Carta Aberta ba Deputado sira iha Parlamento
Nacional
Ministro sira iha VI Governo Constitucional
Hanoin Loron 20 de Maio Hamutuk ho Nicolau dos Reis
Lobato
Martinho G. da Silva Gusmão
Martinho G. da Silva Gusmão |
Iha 13 Maiu 2016, hau simu carta ida husi Secretaria do
Estado para Assuntos Parlamentares (SEAP) hodi transcreve (hakerek hikas) saída
mak Honorável Manuel Gaspar da Silva declara iha PN laran konaba ha’u. Carta
ida ne’e mos ba to’o iha Dom Basílio do Nascimento, Bispo da Diocese de Baucau
nia liman. Obrigado ba SEAP, ba senhora Maria Teresa Viegas nia delicadeza.
Hon. Manuel Gaspar da Silva declara iha PN (9 de
Maio de 2016), dehan nune’e ...
“Ha’u
preocupa konaba manipulação ba historia Timor-Leste nian, tamba iha
cidadão balun hateten katak ran sira nebe mak fakar iha Timor-leste
durante vinte e quatro anos (24) ne, la’os ran fretilin ho CNRT (Conselho
Nacional de Resistência Timorense) nian. Colegas Deputados e Povo
Timor-Leste tomak, ida ne’e ita manipula historia, nega esforço Partidos
políticos sira nebe momento neba conceita hakarak atu hari soberania e
liberdade ba rai e povo ida ne’e. Ida ne’e Padre Martinho Gusmão mak ko’alia,
iha semana kotuk liu ba. Padre desculpa ha’u respeita, mas hau questiona
Martinho Gusmão, iha tinan kotuk nia considera Deputado sira ne beik ten, nebe
hakarak loke escola ba Deputado sira. Uluk ami husu para Martinho Gusmão atu
loke escola, atu nune’e para ami atu bele ba escola, infelizmente nia seidauk
bolu ami too presente data. Agora, nia nega tan historia Timor-Leste. La hatene
Senhor Martinho Gusmão durante processo funu laran ne’e nia acompanha ka lae. Bainhira
ema kaer povo ida dehan o ne GPK (Gerakan Pengacau Keamanan) Fretilin. La
hatene rona ka la rona. Se ema ne’e la’os ran Fretilin, então ema ne ran saída?
Se Senhor Martinho Gusmão hakarak ko’alia politica favor halot tiha batina e
mai ita debate, labele nega historia. Veterano sira e oan ki’ak sira, imi
nia aman mate tamba fretilin, uluk quando inimigo dehan GPK, então ema ne
tem que mate, nebe ran nebe maka fakar ne, fakar ba Fretilin, labele nega
historia, uluk promete dehan atu loke escola ba Deputado beik ten sira, e ami
exige para nia atu loke”.
Ho carta aberta
ida ne’e, ha’u hahu foti hikas liafuan husi Presidente da República no
Comandante-em-Chefe das FALINTIL, Nicolau
dos Reis Lobato iha diskursu 20 Maiu 1978: “O povo de Timor-Leste está
reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue uma pátria
revolucionaria democrática, uma terra livre para gente livre. 20 de Maio, dia
.. da FRETILIN, dia ... do povo timor. Um
povo que surge do desumano
sistema colonial. Um povo que renasce das cinzas do esquecimento.
Um povo que retoma a consciência de si mesmo. Um povo que luta sem trégua contra o expansionismo colonial
indonésio e imperialismo” (https://www.youtube.com/watch?v=lGCoHwnDz3s). Ema nebe hatene Portugues didi’ak sei sente:
eloquente. Esplendido. Brilhante. Poético. Magnifico.
Carta aberta ida ne’e ha’u hakerek nu’udar pleidoi ida iha “Tribunal ... critique of reason” (Imanuel Kant, A xii) nia oin. Iha biban hanesan, ha’u mos hakarak tama iha “public opinion formation” (J. Habermas) nia laran. Ha’u nia naran Martinho
G. da Silva Gusmão. Iha artigo hotu nebe ha’u hakerek ba jornal, iha paper ka powerpoint atu halo palestra ... ha’u hakerek nune’e. Ha’u nunca
hakerek Padre Martinho Gusmão.
Ne’e jornalista sira mak hakerek. Ha’u mos sempre rejeita
atu MC sira bolu naran Reverendissimo
Senhor Padre ... molok “acara hahu” ka fo biban ba ha’u atu fo “kata
sambutan”, ha’u sempre fo hatene MC, ha’u la gosta! Ha’u nia maluk sira iha
RENETIL ka IMPETTU dala barak bolu ha’u PM Gusmão, dala ruma PM
de’it ... amigável no simpático liu.
1)
“O povo de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio suor,
com o seu próprio sangue uma pátria revolucionaria democrática, uma terra
livre para gente livre”
Hon. Manuel Gaspar dehan, “Ha’u preocupa konaba manipulação ba historia
Timor-Leste nian, tamba iha cidadão balun hateten katak ran sira nebe
mak fakar iha Timor-leste durante vinte e quatro anos (24) ne, la’os ran
fretilin ho CNRT (Conselho Nacional de Resistência Timorense) nian. Colegas
Deputados e Povo Timor-Leste tomak, ida ne’e ita manipula historia, nega
esforço Partidos políticos sira nebe momento neba conceita hakarak atu
hari soberania e liberdade ba rai e povo ida ne’e”.
Funu tinan 24 ne’e FRETILIN nian ka CNRT nian? Ita ukun-an ne’e esforço husi PARTIDOS POLITICOS nian ga lae? Nicolau
Lobato hatan kedas ho liafuan maka’as, “O povo de Timor-Leste está
reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue uma pátria
revolucionaria democrática, uma terra livre para gente livre” – POVO TIMOR mak hari’i daudaun ho ninia kosar-wen
rasik, ho ninia ran rasik pátria ida nebe revolucionaria democrática, rai ida
nebe ukun-an rasik ba ema nebe lori rasik nia moris. La’os PARTIDO.
Temi “esforço
partidos políticos”, katak, pluralismo
partidário! Ha’u sente, Deputado Manuel Gaspar hakat liu ona ninia PARTIDO
rasik: FRETILIN. Basa, ita hotu hatene, durante ne’e FRETILIN tebe-rai katak
ukun-an ne’e SO sira de’it mak luta. APODETI lae! UDT la sura. CNRT mos lae! Agora
“partidos políticos” nebe tan? Sa tan ohin loron, partido CNRT duni sai ema husi PD, Senhor Manuel
Gaspar la defende to’ok. FRETILIN nonok de’it. Sa tan FM la halo buat ida:
hakruk de’it. Ne’e mak imi dehan “esforço
partidos políticos” ga? Ha’u moe!
