VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160811

“The Art of Misinterpretation”: Resposta ba Ajerino Vieira

“The Art of Misinterpretation”:
Resposta ba Ajerino Vieira


Martinho G. da Silva Gusmão
ISFIT – Fatumeta, Dili

Lori Mae Hernandez (tinan 13) sai participante ida iha American Got Talents 2016. Liu husi stand up comedy Lori halo humor político konaba eleição iha Estados Unidos América (EUA), soe lia (kroat) hasoru ukun-na’in sira. Nia halo ema hotu hamnasa iha aula laran. Nune’e, júri ida dehan ba Lori, “A comedian says funny things, a comic says things funny”. Difisil oituan atu traduz ba tetun. Mais ou menos nia atu dehan, komedian (ema) haktuir ai-knanoik sira atu halo hamnasa, komik halo ita hamnasa hare sasan sira be mosu iha oin. Ho liafuan badak karik, comedian no comic ne’e halo “mis(understanding)” sai “art” ida.

Baibain, ema halo “art of understanding” hodi nune’e ema hotu nebe tama iha “discourse” bele halakon tiha “misunderstanding”. Tan ne’e, wainhira Irmão Ajerino Vieira hatudu ha’u nia artigo nu’udar “Misintepretation of political idea and moral philosohpy: Revolução da Ternura”, ha’u le ho entusiasmo. To’o ikus mai ninia compreensão ba ha’u nia artigo mak to’o iha “Politika Mainoju”.

Ba ha’u, Ajerino Vieira ne’e comedian. Nia comic hotu dala ida. Comedian, tan ninia comentário halo ha’u hamnasa. La’os hamansa hatun nia. Maibe, “sorrir”, “smile”, “tersenyum” ho laran kman no ksolok. Tan sa? Tan nia halo ha’u hatene katak buat sira be ha’u ko’alia ne’e ha’u hanoin los, maibe nia dehan sala. Le hotu tiha ninia artigo, ha’u sente nia sala tan ha’u hare katak ha’u los. Vieira mos komik: tan nia hakerek artigo ida di’ak no inteligente, maibe nia dehan husi “joven badiu”. Se badiu ida mak ko’alia inteligente, sa tan se nia matenek? Kala ha’u hatan mos la hetan! Ba ha’u, Ajerino Vieira ema nebe “haraik-an falso” (pura-pura rendah hati) tan halo nia identidade nu’udar “joven badiu”! Nia ema matenek no político ida nebe lakon liberdade atu hatudu-an, no tauk hodi subar iha “pseudónimo” ida nia laran. Maibe, tan nia manipula ninia-an rasik hodi hakerek artigo di’ak ida, iha ne’e mak ita bele hare “the art of misinterpretation”, katak, atu hare no hatudu ema nia sala, ita tenki lori dalan “art” (comedian and comic), halo kman tiha sasan nebe todan no la halo todan sasan sira nebe kman atu hiit.

Cultura Democrática, la’os Regime Democrático

Irmão Ajerino foti uluk problema konaba REGIME DEMOCRATICO atu defende Xanana no Mari Alkatiri liu husi “comparative analysis”. Iha ne’e ami na’in rua la’o iha posição ida hanesan no equilibro. Maibe, ha’u nia assunto la’os regime democrático. Buat nebe ha’u ko’alia mak CULTURA DEMOCRATICA. Tan sa mak “cultura democrática”? Ha’u hatan: tan ita nia Lei-Inan, Constituição RDTL 2002 mak dehan momos kedas: “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma CULTURA DEMOCRÁTICA e institucional própria de um Estado de Direito onde o respeito pela Constituição, pelas leis e pelas instituições democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável” (hare took: preâmbulo).

