VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170124

Muda Votus Iha Eleisaun 2017: Traidor Não, Transformador Sim

Muda Votus Iha Eleisaun 2017:
Traidor Não, Transformador Sim

Por : Quintiliano A. Belo

Quintiliano A. Belo
Tinan 2017, tinan ba festa demokrasia. Estadu Timór-Leste agora dadaun esforzu-an hela oinsa festa ne’e lao diak no susesu, nune’e sidadaun ho idade 17 mais ba leten bele ezerse nia dever ho demokratiku tuir konstituisaun artigu 46 no artigu 47 haruka. Konstituisaun mos fo garantia ba sidadaun nia liberdade fundamental no direitu polítiku tuir prinsípiu ne’ebé hakerek iha instrumentu internasionál hanesan; ICCPR, ICERD no CEDAW.

Festa demokrasia ne’e tenki la’o iha ambiente ne’ebé hakmatek no la iha intimidasaun, nune’e bele hetan partisipasaun masimu husi kada sidadaun feto ka mane iha fatin no loron votasaun. Partisipasaun ne’e nudar direitu demokratiku konstitusional no so bele ezerse kada tinan lima dala ida. Laiha obrigasaun atu mantein ho partidu ne’ebé iha nanis tamba konstituisaun rasik la bandu no la taka dalan ba kada sidadaun atu tama no sai partidu ate halo opsaun hodi fo votus ba partidu foun seluk nia dutrina politika tuir direitu no rasionalidade pesoal.

Los duni barak mak preokupa, tanbasá tribunal tenki legaliza partidu foun bara-barak iha Timór-Leste? perguntas ne’e fasil maibe defisil atu deskrove, tamba konstituisaun rasik hateten Timór-Leste respeitu valor multipartidarizmu hodi garante direitu demokratiku sidadaun sira nian atu organiza-an iha partidu polítiku no iha organizasaun polítiku sira seluk.

Partidu polítiku foun ka tuan nia misaun kuase hanesan; eradikasaun mukit, elimina unalfabetismu, fasilita infraestrutura baziku no asegura familia saudevel iha area rural sira. Maibe partidu tuan sira ne’ebé hetan tiha fiar durante tinan 5 ate tinan 10 la konsege konkretiza misaun ida ne’e ho susesu nomos sai att liu tan situasaun ida antes. Iha lidun seluk, partidu tuan (partidu kaer ukun) nia modelu ukun fo liu importansia ba dutrina partidarismu no la fo importansia ba interese ne’ebé popular. Sira husik hela area rural lao hakdasak hanesan lenuk. Sira pratika ukun la tuir prinsípius no idolojia polítiku ne’ebé sira kumunga, pior liu tan sira mantein promove dutrina ne’ebé antigu kantiga no estranhu liu tan mak fita husi kaseti refere bobar-an metin no hein deit atu kotu.

Hare ba realidade ne’e, nudar Timór-oan laran taridu no hamosu perguntas lubun hanesan; problema lolos mak saida; osan? sistema? rekursu humanus? ka partidu nia dutrina? Hanoin tun no hanoin sae, ikus mai hau hetan kois maibe difisil atu koalia sai. Teki-tekir anzu de guarda hateten ba hau nune’e, problema laos osan, sistema, rekursu humanus no dutrina partidu nian maibe Timór-Leste nia problema mak komitmentu polítika husi lider partidu polítiku sira ne’ebé hetan fiar, ukun ho termu partidarismu no favoritismu att liu tan ukun ho termu familiarismu. Sira ukun laiha seriedade polítika no ukun laos tamba interese popular maibe ukun hakarak sai populista ate hadiak deit sira nia partidu nia ema sira inklui familias.