Maibe, hateten lolos karik, Nicolau Lobato rasik la
hanoin katak FRETILIN ne’e PARTIDO ida. Lae! FRETILIN ne’e hakarak sai
mata-dalan ida ba ema tomak nebe hakarak ukun rasik-an. Iha ninia Programa vasto 1975 dehan nune’e, “A Frente Revolucionaria do Timor-Leste
Independente (FRETILIN) é o movimento de
vanguarda que encarna as aspirações mais profunda do Povo de Timor-Leste de
se libertar do colonialismo político económico e cultural, e de toda e qualquer
forma de dominação e exploração do homem pelo homem”. Ha’u sublinha liafuan
“MOVIMENTO DE VANGUARDA” – katak gerakan
perjuangan. La’os PARTIDO. Mosu dala barak iha TVTL, Nicolau Lobato dehan
nune’e, “A FRETILIN é uma frente ampla
que reúne todos os nacionalistas antí colonialistas que, portanto, tem como
objectivo principal libertar o nosso povo” (entrevista ho jornalista
Adelino Gomes). Ema hotu hare. Ema hotu rona. Ema hotu hatene. Ema ida de’it
mak la hatene: Hon. Manuel Gaspar! Ida furak liu mak wainhira iha 20 Maiu 1978,
Nicolau dehan, “Hoje, já face quatro anos
a FRETILIN identifica-se com o POVO, a
FRETILIN torna-se POVO, o POVO é a FRETILIN” (Ohin, hasoru ona tinan 4
FRETILIN hatur nia ilas ho POVO, FRETILIN sai tiha ona POVO, POVO mak
FRETILIN).
Los duni, iha processo luta laran, FRETILIN sai tiha
PARTIDO. Iha 3 Marsu 1981 mak hafoin hari Partido
Marxista-Leninista FRETILIN (PMLF). Sira iha ai-laran hari’i partido ida
atu bele halibur povo nia hakarak atu luta ba ukun-an nian. Maibe, PMLF la
hetan sucesso. Ema la hakarak tan fo oin ba PMLF. Moris mesak iha ai-laran.
La’o lakon rasik! Povo la hili, tan hili PMLF katak hili mate! Sira rasik mos
hamrik oho malu hodi halimar! La tuir ona espírito Fundador nian: Nicolau no
Xavier!
Conselho Nacional
da Resistência Timorense (CNRT) moris iha
1998. Molok ida ne’e mai ho naran CRRN (Conselho Revolucionaria da Resistência
Nacional). Muda tan fali ba CNRM (Conselho Nacional da Resistência Maubere).
Hatudu katak organização politica no movimento ba ukun-an halao nafatin
dialektika. Se mak dehan CNRT ne’e PARTIDO ida be luta ba ukun-an? Tuir buat
nebe ha’u hatene, PARTIDO CNRT ne’e moris iha Fevereiro 2007 atu ba eleição – Partido Congresso Nacional da Reconstrução
Timorense.
Molok ida ne’e, hahu 1986 mosu hanoin husi foinsae sira
nebe buka matenek iha Indonesia (Jawa no Bali), no iha 1988 sira hari’i RENETIL
– Resistência Nacional dos Estudantes
Timor-Leste! Geração foun hirak ne’e hakarak halibur timor-oan
foinsae sira atu ukun-an. Husi geração nebe
luta rasik ho sira nia kosar-wen ne’e mak hari PARTIDO DEMOCRATICO ho figura
central hanesan Fernando de Araujo La Sama, Carlos S.F.R. Saky, Lucas da Costa no
seluk tan. Iha 2000 mak Miguel Manetelu hetan “tip” husi La Sama atu sai
Sekretariu Jeral. Ha’u sai surpresa bo’ot, tan sa mak nia ho arrogante no
“cruel” duni sai ema husi sira nia partido rasik?
FRETILIN no CNRT nu’udar movimento: SIM, maibe nu’udar partido:
LAE! La iha PARTIDO mak luta ba ukun-an. Maibe, POVO Timor-Leste. Se mate mos,
POVO mak mate! Povo mate no lakon buat hotu to’o moris ki’ak no mukit, mak ohin
loron ita hari’i PARTIDO. Maibe, PARTIDO la luta ba POVO nia moris. Hanesan
FRETILIN ne’e luta de’it ba Alkatiri nia interesse. CNRT ne’e koko atu halo
Xanana hanesan sira nia “burung emas”.
Iha ha’u nia posição tomak, ha’u nunca hateten aat
FRETILIN ka CNRT. Dala ida tan: nunca! Ba ha’u, partido hotu-hotu di’ak. Tuir
Constituição no lei nebe vigora, partido político ne’e hanesan associação nebe
halibur ema ho objectivo político atu salvaguarda Estado ho soberania Povo
nian. Iha categoria ida ne’e, FRETILIN no CNRT simplesmente partido ida nebe la
aas liu PD no FM ka PLP. Partido ki’ik sira mos la aat liu partido boot sira.
Hotu-hotu iha direito hanesan iha Lei nia okos. FRETILIN no CNRT la’os iha Lei
nia leten, sa tan atu sama fali dignidade Estado no Povo nia leten.
Maibe, ha’u revolta
hasoru ema sira nebe lori bandeira FRETILIN no CNRT hodi falun sira nia
jeito político nebe “violento” (kejam) no “cruel” (bengis). Ha’u nunca hateten
aat Lu-Olo ka camarada sira seluk: ne’e mos hau justifica! Ate, ha’u gaba
oituan Lu-Olo tan nia rejeita atu FRETILIN tur hamutuk ho CNRT iha meja PN, ho
liafuan “ku’u tilun politiku oituan”. Significa, ha’u aprecia tebes gesto
político nebe hatudu fuan-laran Timor oan ida.
Durante ne’e ha’u revolta hasoru Mari Alkatiri ne’e los!
Tan nia hatudu “crueldade” wainhira usa vocabulário vulgar iha nia linguagem
haensan “fahi krekas”, “fuk naruk la fase”, “kaixa”, “kaixote”, ida ne’e mak
provoca ha’u nia vontade maka’as atu reafirma DIGNIDADE Povo Timor nian. La
merece Katuas ida nebe foti-an nu’udar Fundador do Estado, maibe hatun
dignidade TIMORES nian. Uluk IRI (International
of Republican Institute) hasai livro konaba “democracia lekirauk” iha PN,
ita halo reação maka’as. Maibe, tan sa Mari Alkatiri insulta veterano sira ho
liafuan “fahi krekas”, “fuk naruk la fase”, ema nonok de’it? FRETILIN ne’e
Alkatiri, Alkatiri ne’e FRETILIN karik? Ema barak hanoin katak ha’u critica Alkatiri
hanesan de’it ha’u insulta FRETILIN. Lae! Alkatiri figura ida iha FRETILIN nia
laran. Se Alkatiri usa liafuan vulgar, la significa FRETILIN mos vulgar! Lae!