Agora ha’u mak husu: tan sa la le completo ha’u nia artigo no hatur iha Constituição RDTL nian “framework”? Tan sa mak kaer tiha “comparative analysis”, belun Ajerino halo fali “asymmetric analysis” atu manipula ha’u nia ideia? – Liafuan “asymmetric analysis” katak, ita koko atu halo kleuk ka tesi kotu tiha ema nia “fiu” argumento, atu nune’e bele manobra ita nia argumento rasik. Wainhira ita hakarak halo “comparative” – ninia assunto tenki hanesan. Iha ami nia cultura firaku sira, ita halo feto-san umane karik, ema lori karau mai ita fo hikas fahi. Labele, feto san lori karau, uma-mane fo hikas bibi. Ne’e lia bele sai boot no aat liu tan. Nune’e mos, se ha’u hakerek konaba CULTURA DEMOCRATICA hodi halo “comparative analysis” ho REGIME DEMOCRATICO, belun Ajerino labele bidu tun sae iha “regime democrático” nia laran atu defende Alkatiri no Xanana, ka Na’i-ulun sira seluk ... “capek dech”. Belun “joven badiu” ne’e la’o lemo rai tiha ona, no lakohi fila ba assunto: CULTURA DEMOCRATICA. La iha liu liafuan “cultura democratica” iha ninia “comparative analysis”. Comedian. Comic.

Exemplo “asymmetric analysis”: quando dehan “individual balun sai Hitler Jugende (Hitler Youth)” ne’e refere ba Joseph Ratzinger nebe sai Papa Bento XVI. Ida ne’e argumento falso nebe ema sira antí-Igreja Catolica koko atu usa hodi ataca Joseph Ratzinger. Liu-liu movimento liberalista sira iha Europa. Europa ne’e moe boot tan Nazi Hitler nia barbarismo. Maibe, politica lakohi moe mesak. Sira koko atu hatama hotu “Igreja” iha ku’ak laran. Kebetulan sira hetan documento oan ida, katak Ratzinger mos involve iha Hitler Jugende. Tan sa mak sira tenki foti dokumentu ki’ik ne’e atu halo noda tiha Ratzinger? Tan, Professor Ratzinger mak maka’as tebes nu’udar teólogo jovem nebe contribui maka’s nu’udar assessor ka perito iha Concilio Vaticano II, no nia tama iha circulo “teólogo político” foun! Teologia politica foti assunto boot ida: Maromak iha nebe wainhira mosu tragédia Auswitzch? Tragedia ne’e mosu, tan político sira hakarak halakon Maromak no foti sira nia-an nu’udar “maromak”! Iha tan jovem seluk, naran Karol Wojtila, nebe sai Papa João Paulo II. Nia mos servisu iha fabrika kilat no aimoruk ba Nazi. Maibe, atu halo “comparative analysis” karik hanesan uluk Indonesia nia tempo, tentara sira kaer ka obriga labarik barak sai TBO (tenaga bantuan operasi), ohin loron sira bele sai ema bo’ot ... ne’e tan sira hakarak duni sai TBO ka situação mak obriga? Hitler Youth (Hitler Jugende) ne’e hanesan Pramuka. La’os krime boot ida. Hitler Jugende ka TBO ka Pramuka ne’e atividade juventude nian nebe regime ida halo atu manan foinsae sira nia apoio. Soeharto nia tempo karik hanesan Pemuda Pancasila ...! Se ida ne’e ha’u compara ho Ahmad Alkatiri, Bader Alkatiri, orsida Ajerino Vieira sente la di’ak tan fali ona! Maibe, “comparative analysis” mak nune’e ona! Atu halo balansu ba Pemuda Pancasila mak iha 1998 ha’u hari’i FOSCA (Foinsae Catolica). Ne’e duni, FOSCA ne’e hanesan liafuan midar atu taka falta de’it. Maibe, hamutuk ho maluk “frater” no “mahasiswa Baucau” sira husi Malang ami “tempra” didi’ak ona, depois mak ha’u formula FOSCA. Ema barak la hatene katak FOSCA ne’e ha’u mak hari’i, no hetan inauguração husi Dom Basilio do Nascimento no Dom Carlos F.X. Belo SDB iha Manatuto, 1999 ... iha los loron massacre Igreja Liquiça nian.