Entaun hau husu fali hau nia anzu de guarda ho perguntas; hau tenki halo saida? Nia resposta mai hau ho simples ne’ebé hau nunka hanoin hetan hodi hateten mai hau nune’e;  hahu agora, muda o nia votu......muda o nia votu iha elisaun tuir mai ba partidu foun ne’ebe mais kualifikadu ho lider ne’ebe hakarak tau sasan sira iha nia fatin, lider ne’ebe aten brani atu repete hakilar naok ten ba nia kolega rasik no lider ne’ebe la tauk atu hateten Timór-Leste laos estado de homen. No fim hau halo konkluzasaun katak,  hau sei vota ba partidu ida ne’ebe luta ba interese popular no bele lori moris diak ba povo kbi’it laek sira iha Timór-Leste.

Kolega balun piadas ate soe lia hodi hateten, tama-sai partidu no integra-an ba partidu foun hanesan deit ho oportunista, ai-kakeu, mau tabele, mau lambe no laiha prinsípiu. Sera que hau tenki ofendidu no mantein nafatin ho partidu tuan ne’ebé la konsege halo mudansa signifikativu? Ka hau tenki bok-an? No tuir hau nia hanoin, diak liu hau sai santu traidor hodi apoiu hau nia votus ba partidu foun duke hau radikal iha partidu ida maibe la konsege halo mudansa ba hau nia sosiedade rasik durante partidu refere kaer ukun.

Opsaun iha leten final no laos sai meius ba hau atu hetan benefisiu ruma. Signifika tempu to’o ona ba hau atu kategoriza-an nudar votantes rasional no hau lakoi mantein kategoriza-an nudar votantes tradisional, hahu kedas hau kumunga policy-problem-solving. Ne’e duni bainhira hau transforma-an husi kategoria votantes tradisional ba kategoria votantes rasional, laos hau halo traisaun, maibe hau nia mehi nia hakarak obedese no kontribui ba visaun polítika ne’ebé popular, hamutuk ho lider ne’ebé aten brani atu hateten sai buat ne’ebé los no buat nebe sala iha publiku, lider ne’ebé la konkorda forma sivilizasaun sentraliza kompetensias, poderes no priveleijus nomos lider ne’ebé iha vontade diak atu halo reforsu koezaun polítika sosial hodi hetan estabilidade para dezenvolve Timór-Leste.

Se ita akompanha no hatene tuir saida mak maun TMR hateten katak, buat hotu-hotu la importante liu forma oinsa ita hamutuk elimina tipu sivilizasaun ne’ebé ema harii tiha ona iha Timór-Leste, ne’ebé agora dadaun esesivamente sentralizador, sentraliza kompetensias, poderes no priveleijus. Esesivamente esbenja rekursus estadu Timór nian, husik hela Timór-oan rihun ba rihun sai sidadaun segunda klase iha  rain rasik.

Paragrafu iha leten nia valor polítika ate sosial forti tebes, bainhira ita koko hatene klean saida mak maun TMR hakarak. Infelizmente maun TMR labele halo buat barak, tamba nudar Presidenti da República konformi konstituisaun hateten no la bele halo kna’ar hanesan ezekutivu. Biar nune’e tinan 2017 sai hanesan oportunu diak ba ita, atu fo tulun no suporta nia polítika ne’ebe hakarak luta ba interese popular, nune’e ikus mai bele lori sosiedade iha foho lolon sai husi moris insufisienti ba moris autosufisienti.

Lafasil maibe posivel, kuandu ita hotu hakarak hamutuk hisik kosar hodi obedese visaun polítika popular no laos populista. Fo votus ba partidu ne’ebé luta ba interese popular no libertasaun povo mak nudar ajenda estra-ordinariu iha forma firmi no final. Lalika preokupa ho termu ai-kakeu, mau tabele, mau lambe no laiha prinsípiu ate oportunista, basá ita mak Santu transformador sosial, polítika no ekonomia ba ita nia sosiedade laos Santu traidor hanesan ema seluk dehan. Simples karik hau bele hateten, radikal iha prinsípius sei la halo mudansa ba Timór-Leste, maibe radikal hodi transforma-an ba interese popular mak dalan atu lori libertasaun total no kompletu. 

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.