Liu tiha FORUM MAUBISSE (2010), ha’u nia relação ho Dr.
Alkatiri di’ak los. Ho admiração katak saída mak ha’u rona direitamente husi
nia iha Maubisse, ho sincero no honesto HAU dehan ba Bispo Basilio katak Maun
Boot Alkatiri ema ida nebe articula ninia opinião diak tebes. Ha’u nia
entrevista ruma mak mosu karik, nia telefone no husu ha’u nia explicação, ha’u
fo ho laran ksolok. Iha FORUM MAUBISSE ha’u nu’udar geração foun bele hare no
rona rasik Dr. Ramos Horta, Xanana, Dr. Mari Alkatiri, Taur Matan Ruak, Eng.
Mario Carrascalao, Lu-Olo no Lugu. Husi sira ne’e TMR “terbaik”, depois Mari
Alkatiri wainhira hato’o hanoin.
Wainhira mosu projecto ZEESM, ha’u telefone Dr. Mari
Alkatiri atu husu audiência. Maun Boot Alkatiri simu. Ami halo conversa nebe
franca no amigável. Ha’u mosu iha jornal no dehan, “projecto ZEESM ne’e di’ak, maski buat balun la los”! Ha’u sai
surpresa no la fiar, wainhira Dr. Mari Alkatiri hakerek iha facebook dehan, “ema balun ... hanesan avestruz, baibain halo critica, agora moe ona
dehan fali ‘di’ak, maski buat balun la los’... mano nebe kokorek no kokotek
maibe la tolun”! Ha’u tur hamnasa de’it. Ha’u haruka kedas artigo ho
analisa klean no luan, atu explica lolos ida nebe mak “di’ak”, no “balun la
los” ne’e oinsa lerek! Maibe, Dr. Alkatiri nunca fo resposta. Dala ida tan: Dr.
Alkatiri bele de’it halo piada no insulto maibe la hatene no la iha qualidade atu halo critica.
Nune’e mos, ha’u nunca hateten aat CNRT. Maibe, ha’u foti
kedas reação wainhira hau nia belun Miguel Mentelu ho Nina Lemos hatudu
arrogância atu duni sai ema husi
partido seluk: PD. Dala ida tan, ne’e hahalok politica ho método “crueldade” no
“barbareidade” ba ema seluk. Hanesan mos Dionisio Babo ho Natalino dos Santos.
Tan de’it sira kaer chefia balun iha CNRT nia laran, sira hanoin Timor-Leste
ne’e sira nia propriedade pessoal. Ha’u moe hasoru geração foun nebe sente-an “dono” no “dona” ba Timor-Leste. Ba ha’u, sira na’in hirak ne’e ninia
contribuição ba luta la aas liu ha’u nian, halo ema seluk hanesan atan – hanesan colonialista sira nebe
hatudu hahalok arrogante hasoru maubere–buibere sira. Chega! Ho Fernando La Sama nia liafuan karik, “ha’u nia dignidade
la aas liu Nação nia dignidade”. Ha’u revolta hasoru Manetelu, Nina Lemos,
Dionisio Babo no Natalino dos Santos, tan sira nia dignidade la aas liu Nação
no Povo Timor Leste nian. Sa tan iha IMPPETU ka RENETIL, ha’u la dun rona sira
nia naran. Dala ruma ha’u hasoru Membro Governo ka Deputado/a husi CNRT hau mak
“maravilha” fali, tan ema hirak ne’e iha Orde Baru Soeharto nia tempo, ita
hasoru sira mos tauk mate-mean: tan ko’alia sala buat ruma ita bele ba hasoru kedas
Kopasus ka SGI iha Kolmera neba! Agora, sira
hatudu hanesan fali ukun rasik-an ne’e sira nia kosar-wen mesak. Hanesan fali, Estado ne’e sira nia família mak hari’i.
Lae! Ha’u hakarak dehan “lae” ba sira! Ha’u la iha problema pessoal ho naran
ema ida. Maibe, wainhira hahu halo ona politica ho linguagem nebe vulgar no
expressão arrogante, hau tenki resiste,
dala ida tan halo resistência da alma. Tan
“resistir é vencer”!
Ha’u nia liafuan ba Dr. Mari Alkatiri, ba Dr. Dionisio
Babo, no senhores/ senhoras sira – ha’u la rai laran hirus ka odio no vingança
ruma. La iha emoção pessoal nebe negativo ba ita boot sira. Simplesmente – hau
hakarak devoto ha’u nia an ba politica nebe digno, politica nebe hatudu duni
katak ita mesak TIMORES hanesan Nicolau Lobato dehan iha loron 20 de Maiu 1978.
Labele halo ema seluk hanesan fali “atan”, no, FRETILIN ho CNRT hanesan “na’i”.
2)
“Um povo que surge do desumano sistema
colonial”
Iha filosofia G.F.W. Hegel nian ko’alia konaba dialektika
“atan-na’i”! Maibe, atan ida ne’e nia
sentido ba iha “Servant Leaderhsip”.
Tempo liu ona. Agora ne’e, Constituição RDTL dehan, “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma cultura democrática e institucional própria de um Estado de Direito onde o respeito pela
Constituição, pelas leis e pelas instituição
democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável ...”
(preâmbulo).
Iha estudos konaba democracia, Timor-Leste mos sura iha
nação oituan sira let nebe usa conceito Cultura Democrática. La’os Regime
Democrático. Tinan barak ona ha’u sai docente iha filosofia politica.
Tuir ha’u nia observação, conceito cultura
democratica ne’e foun tebes no luan los! Seidauk iha livro barak mak
ko’alia konaba cultura democrática!
Ne’e duni, furak tebes wainhira estudante sira Universitario bele halo proposal hakerek konaba cultura democrática.