Keta haluha, Papa Pio XII halo “concordata” ho Hitler atu Igreja “taka ibun” hasoru “holocausto” ka “Shoah” (Hitler nia programa atu oho ka halo limpeza ba ema judeu sira iha Europa). Nune’e, Hitler labele estraga sarani sira no padre ka bispo sira. Maibe, ditadura sira ne’e sempre ditadura. Nazi Hitler nia ema sira oho mate Padre Maxmiliano Maria Kolbe OFM iha “gas room” tan koko atu defende kaben-na’in ida iha iha prisão Auswitzch nia laran! Se hakarak halo “comparative analysis” karik, halo hanesan ne’e. La’os husik hela de’it iha fatin mamuk, la iha argumento.

Dala ida tan: ha’u nia assunto lolos mak CULTURA DEMOCRATICA. Iha CULTURA DEMOCRATICA nia laran, sasukat importante mak rua – (1) “respeita pela Constituição, pelas leis” (hakruk ba Lei-Inan no lei-oan sira; no (2) “instituições democraticamente eleitas” (instituição hirak nebe foti liu husi eleição), katak, Presidência da Republica no Parlamento Nacional. Lei-Inan dehan momos kedas katak sasukat sira ne’e hanesan “BASE INQUESTIONÁVEL” – tidak bisa dipertanyakan lagi. Hau hakerek katak “cultura democrática” ne’e conceito ida nebe avansadu tebes, klean liu no luan liu “neo-liberal”. Ha’u mos hakerek katak “cultura democratica” ne’e so mundo avansadu sira iha Europa, EUA mak hala’o ona oituan! Dala ida tan: oituan! Estudos konaba ida ne’e mos sei oituan! Dala ida tan: oituan. Tan ne’e, bele dehan CULTURA DEMOCRATICA ne’e sei “above weight” (todan wain basuk) ba politica moderna. Sa tan ba Timor-Leste, “it is not a very good business”. Maibe, “cultura democratica” ne’e IMPERATIVO CONSTITUCIONAL. Konstituisaun mak haruka halo. Labele la halo! Tan ne’e, ha’u sente komik duni wainhira Ajerino dehan “Do not punch above your weight Bro’, it is not a very good business”! Se, Alkatiri ka Xanana ka Ajerino sente dehan “above their weight” (todan liu sira nia forsa) … hau hatan de’it “get out from here, now”! Fo fali fatin ba ema seluk nebe bele “carry on the business, man!”

Se kakutak mak hatur los karik, Deputado sira iha PN labele ataka PR tan nia halo “discurso official” (Fevereiro 2016). Saida mak mosu? Afinal, Deputado sira “fanatic” tebes defende Alkatiri no Xanana. Sira la ataka Taur Matan Ruak nu’udar lider historico ida, maibe sira ataka nia nu’udar PR. Deputado sira acusa PR, tan la respeita Xanana no Alkatiri! Ha’u tur iha TVTL nia oin no hanoin lakon tiha kedas! Hau iha de’it liafuan ida: memalukan! Tan sa? Tan, Xanana Gusmão no Mari Alkatiri ne’e la’os “instituições democraticamente eleitas”. Sira na’in rua ne’e simplesmente líder histórico ida nebe ninia folin la aas liu TMR, ka LAT ka sa tan Nicolau Lobato ka Xavier do Amaral no Ramos Horta! Ha’u loke ona Lei-Inan hare artigo 1o to’o 170o no ha’u la hetan instituição ida naran Xanana no Alkatiri, la iha liafuan “Xanana” ka “Alkatiri” ka “Taur Matan Ruak” ka “Lere Anan Timor” iha Lei-Inan laran. Sira ema baibain. Hanesan ha’u mos ema baibain. Se PN hatudu liu devoção ba Alkatiri no Xanana (nebe la’os instituição democrático ruma), hodi ataka fali Presidência da República (nu’udar instituição ida) significa katak ita la’os ona hari’i CULTURA DEMOCRATICA ida, maibe hamoris ona tendência REGIME DEMOCRATICO ida. So iha historia ditadura nian, hanesan Hitler mak mosu culto individuo hanaran “der Führer” – katak, órgão legislativo no judicial no executivo hakruk ba ema ida. Ita lalika bosok-an: Parlamento Nacional no Governo nu’udar órgão soberarno Estado nian hakruk ba Xanana no Alkatiri. Los too?? Ne’e mak hanaran regime democrático.

