema, buka enkoraja ema seluk, laos desenkoraja ema, buka hakuak ema seluk, laos konfronta ema, no haklaken espiritu de humildade no edukativu hanesan ema akadémiku.

Obrigado!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.