Barak liu mak matenek na’in sira ko’alia konaba regime democrático. Saída mak regime democrático ne’e lerek? Regime
democrático katak sistema ditadura ida nebe foti-an rasik nu’udar “representante único” ka “partido único” nebe sente-an democrático
lolos nian to’o bele hodi Constituição nia naran halo fali violência:
“crueldade” (kekejian) no “barbaridade” (kekejaman) hasoru Povo rasik! exemplo
mak declaração bancada CNRT no FRETILIN nian hasoru Presidente da República,
Taur Matan Ruak hodi defende liu fali personalidade hanesan Mari Alkatiri no
Xanana Gusmão hatudu momos “violação grave” hasoru Constituição! Iha história,
regime democrático ne’e hamosu duni ideologia
personalistas – nebe halo ema balun aas liu Estado no Constituição. Hanesan
FRETILIN no CNTR sai tiha partido ho “devoção” no “adoração” maka’as ba sacratíssimo
Mari Alkatiri no Xanana Gusmão. Ba partido boot rua ne’e: di’ak liu rona Maun
Bo’ot, do que rona Povo nia Lian. Haleu husi suku
ba suku, PR Taur Matan Ruak hatene ho fuan laran no hare ho matan, nia ko’alia
ho Povo nia lian – TMR quase sai fali “voice
of voiceless people of East Timor” foun. Se FRETILIN no CNRT mak honesto no sincero, sira sei hatene katak Povo
haksolok no basa liman ba TMR. So partido boot rua ne’e mak basa fali PR nia
oin laran no halo Povo basa rentoos fali.
Iha historia Timor-Leste nian ita hasoru duni “regime S-3”: Salazarismo, Soekarnoismo, Soehartoismo. Sira hamosu sistema
desumano liu husi sira nia ideologia
personalistas.
Presidente Antonio de Oliveira Salazar hari’i Estado Novo. Ninia liafuan nebe famoso
los mak nune’e, “sei
muito bem o que quero, e para onde vou” (ha’u hatene liu saída mak ha’u
hakarak, no ba nebe tuir hau nia hakarak). Se la sala, uluk Dr. Mari Alkatiri
mos dehan, “iha ne’e ha’u mak manda,
ponto no vírgula ida mos la muda”. Nia mos dehan, “Bispo nee Vaticano mak hili atu halo tuir Vaticano, ha’u povo mak hili
tan ne’e ha’u mak manda”. Ne’e retórica violento. Hanesan filosofo sira deconstrucionista dehan – língua labele
midar no poesia, maibe cruel no demolição! To’o wainhira mosu revolução oi-oin
atu ukun-an iha Angola, Moçambique, no Guine Bissau, Salazar nia liafuan dehan,
“orgulhosamente sós” (foti
hirus matan rasik atu hasoru). Ba nia DEMOCRACIA katak tuir saída mak nia
hakarak no hanoin atu halo, no ema hotu tenki hakruk ba nia. Besik tinan 40 nia
laran ninia “poder” sai tiha ideologia ka crença política ida: Salazarismo!
Ninia maquina politica mak PIDE, PVDE, DGS.
Hanesan mos Soekarno. Ninia liafuan dala ruma mosu “I
know the job” – ha’u hatene saída mak ha’u halo. Ema seluk lalika
tebe-retek iha ne’e. To’o ikus mai, nia hamosu Demokrasi Terpimpin, katak, democracia ida nebe hakat tuir “Yang Dipertuan Agung, Pemimpin Besar
Revolusi, Penyambung Lidah Rakyat, Panglima Tertinggi” (titulo oficial nebe
Soekarno impõe). Ninia doutrina politica hanaran “marhaenisme” ka ema balun gosta bolu:
soekarnoisme!
Soekarno monu tiha, mosu fali Soeharto. Ho Orde
Baru, nia hamosu conceito foun “Demokrasi
Pancasila”. Liu husi ninia politica, ema se de’it mak halo oposição ba nia,
Soeharto usa de’it código “Pulau Buru” ka “Nusakambangan”. Se mak halo oposição
ba nia, tama hotu dadur laran iha fatin rua ne’e. Liu-liu ho “petrus” – penembak misterius – ema barak mak lakon
sira nia vida nebe halo husi maquina politica naran KOPKAMTIB.
Nicolau Lobato hanoin uluk ona, katak,
Timor-Leste ne’e foti oin no hi’it hirus matan rasik atu hari’i CULTURA
DEMOCRÁTICA, wainhira FRETILIN hamutuk ho POVO, atu “levar avante as
tarefas prioritárias .... mas sempre inserida no contexto das grandes tarefas
estratégicas da luta armada e consolidação
da Democracia no seio das massas”. Ita la moris ona iha era REGIME DEMOCRATICO
hanesan “S-3” nia hahalok. Maibe, infelizmente, CNRT no FRETILIN sei moris ho
“S-3” nia resto. Iha cultura
democrática nia laran sasukat mak “... instituição
democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável”. Tuir Lei-Inan, instituição democrática nebe hari’i liu
husi eleição mak PRESIDENCIA DA REPUBLICA no Deputado sira iha PARLAMENTO
NACIONAL. Ida ne’e Na’i-ulun sira dehan, “base
inquestionável” – katak, “tidak bisa
dipertanyakan lagi”.
Ha’u hanoin, se PR Taur Matan Ruak ba ko’alia iha luron
ka merkadu laran konaba politica Mari Alkatiri no Xanana Gusmão nian,
significa, TMR halakon ona “cultura democrática”. Presidente iha de’it fatin 2
nebe “inquestionável”: iha PN nia laran, ka, iha encontro oficial/ visita
oficial ruma ba hasoru Povo. Saída de’it mak nia ko’alia no konaba se de’it mak
nia temi, wainhira iha fatin “oficial” – hatudu duni katak PR mak “... o Chefe do Estado, símbolo e garante da
independência nacional, da unidade do Estado e do regular funcionamento das instituições democráticas” (artigo 74o
n. 1). Se, TMR ba mercado ka pasiar iha dalan mak nahi ko’alia tun sae ba ema
... ne’e ita tenki halo “inquérito” ba PR. Maibe, se nia ko’alia iha PN nia
laran, depois Deputado sira atu halo “inquérito” ... wow! Deputado/a sira iha
PN hanoin katak ema hotu be la tama FRETILIN ka CNRT ne’e mesak tilun diuk,
matan malahuk no hanoin la iha karik! POVO rona, hare no hatene!