Sim, belun Ajerino Vieira!!!! Perigoso duni ba estudante sira hanean ita boot wainhira la hatene le didi’ak artigo hodi tesi kotu tiha fiu argumento atu liga sala tiha. Se belun Ajerino “joven badiu” iha devoção maka’as ba Alkatiri ka Xanana, ne’e buat di’ak ida. Maibe, se estudante ida mak lakohi le Constituição hodi adora fali líder histórico ... ne’e mak “regime democrático” nia resultado duni. Ajerino Vieira nia artigo representa duni “joven badiu” nebe la hatene ninia uma-fukun, ninia Lei-Inan no lei-oan sira ... hodi adora fali lulik seluk: Alkatiri no Xanana.

Biografica-filosofico: Nicolau Lobato

Tuir lolos, ha’u hakerek artigo hodi promove leadership NICOLAU DOS REIS LOBATO nian. Ha’u hatudu intuição ida katak, figura ideal ba CULTURA DEMOCRATICA mak hanesan NICOLAU. Nia mak fundador do Estado lolos nian. La’os Mari Alkatiri nebe declara katak “Ha’u mak Fundador”. Ha’u hakarak hatur hikas filosofia politika Timor-Leste nian, tuir CULTURA Timores nian no husi espírito NICOLAU nia hanoin.

Ha’u la iha duni problema pessoal ho Alkatiri. Ha’u mos la depende ba Xanana Gusmão. Wainhira hau dehan la hetan projecto husi Xanana, ne’e atu hatan ba ema lubuk ida nebe hanoin katak hau ataka de’it Alkatiri maibe haluha tiha katak Xanana Gusmão aat liu Alkatiri. Depois, wainhira ha’u hahu kritika Xanana, sira dehan fali ona ... tan la hetan projecto husi Xanana ne’e mak hahu ko’alia ona. Maibe, ha’u ko’alia katak “la hetan projecto” ne’e ho laran kman no haksolok! Tan nune’e, ha’u livre atu dehan saída mak hau hanoin ... “I said what I mean”! Iha CULTURA DEMOCRATICA nia laran, ida ne’e hatudu “freedom of speech, not freedom of saying speeches”.

Husi kedas FORUM MAUBISSE 2010, ha’u nunca hakerek tan hasoru Alkatiri. Dala ida nia telefone atu dehan ba ha’u katak artigo nebe ha’u hakerek ne’e falso no bosok mak barak. Ha’u dehan ho ksolok, katak, husi Maubisse ha’u muda ona visão. Ha’u la hakerek artigo durante fulan barak, tan ne’e se artigo ruma mosu karik la’os ha’u mak hakerek. Los! 

Maibe, Alkatiri mak hahu halo problema ho ha’u. Mak ne’e – jornalista husu ba ha’u konaba ZEESM Oe-Cusse. Ha’u hatan: “ZEESM ne’e ideia di’ak, maski buat balun la los”. Simples. Equilíbrio. Objectivo. Tan, ha’u rona direitamente Alkatiri nia explicação, wainhira ha’u visita nia iha Gabinete ZEESM iha Timor Plaza! Ha’u hanoin atu convida ha’u ba rasik Oe-Cusse atu hare. Maibe, kantor iha TP tan ne’e ha’u ba TP de’it. Maibe, camarada Alkatiri hatan fali iha facebook halo ha’u hakfodak, “Ema balun moe ona ... tan moe ona então dehan fali ‘di’ak’ maski ‘buat balun la los’ ... hanesan avestruz nebe subar oin iha rai kuak laran ... kokorek no kokotek maibe la tolun”. Alkatiri ne’e comedian; nia mos comic. Ha’u ko’alia didi’ak, nia hatan mai hanesan labarik “manoju” ida. Nia gosta de’it atu ema tuku tur hanai hahi nia. Ko’alia kois de’it oituan ne’e nia ladi’ak ona ...!!! Maibe, nu’udar académico ida nebe hetan educação católico husi universidade sira iha Indonesia no Europa, ha’u koko hakerek artigo konaba ZEESM ho analiza nebe naruk no klean. Ha’u haruka copia ida ba Alkatiri. Nia hakerek iha FB, “ha’u sei le didi’ak no sei hatan ba senhor Martinho”. To’o agora, le la hotu rai de’it, afinal 8 paginas de’it ... !!! So, what’s up?

Ha’u nia artigo sai polemica, lolos ne’e ha’u hakerek atu halo ita fila hikas ba espírito fundador do Estado lolos nian: NICOLAU DOS REIS LOBATO. Maibe, husi rohan ba rohan la iha Deputado ida no la iha membro Governo ida mak fo simpatia ba NICOLAU. Justru iha loron 24 de Maio de 2016, wainhira ita tenki halo memoria eterna ba NICOLAU ninia 70th birthday ... Deputado sira iha PN rame-rame ataka ha’u no halo “defesa de honra” rame-rame. Ha’u hetan carta konaba Deputado sira nia “defesa de honra” husi Secretaria do Estado para os Assuntos Parlamentais (SEAP). La iha ema ida, sa tan Presidente PN Aderito Hugo atu loke “um minuto de silencio” hodi harohan netik ba PRESIDENTE NICOLAU LOBATO. Jornalista sira haruak SMS ba ha’u dehan, “Amo, sira ataka los Amo”. Ha’u hatan fali, “Be Deputado sira halo um minuto de silencio konaba Nicolau Lobato ka lae? Ohin nia halo tinan 70 moris nian”. Resposta: lae liu! So ema ruma iha Taur Matan Ruak nia sorin (iha Quelicai) nebe haruka SMS ba ha’u dehan sira halo “um minuto de silencio”. Imagina: ema ki’ik no mukit sira hamutuk ho PR mak halo memoria ida ne’e. La’os iha PN. Iha foho Matebian okos.

Saída mak Alkatiri dehan konaba povo sira iha foho? Nia dehan, desenvolvimento la’os de’it visita ferik no katuas sira iha foho! Dala hira ona mak nia visita ferik no katuas sira? La iha! Dala hira ona mak nia hateten aat povo Timor-Leste? Bebeik! Ninia linguagem mak ne’e – “fahi krekas”, “fuk naruk la fase”, hateten veterano sira: “kaixa”, “kaixote”! Husi liafuan insulto hirak ne’e, la iha ema ida mak koko atu halo “defesa de honra” ba POVO. Sira nonok de’it. Partido-Fretilin la hasai liafuan ruma atu defende “Povo Maubere” hasoru insultos husi Alkatiri. Pelo contrario, se ha’u halo “defesa de honra” ba Povo Timor, ema hirak nebe adora Alkatiri hateten aat ha’u. Maibe, wainhira ha’u hatudu katak Alkatiri mak hasai liafuan “desonesto” (tidak terhormat) hasoru povo, la iha ema ida mak foti reacção.

La’os tan Alkatiri Islam ne’e mak nia la kritika Igreja. Nia líder político nebe koko atu “halakon religião” husi Timor-Leste. Nia foti-an hasoru Bispo Belo, hodi minimiza Bispo nia luta iha Timor-Leste. Keta haluha, iha 2005 ne’e mosu demonstração ... tan nia hakarak hasai ensino religião husi Escola. Nia mos dehan “Di’ak liu Igreja hases-an husi Estado nia moris”. Maski nune’e, Igreja Catolica la foti reasaun tan nia Islam. Foti reasaun hasoru líder político ida. Belun Ajerino Vieira hahu kahor sasan sira, tan ne’e mak halo argumento mos mangame hela.