Nune’e mos PN ne’e “... órgão de soberania da República Democrática de Timor-Leste, representativo de todos os cidadãos
timorenses com poderes legislativos, de fiscalização e de decisão política”
(artigo 92o). Deputado/a sira tur nu’udar Povo Tomak nia saseluk. Ne’e duni, povo halerik sira rona. Povo
susar, sira ba hare. Povo ko’alia no critica, to’o tanis halerik no hakilar mos
sira rona. Se, Povo hato’o lian liu husi PR mos, PN tenki rona. La’os PR
ko’alia, sira tur la metin fali. Ema ki’ik hanesan ha’u hatene hakerek no
hato’o lian liu husi media mos iha direito no obrigação constitucional atu
hato’o lian. Tan sa mak Deputado Natalino dos Santos no Deputado Manuel Gaspar
halo declaração usa sira nia “poder” político hasoru hau? Memalukan! Deputado sira la representa ona Alkatiri ka Xanana iha
TMR nia oin. Ne’e duni, Deputado sira la’os ba fali defende Partido. Sira tem
que defende Povo. Tan ne’e mak Xanana Gusmão dehan katak, ohin loron ne’e
Deputado sira preocupa liu fali partido nia interesse. Hare to’ok: Xanana la
gosta CNRT no FRETILIN nia hahalok aat, “cruel” no “barbar” karik! Alkatiri
ko’alia oituan, ikus mai nonok de’it. Kala sibuk liu ho ZEESM no la sibuk ona nu’udar “representativos de
todos os cidadãos timorense”; nia hetan ona Oe-Cusse nia puas ona.
Husi instituições
democraticamente eleitas ne’e mak hamosu GOVERNO no TRIBUNAIS. Ha’u la
compreende, tan sa mak Doutor ida hanesan Dionisio Babo bele obriga PM Rui M.
de Araújo atu hasai PD husi Governo. La’os Dr. Rui mak hakarak rasik sai PM,
maibe CNRT mak husu. Tuir lolos karik, uluk PM Kay Rala Xanana Gusmão tau Dr.
Dionisio Babo sai PM atu nune’e bele manda ema tama sai governo. Ka, PM Xanana
hili Sr. Miguel Menetelu ka Sra. Veneranda Lemos hodi chefia governo mos lae
kedas!? Ou, sira hanoin hanesan Dr. Mari Alkatiri nebe haruka FRETILIN halo
coro celestial “governo PM Rui, de facto,
inconstitucional”. Hare saída mak mosu iha Governo laran, ha’u mak sente
fuan kanek hare geração foun sira nia hahalok. Vergonha! Memalukan! Sira be agora berani duni ema atu sai husi PD,
hanesan los uluk Soeharto haruka duni sai Megawati husi PDI. Uluk mak sira
berani duni sai Indonesia husi Timor-Leste karik hau sei bidu no tebe haksolok.
Maibe, geração foun ida mak duni sai geração foun seluk – que disparate!!!
Tuir mai, TRIBUNAL hakotu ona lia katak decisão PR nian
konaba exoneração CEGM General Lere Anan Timur los ona! Maibe, Governo ulun
moruk lakohi hakruk. Buka nafatin problema: MD Cirilo Cristóvão hatama proposta
“siluman” ida atu “joga” PR no F-FDTL. Wainhira, PR fila ba “ladeni permainan”
ida ne’e, Governo mak pânico fali. Kabun dulas kedas! Dala ida tan, Katuas sira
kala fo hamnasa ita geração foun, dulas ibun tan karik – dehan “sarjana supermi” duni. TVTL ikus mai fo
sai noticia (17 Maiu 2016), katak PR concorda atu hanaruk tan General Lere nia
mandato; ninia comentário mos estabil los no tuir “regime democrático” hasoru
conflito ho PNTL. Hotu-hotu senyum furak. Lei mos kedok tun sae. Ida ne’e atu
justifica de’it ba Mari Alkatiri, ba Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak no liu-liu
Lere Anan Timur ... katak, geração foun ne’e “sarjana la iha kualidade” duni ...
Iha kotuk ne’e kala Dionisio Babo ho Cirilio Cristovão, Minguel Menetelu no Nina
Lemos de’it karik. Maibe, hotu-hotu rahun. La’os beik. Maibe, la iha carácter!
La iha personalidade! Em fim ... la iha CULTURA DEMOCRATICA. Tan ita nia
politica sei moris iha “sistema desumano
colonial” nian!
3)
Um povo que renasce
das cinzas do esquecimento
Senhor Deputado dehan, “Agora, nia nega tan historia Timor-Leste. La hatene Senhor Martinho
Gusmão durante processo funu laran ne’e nia acompanha ka lae. Bainhira ema
kaer povo ida dehan o ne GPK (Gerakan Pengacau Keamanan) Fretilin. La
hatene rona ka la rona. Se ema ne’e la’os ran Fretilin, então ema ne ran saída?
Pahlawan gadungan! Ne’e mak ha’u hatan ba Senhor Deputado. Ohin loron
ukun-an ona, ema hahu hatur nia-an hanesan herói mesak. Liu-liu haluha tiha POVO nebe luta. Maibe, buat ida mak los, hanesan
Nicolau Lobato dehan, “Um povo que
renasce das cinzas do esquecimento”. Povo ida-idak hamrik husi akudesan
laran tan ema haluha no halo rahun sira nia moris.
Se mak GPK? Gerakan
Pengacau Keamanan (tuir lolos husu ba Hansip/ Rati karik dehan: Gerombolan Pengacau Keamanan) ne’e la’os
FRETILIN. Ema be kaer ne’e se? Ema sira
ne’e mak TNI/ ABRI hamutuk ho Hansip ka Rati sira. Dala barak liu sira hamutuk
tiha, kaer naran povo bainlet – baku, tuku-tebe, viola feto sira ... to’o oho.
Sira be moris, dala barak hala’i ba Bispo Belo ka Padre sira iha paróquia, ka
katekista sira. Wainhira Bispo/ Padre sira ba husu tuir tentara ka hansip/
rati, sira hatan: “owh itu GPK, pastor!”
Maibe, Senhor Manuel Gaspar jujur de’it – dala hira ona mak povo halai ba husu
tulun ka “defesa” husi FRETILIN ka FALINTIL? Nune’e mos, dala hira ona mak
FRETILIN ka FALINTIL mai tiru malu ho tentara ka hansip ka rati atu salva Povo?
Dala hira ona mak Bapak sira duni tuir FRETILIN ka FALINTIL atu kaer sira?
Ha’u “acompanha” di’ak tebes! Di’ak liu Alkatiri.
No ha’u hatene momos: Povo ne’e “serba
salah” – “maju kena, mundur kena”:
fo tulun ba FRETILIN/ FALINTIL, sira sei han tasak no dodok didi’ak iha
TNI/ABRI ho Hansip/ Rati nia liman; maibe se sira tulun TNI/ ABRI, sira sei
kleuk no mutuk iha FRETILIN/ FALINTIL nia liman. Hateten lolos karik, TNI no
FALINTIL tauk malu, la buka malu no la assalta malu. Dala ida ka rua! Maibe,
la’os loro-loron. Ida be loro-loron hetan assalta ne’e Povo be kilat la iha,
forsa la iha. Iha situação hanesan ne’e sira hala’i ba Bispo no Padre. Ha’u la
bele imagina, se iha tempo funu be ha’u acompanha ne’e Povo hala’i ba hasoru Senhor
Manuel Gaspar da Silva husu tulun, sira sei moris ka mate? Maibe, se sira halai
mai Padre Martinho Gusmão, sira kala dada-iis netik oituan, iha netik
esperança!