Maibe, los .... iha politica na’in balun mak koko atu hatama Islam no Catolico iha conflito laran. La iha conflito entre Islam no Catolico. Iha tempo uluk, Catolico mak fo tulun atu hari’i mesjid iha Kampung Alor. Alkatiri ba “halerik” no “curhat” iha Indonesia no Malaysia katak Catolico iha Timor hatun nia religião Islam, discrimina nia nu’udar minoria. Hau rona rasik husi Prof. DR. Din Syamsudin, Ketua Muhammadyah no agora ketua MUI (Majelis Ulama Indonesia). Ha’u hato’o ba Pak Din konaba nia liafuan no hahalok hasoru povo Timor no Indonesia. Ikus mai sira dehan, “menurut ajaran Islam, pak Alkatiri itu tidak pantas menjadi pemimpin dengan sikap sperti itu. Tapi belum tentu orang Arab itu beragama Islam yang benar”. Dala ida mos hau hasoru Din Syamsudin hamutuk ho Alkatiri iha Yogya. Ha’u rona, Alkatiri gaba los Igreja Catolica iha Din Syamsudin nia oin. Hmmm ... politik tenki fingido hanesan karik.

Xanana nunca critica Igreja? Ho liafuan nia la dehan buat ruma. Maibe, ho hahalok ... iha buat lubuk ida nebe hamosu “questão” político. So que, ha’u seidauk hetan dadus nebe iha certeza. Xanana mos halo politica nebe “halus” tan ne’e ha’u mos hakerek ho halus.

The art of questioning

Iha assunto 2 seluk nebe belun Ajerino Vieira foti mak konaba “exoneração” no “Revolução da Ternura”. Maibe, ha’u la dun compreende didi’ak! Maski nune’e, ha’u hakarak hato’o hanoin oan ruma.

Ida uluk (1) konaba exoneração Lere Anan Timor nian, ha’u hatur de’it pergunta. Belun Ajerino dehan ha’u la fo analiza no resposta. Ida ne’e mak dehan “art of interpretation”. Ha’u hakerek tese mestrado iha filosofia, no ha’u nia argumento ida mak ne’e ... ema matenek la’os ida be fo resposta tomak, maibe ida nebe halo “the art of questioning”. Tan hatur pergunta, significa ita halo dialogo no dialectica ho leitor ida. Leitor hatan, ita husu ... ita halo pergunta, ita provoca leitor atu hanoin! Nune’e, ita halo “keep the dialectic in an unending contradiction, negation and mediation”. Bukti: belun Ajerino mos hatur pergunta. Significa katak dialogo no dialectica la’o hela. Se ita fo resposta hotu, então moris ne’e too ona iha conclusão. So mate de’it mak taka ita nia capacidade atu halo pergunta. Wainhira ita ema sei moris iha rai, pergunta konaba moris ne’e iha hela de’it. Iha pergunta – ita loke atu ema bele fo resposta. Ha’u la fiar, se ema sira fa’an modo iha mercado le hau nia artigo sira la compreende. Ha’u hasoru ema iha luron, sira dehan “Amo, parabéns! Ita loke ami nia hanoin”. Hanoin nakloken ne’e mai de’it husi pergunta nebe la hotu rai.

Ida seluk (2), konaba revolução da ternura ...!! Belun Ajerino Vieira la dun compreende ha’u nia artigo. Conceito revolução da ternura ne’e atu hatudu oinsa mak Igreja Catolica hasoru mundo ohin loron, la’os ho “materialismo” (developmentalism: ko’alia de’it konaba projecto hodi haluha moris klamar nian) no “espiritualismo” (ko’alia de’it konaba lalehan hodi haluha rai), maibe ho “sense of humanity”, iha bahasa Indonesia karik dehan “peri kemanusiaan” ka “belarasa”: hanoin ho fuan, ko’alia ho laran. Amo Papa Francisco dehan, “Ha’u hakarak liu hare Igreja nebe kanek no hetan ataque tan defende liu ema mukit no ki’ak sira, do que Igreja nebe la halo sala tan tur nonok de’it”. Exemplo mak Taur Matan Ruak ... Presidente da República ida nebe la moe atu hatudu ninia fiar sarani, la’os de’it tan nia ba misa no comunga iha publico, maibe mos ninia uma laran no ninia serviço hatudu duni “Presidente ba Ki’ak no Mukit sira” ... tun foho sae foho, haku’ak ema ki’ik no ki’ak sira! Hanesan Papa Francisco nebe husik ninia Palacio atu hakbesik liu ba ema simples sira ... haku’ak ema moras no ferik katuas, kous no rein labarik sira, tur hamutuk ho refugiado sira; nune’e mos TMR husik ninia Palacio atu hakbesik ba Povo. Ida ne’e mak hanaran “revolução da ternura”. Saida mak Alkatiri dehan? Nia dehan, “desenvolve nacao ne’e la’os haku’ak ferik no katuas” de’it. Significa, nia hakribit povo maubere. Ko’alia “povo maubere” too kaben nafurin, maibe la fo fuan ho laran ba povo ne’e rasik. Katak nia, “reaccionista” no “antí-revolução da ternura”. Exemplo sira seluk nebe Ajerino fo konaba krime no pecado nebe Igreja halo iha Europa ka Amerika ka Asia ka Afrika, Australia ka Amerika Latina, la’os de’it abuso sexual, maibe liu-liu halo Igreja sai tiha empresarial ... ne’e pecado no crime nafatin. Processo la’o nafatin. Papa hakarak halo too hun, no fokit too abut. Maibe, labele sai traidor ba povo-sarani. Eleição besik ona, ita hamaus povo fuiiiiik! Eleição hotu, ita fila kotuk la’o la liga rai. Partido-Fretilin no Partido-CNRT ne’e bele hela halo hanesan TMR halo. Maibe, sira lakohi. Então, besik ona eleição mak hahu laran moras ... tan “terlambat sudah kau datang padaku”. Nune’e hahu halo insinuação (penghasutan): acusa katak TMR tun foho sae foho ne’e atu raut osan hodi hari’i PLP. Afinal, husi kedas primeiro dia nia halo visita, Partido-Fretilin no Partido-CNRT la dehan buat ida. To’o besik eleição ona mak hafoin sira ataka maka’as. Ida ne’e halo “disgosto” ba ema nebe rona, no povo nebe sente. Partido boot rua ne’e haluha tiha katak projecto ZEESM no Taci-Mane, agora halo tan OGE rectificativo 2016 ... hanesan “cara ida” atu raut osan, no raut maka’as nian kedas hodi hasoru eleição 2017! Ema hahu lansa ona ideia atu Fretilin-CNRT sei halo coligação. Husi aspecto “political management”, ida ne’e ideia furak. Maibe, husi aspecto “marketing politic” ... ne’e hatudu katak partido rua ne’e hatene katak sira bankrut ona: modal politik no produto politik la iha ona. Iha de’it osan atu halo “money politic”.

Ida ikus (3), Ajerino Vieira ho laran diak dehan, “hau recomenda deit ba Martinho Gusmão atu le livru ‘The Heaviest Blow’ – The Catholic Church and the East Timor Issue. Livru ne Padre Patrick A. Smythe (Padre nebee uluk tau matan ba hau durante hau badio hela iha Inglatera) nia mak hakerek, hau sente livru ne iha Timor mos iha ona, Martinho Gusmão bele buka no le oituan hodi aumenta nia kuinesimentu kona ba Polítika Batina Mutin iha Timor, tamba livru ne koalia barak liu kona ba Igreja katólika nia servisu durante funu iha Timor”. Ha’u iha copia ida, Smythe rasik mak haruka mai liu husi Madre Bernadette SPM. Biasa de’it. La’os livro ne’e mak muda Timor-Leste, maibe Bispo no Padre sira, Madre, Katekista, Zelador, FOSCA no Povo-Sarani sira iha Timor-Leste mak halo Timor-Leste ne’e sai Timor ohin loron. Hamutuk ho guerilheiro sira. Le didi’ak, Smythe ninia disertacao atu dehan katak Igreja sira iha Amerika, Australia, Japao, Portugal, inclui Vaticano no liu-liu Indonesia … quase “malirin” hela ka “taka matan” ba Igreja iha Timor-Leste husi aspect politico. Maibe, iha Bispo ida rua nebe koko atu ajuda Timor nia causa. Hodi dehan ho liafuan seluk, Smythe atu dehan Igreja Catolica iha Timor-Leste, ho ninia mukit no ki’ak bele moris hamutuk ho Povo be mukit no ki’ak, sira iha esperança atu hare loron matan foun sei sae!