Dom Carlos F.X. Belo, SDB hakerek ho liman rasik
nune’e ba Comandante Kay Rala Xanana Gusmão .... “Com este venho fazer chegar à FRETILIN em geral, e ao Comite Central de
modo especial, as minhas preocupações quanto à estrategia que os senhores estão
a utilizar: incendiados de aldeias, apropriações de bens, deixando o Povo na
miséria, no sofrimento e na revolta. (...) Afinal quem sofre é o Povo.
Estais no vosso direito de lutar, mas ao menos saibais usa uma estratégia tal
que dignifique a vossa luta e consiga criar entre o Povo uma simpatia e uma
admiração tais a suscitar uma continua adesão. Agindo como estais a agir so
demonstrais que já perdeste a causa e so criais inimigos entre o próprio Povo.
Porque não atacais os Bapaks? Porque não leveis os bens dos Bapaks? Porque não
incendiais as casas Bapaks? E só fazeis com o Povo indefeso? E só com os
Timorense?” (Novembro 1984).
Bispo Belo nia pergunta mak ne’e: Tan sa mak
FRETILIN la ataca Bapak sira? Tan sa la foti lakon Bapak sira nia sasan? Tan sa
la sunu Bapak sira nia uma? No, halo tauk de’it Povo hodi la hetan fatin
hakmatek? Tan sa mak FRETILIN halo (violência hirak ne’e) ba Timor oan sira
de’it? La’os Povo de’it mak terus no mate iha FRETILIN nia liman. Ba se de’it
mak CCF desconfia, mate kedas! Exemplo: Comandante Aquelis no Ponciano ho João
Teodosio. Ne’e la’os TNI/ ABRI mak oho. FRETILIN mak oho ema nebe sacrifício
maka’as ba POVO. Bispo nia lian halerik: Povo mak terus no tanis, moras no mate
lakon de’it!
Maibe, Bispo Belo mos defende Povo hasoru
Indonesia. Loro-loron nia rona, hare no simu Povo nebe halerik no hakilar
tanis. To’o ikus mai nia husu REFERENDO, iha 1988. Iha 1996, Dom Carlos Filipe
halo entrevista iha Der Spiegel,
dehan Indonesia halo Timor oan sira hanesan “anjing buduk ... budak belian”. Ema ataka Bispo no Padre sira
nu’udar “Pastor GPK” (Gerombolan
Pengacau Keamanan); “Uskup dan Pastor
kepala dua, tak tahu berterima kasih, antí Pancasila”. Ne’e duni, iha
historia nebe hau acompanha: Povo no Padre (Bispo) mak sai GPK. La’os FRETILIN.
La iha ema dia mak wainhira Bapak sira kaer, sira dehan ba SGI: “Saya FRETILIN radikal, Pak! Saya mau merdeka”!
Lae! Sira sei hateten, “Saya hanya rakyat
biasa, Pak”. Bapak sira la hatene duni ne’e FRETILIN ka lae! Maibe, Hansip ruma ka Rati ruma mak mosu iha neba – hili dalan rua de’it: mate ou dodok.
Ne’e duni, lalika subar ka falun-an iha FRETILIN nia laran, depois derepente
sai herói!
Ema lubuk ida mak agora subar iha FRETILIN laran.
Afinal uluk ne’e sha, ita tauk. Sa tan família Alkatiri nian: Pemuda Pancasila
no Gadapaksi mak nakonu! Povo mate ba FRETILIN. FRETILIN mate ba “projecto”!
4)
Um povo que retoma
a consciência de si mesmo.
Maski Deputado Manuel Gaspar, Deputado Natalino
dos Santos, Ministro Dionisio Babo, Ministro Miguel Manetelu no Sekretaria do
Estado Veneranda Lemos hatudu arrogância, linguagem vulgar no ditadura hasoru
Partido Democratico, maibe PD sai nafatin geração ida nebe hatudu “Um povo que retoma a consciencia de si mesmo” – “Povo ida
nebe hola rasik nia fuan laran atu” hodi halo politica. CULTURA politica ida
nebe aas tebes, liu-liu husi geração foun sira.
Ita lalika nega: partido CNRT bele de’it ukun
periode 2 – 2007/ 2012 no 2012/2017 tan suporta husi PD – partido ki’ik ida. La
lori PD, kala CNRT hela naran de’it! Maibe, PD mesak militante no “funu-nain”
sira nebe halo “guerrilha” iha cidade laran, iha Indonesia nia uma laran. Maski
susar no todan hasoru partido FRETILIN, maibe PD setia-mate los ba CNRT. Hasoru insultos no ataque nebe mai husi Oposição Maioria Parlamentar (OMP), bele dehan Aliança Maioria Parlamentar (AMP) la’o nafatin, lao neneik maibe
lao bebeik ba oin.
Desculpa! Iha 2007, ha’u sai comissário iha CNE.
Ha’u hare manual no plataforma partido sira nian. CNRT ki’ak liu! La iha ideia,
la iha programa no la iha plataforma. Desculpa! CNRT foti balun husi PSD, no
lubuk ida husi PD. Ha’u hare momos hela. Maibe, ha’u labele halo comentário tan
ha’u comissário tenki profissional no imparcial. Maski, dala ruma ha’u nia ibun
la tahan ko’alia sai buat balun iha media. PD no PSD mak sustenta CNRT nia
programa politica.
Hanesan mos FRETILIN agora hetan “projecto” boot
no bokur tan favor husi PD. Uluk, iha eleição 2007, FRETILIN manan maioria
maibe “não qualificada”. Nia tane liman ba PD, maibe haruka fali Dr. Aniceto
Guterres no Arsenio Bano mak ba husu ba La Sama ho Assanami. Mari Alkatiri
“gengsi”, la ba hasoru. Se, Alkatiri mak ba hasoru Assanami, ka Lu-Olo hasoru
La Sama: historia bele la’o oinseluk.
Tan sa mak agora FRETILIN maus ona hasoru CNRT?
Tan, PD mak halo favor ba CNRT, no halo FRETILIN laran monu ba “projecto” boot!