Ba ha’u: la iha buat foun. Tan ha’u mos hakerek livro 3 no artigo barak konaba Igreja Catolica ninia lala’ok iha Timor-Leste. Ha’u hakerek iha Bahasa Indonesia, atu ema Indonesia rasik mak le no hatene saída mak Igreja Catolica halo iha Timor-Lese. Ha’u sei “frater”. Tempo ne’e la iha ema ida mak brani hakerek “terbuka” ho bahasa Indonesia, tan rezim Soeharto sei maka’as. Maibe, ha’u ho maluk frater sira iha Malang, brani foti lian. Ami hakerek skripsi no tesis lubuk ida. Ami publica livro ida ho titulo “Menantikan Lorosae: Peziarahan Gereja Katolik bersama Masyakarat Timor Lorosae” (1997). Ha’u sei hanoin hetan, wainhira ami lori livro ne’e mai fa’an ... povo foho sira balun la iha osan. Balun mai dehan, “frater, ata oan osan la iha ... bele troka livro ne’e ho manu ka bibi?” Wow!!! To’o ema ki’ik no simples mos hakarak hola livro. Balun nia livro atu besik dodok, tan hotu-hotu hakarak hadau malu atu le. Wainhira hare livro dodok, significa katak laku keras ema le ... wainhira hare katak livro nee foun nafatin significa kata la le.

Tan sa mak la le no gaba Dom Carlos F.X. Belo SDB nia livro sira? Ha’u hanoin, ohin loron la iha livro seluk konaba Timor-Leste nebe di’ak liu saída mak Dom Carlos Filipe hakerek. La’os teoria mak barak. Maibe, foti ninia experiencia, ninia luta ... no ninia “revolução da ternura” nu’udar historia ba ita tomak.

Hau mak sugere atu Ajerino Vieira le livro foun ida, husi Linda Tuhiwai Smith, Decolonizing Methodologies (London, 1999). Iha Chapter III – “Colonizing Knowlegde”, nia dehan, matenek na’in barak husi ex-colonia ne’e fiar metin nafatin katak “colonialista” sira mak matenek liu. Sira hakerek oituan de’it, maibe ema ex-colonia sira sente maka’as los. Sira nia ema rasik, hakerek barak no hatene di’ak liu tan, maibe sira la fiar. “Colonizing knowledge” dehan katak “give themselves the power to define” – fo sira nia-an ba poder atu defini nebe mak los, nebe mak sala.


Obrigado ba belun Ajerino Vieira. Ita bele hakerek sala ka bele mos hakerek los. Maibe, iha mundo académico la iha “last word”. Liafuan ikus ne’e mosu wainhira ita dada-iis ikus nian ona. Maibe, wainhira iis sei naruk, fatin no tempo nakloken nafatin atu hanoin, hakerek no ko’alia. Importante – “do not give ourselves power to define” – keta hakruk ba ukun na’in sira mak defini lia los ba ita nia moris. Tan ... O POVO DE TIMOR ESTÁ RECONSTRUINDO COM O SEU PROPRIO SUOR, COM O SEU PROPRIO SANGUE UMA PÁTRIA LIVRE PARA GENTE LIVRE ... (Nicolau Lobato).

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.