Arsenio Bano hakmatek ona. Alkatiri hakfuik hela de’it! Iha 2009, Fernando La
Sama nu’udar Presidene PN foti processo ida atu loke “Zona Franca” ida ba
economia iha Timor-Leste atu sai odamatan ba CPLP hodi tama ASEAN. La Sama nia hanoin harii Zona Franca iha
Timor-Leste, hahu manan forma ho visita Presidente Fundação Lusitânia para o
Desenvolvimento (FLD), Dr. Rogério de Matos e
Guimarães, no Professor Catedrático, António Pinto Barbedo de Magalhães, husi
Universidade do Porto, mai iha Timor-Leste, iha 2011. Sira hela iha Timor-Leste
entre loron 9 to’o 21 de Abril de 2011. Historia naruk. Maibe, importante liu:
La Sama husu ba Xanana atu projecto ne’e fo ba Dr. Mari Alkatiri mak kaer!
He’eh … la hatene la’o oinsa, la kleur mosu Lei ZEESM nian, dehan Oe-Cusse
de’it. La Sama hanoin ba Timor-Leste tomak! Hanesan Nicolau Lobato dehan: “De Oe-Cusse à Tutuala, de Lospalos às
fronteiras; de Atauro à Jaco; de mar à mar ... somos só um povo, uma só nação, ou uma só pátria: Timor-Leste.
Enquanto ao houver sobre o território da República Democrática de Timor-Leste, regava pelo sangue dos heróis, um
soldado indonésio que seja, nós continuaremos a gritar: abaixo o expansionismo
colonial indonésia. Nós já mais
transigiremos com a alienação mesmo da mais pequenina parcela do território
ocupado”. Maibe, agora Tasi Timor mos pinor tiha ona ba tinan 50 tama iha
Australia nia zona. Oe-Cusse nia rai mos pinor tan ona ba Indonesia atu sai
fatin ba Kefa, Atambua, Soe ... empresa husi Indonesia! Depois, FRETILIN dehan
Mari Alkatiri mak descobre ZEESM! Astagafirullah
aladziiiimmm …!!! Dehan Mari Alkatiri mak formula modelo economia ida ne’e
… massyaollooohh!!
Ha’u defende PD. La’os tan ha’u iha maluk barak nebe uluk
hamutuk iha Bali no Jawa. Lae! Razão: labele iha politica ho odio no vingança! Saida
mak Dionisio Babo, Miguel Manetelu no Nina Lemos halo iha media hatudu “política selvática”, regime Leviathan nebe la iha fatin atu moris
iha CULTURA DEMOCRÁTICA nebe Republica ida ne’e hakarak hari’i. Ita hotu mesak
maluk. Ita hotu hatene malu. Labele hetan tiha poder, maluk seluk sai inimigo
fali. Ha’u sente moe ho geração foun hanesan sira iha CNRT laran. Sira
“benar-benar memalukan”.
Maibe, PD halo politica nebe elegante! “Retoma a consciencia de si mesmo”.
Partido ida ne’e ninia filosofia mak dehan “Ha’u
nia dignidade la aas liu Nação nian”. Partido nia dignidade mos la aas liu
Nação nian. PD iha ona ninia tradição politica. Iha ninia ética politica foun
rasik.
5)
Um povo que luta
sem trégua contra o expansionismo colonial indonésio e imperialismo
Senhor Deputado dehan, “Padre desculpa ha’u respeita, mas hau questiona Martinho Gusmão, iha
tinan kotuk nia considera Deputado sira ne beik ten, nebe hakarak loke escola
ba Deputado sira. Uluk ami husu para Martinho Gusmão atu loke escola, atu
nune’e para ami atu bele ba escola, infelizmente nia seidauk bolu ami too
presente data ... Se Senhor Martinho Gusmão hakarak ko’alia politica favor
halot tiha batina e mai ita debate, labele nega historia. Veterano sira e
oan ki’ak sira, imi nia aman mate tamba fretilin, uluk quando inimigo
dehan GPK, então ema ne tem que mate, nebe ran nebe maka fakar ne, fakar ba
Fretilin, labele nega historia, uluk promete dehan atu loke escola ba Deputado
beik ten sira, e ami exige para nia atu loke”.
Uluk nana’in, ha’u nia dignidade nu’udar PADRE la
depende ba Senhor Manuel Gaspar nia comentário. Tuir mai, nu’udar PADRE ha’u
moris hanesan Papa Francisco dehan, “pastor
com o cheiro das ovelhas” – gembala dengan aroma para dombanya! Sai PADRE
ne’e la’os status social no mérito, maibe “privilegio” no “favor” husi Maromak.
Ne’e tuir AMI SARANI POVO TIMOR nia fiar no hanoin. La’os Deputado sira nian! Molok Papa Francisco
ko’alia lian hirak ne’e, ha’u nia lema/ moto ordenação mak ne’e – “I, your priest, will make the whole earth my
altar and on it will offer you all the labours and sufferings of the world”
– Ha’u, Ita Boot nia na’ilulik, sei halo rai tomak ha’u nia altar no iha nia
leten (ha’u) sei saran ba ita karan tomak no terus tomak rai ne’e nian. Liafuan
hirak ne’e ha’u foti husi Padre Pierre
Teilhard de Chardin SJ, nebe ha’u hatene husi Romo Y.B. Mangunwijaya.
Tuir mai, lalika loke ESCOLA ba Deputado sira.
Iha artigo barak nebe ha’u hakerek. Iha livro lubuk ida nebe hau hakerek. Le
de’it, ita bele hatene ona. Maibe, tuir ha’u nia hare, Deputado sira fou-foun
hanesan ita ema baibain ne’e liga malu di’ak los. Sai tiha Deputado, ita la
liga malu: tan dignidade la hanesan. IMI ema boot. AMI ema ki’ik. IMI iha buat
hotu. AMI mukit. IMI veterano, IMI fretilin. AMI povo ailebo, AMI traidor!
Biasa ona. Aban bainrua eleição mak la hetan ona fatin: ita rame-rame han
sedok. Maibe, IMI sei iha LPV, ami hela naran de’it.
Nune’e mos wainhira dehan, “Se Senhor Martinho Gusmão hakarak ko’alia
politica favor halot tiha batina e mai ita debate, labele nega historia”.
Bele de’it. Ha’u ba Parlamento Nacional, lalika tau batina. Hasoru de’it Senhor
Manuel Gaspar no Senhor Natalino dos Santos mos di’ak. Maibe, hasoru Parlamento
Nacional tomak mos di’ak. Uluk hasoru TNI mak hau tau BATINA. Agora hasoru PN,
rai la naben ida. Tsunami mos la mosu! Maibe, tan sa mak preocupa ho ha’u nia
BATINA. Incomoda Senhor Deputado karik?
Uluk hasoru TNI ka Pemerintah Indonesia mos ha’u la tauk.
Ha’u tau batina ho orgulho no dignidade! Iha 1998, Dom Basilio no Dom Carlos
Filipe haruka ha’u ba ko’alia hodi Bispo sira nia naran iha BAPEDA Tk I. Bupati
Baucau Virgílio Marçal (agora Deputado CNRT) mak rona ha’u ko’alia; Mano Januario
Perreira (Vice Ministro MOP), no sira lubuk ida tan ... ha’u ko’alia iha TNI/
ABRI no Pemerintah DATI I Timor-Timur nia oin: se imi lakohi muda politica, ami
di’ak liu ukun-an! IMPETTU/ RENETIL husi Baucau halo encontro ho Kopasus iha
Baucau, hau dehan liafuan hanesan. Mahasiswa/i Baucau mak isin-fulun hamrik.
Ne’e la’os problema tauk ka brani. Maibe, ha’u halo política ho consciência – politik hati nurani – hanesan ha’u nia
mentor Romo Y.B. Mangunwijaya hanorin bebeik mai ha’u. Ohin loron hau sente
haksolok ho liafuan nebe Nicolau Lobato dehan, “ ... para afirmar perante o mundo a nossa vontade de luta quer vivermos
livre, a nossa identidade como povo timor, a nossa inconfundível consciência
nacional, ...” (atu hatudu ba ema hotu-hotu iha rai ne’e nia oin ita nia
hakarak atu luta ba moris mesak, ita nia identidade n’udar povo timor, ita nia
consciencia nacional nebe nabilan nafatin).
Ha’u nia naran Martinho
ne’e ha’u nia aman foti husi Dom Martinho da Costa Lopes, tan uluk escola iha
Ossu nia hetan inspiração no admiração boot ba padre ida ne’e. Ha’u nia aman,
DELEGADO FRETILIN ki’ik ida iha ai-laran nebe tentara kaer halo TBO (Tenaga
Bantuan Operasi) atu bele tutan moris netik! Tentara kaer nia, tan hamlaha no
moras mak toba mesak iha ai-laran fuik ida. Maibe, nia la sai Hansip ka Ratih. Germano ne’e mai husi ha’u nia aman
sarani, militante radikal FRETILIN nebe tentara sira baku, tuku no tebe loron
kalan iha Pousada Baucau, wainhira fila ba uma la kleur de’it, mate. Da Silva ne’e mai husi ha’u nia inan;
nia la escola maibe hatene hatudu dalan oinsa mak ema ki’ik no mukit sira nia
oan bele luta ba independência. Gusmão,
husi aman sira, ema baibain de’it! Se Nicolau Lobato ko’alia los, então hau nia
inan-aman no inan-aman sarani “... é
realmente o povo maubere que luta”.
Iha Igreja Catolica nia laran, Padre ida nia
liafuan no hahalok politica sei la “atas nama” Igreja no la’os lian “oficial”.
So Bispo de’it mak “titular” ka “Ordinario do lugar”. Ninia liafuan mak hatur
Igreja Catolica nia posição. Ha’u nia artigo no declaração iha media, la representa Igreja Catolica nia
posição. Todan liu tan, Igreja Catolica sei “pecat” ha’u, se ha’u hadau Sr.
Manuel Gaspar, Sr. Natalino dos Santos, Sr. Dionisio Babo, Sr. Manetelu no Sra.
Nina Lemos nia kaderia. Maibe, wainhira ha’u
“colaborar ... para a promoção
integral do Homem, na justiça, na paz e no bem comum” (Acordo artigo 1o
n. 2), Estado Timor-Leste sei basa liman no Igreja Catolica sei “dukung” ha’u.
Tan, Lei-Inan Timor-Leste dehan ona, “Na
sua vertente cultural e humana, a Igreja Catolica em Timor-Leste sempre soube
assumir com dignidade o sofrimento de todo o Povo, colocando-se ao seu lado na
defesa dos seus mais elementares direitos” (Preambulo). Nune’e mos dehan, “O Estado reconhece e valoriza a participação
da Igreja Catolica no processo de libertação nacional de Timor-Leste”
(artigo 11o n. 2). Deputado Manuel Gaspar no Deputado Natalino dos
Santos di’ak liu le didi’ak, no bele karik inteligente oituan konaba ita nia
Lei-Inan. Tan wainhira la hatene Constituição bele halo comentário bilin-balan!
Tebes. Ema sira nebe asli asli asli FRETILIN no
FALINTIL nunca hateten atu “halot batina” mak halo debate ka halo politica. Kay
Rala Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Falur Rate Laek, Sabika,
Aluc, L7, L4, Tera Bulak, Alin laek to’o Lu-Olo ... la iha ida mak “pernah”
ko’alia liafuan hirak ne’e. Nune’e mos Povo ki’ik no mukit sira ... la iha ida
mak ko’alia. Maibe, sira be FRETILIN mendadak, ka, CNRT mendadak ne’e ita kaer
la metin. Hakfodak mai, sira radikal tiha ona. Sira hanesan los milisi, hansip
no rati nebe sei “pengaruh” ho “obat anjing gila” nebe hemu atu ataka Padre
sira iha 1999 liu ba. Milisi nebe iha 1999 oho Frater Jacinto Xavier, Frater
Fernando dos Santos, Frater Valerio Conceição, no madre sira dehan ba ha’u, “Amo, ami hemu aimoruk ne’e khusus atu
wainhira hare batina mutin ami sei oho no horon tiha sira nia ran mak ohin
hakmatek”! Hela furak, se Mari Alkatiri no Xanana Gusmão haruka sira ba
tuir curso “revolusi mental” ho Presidente Joko Widado ka Gubernur Basuki
Tjahja Purnama Ahok! Radikal ba defende Povo. La’os radikal defende Presidente
ka Lider Partido.
Ha’u dehan hotu ona saída mak ha’u agora hanoin
hela. Ha’u hein se Senhor Natalino dos Santos sai promotor atu halo audiência
iha PN, ka, Senhor Manuel Gaspar hakarak halo debate ho ha’u ... kapan saja, di mana saja!
Publikasaun FH, 17/05/2016 07:40
http://forum-haksesuk.blogspot.co.uk/2016/05/carta-aberta-ba-deputado-sira-iha_18.html
http://forum-haksesuk.blogspot.co.uk/2016/05/carta-aberta-ba-deputado-sira-iha_18.html
Sem comentários:
Enviar um comentário
Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.