VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151004

POLITIKA EXTERNA TIMOR-LESTE NIAN

Joaquim da Fonseca "Russo" (Klaran)
Iha sabadu kotuk ba, Embaixador Joaquim Fonseca “Russo” ható palestra konaba Politika Externa Timor-Leste nian iha “Diskusaun Mesa Kabuar” iha sede RENETIL (Sabadu, 12/0/2015), tuir nia knar lor-loron nudar diplomata no mos tuir knar foun nudar xefi negosiador ba Tasi Timor.

Palestra ho Tema “Politika Externa Timor-Leste”, ható mos husi Embaixador Timor-Leste ba Estadus Unidus Amerika (EUA), Domingos Sarmento Alves alias “Naga Soro”, Segunda-feira (14/09/2015), tuku 17:30- 19:30, iha Café Alex, Fundasaun Haburas, Palapaso, Dili.

Joaquim Fonseca “Russo”, koalia liu konaba esperiensia no knar nudar diplomata, mak “projeta imajen diak Timor-Leste ba mundu” ho komitmentu “diplomacia reflete ba realidade rai laran“ nian.

Domingos Sarmento Alves "Naga Soro" (Klaran)
Hanoin hanesan ható mos husi embaixador Domingos Sarmento “Naga Soro” katak, ”Politika Externa hatutan Politika Interna”, basaa, “papel Politika Externa nian mak defesa no promosaun ba interese nasional”. Haktuir Soro, “interese nasional TimorLeste nian mak adesaun Timor-Leste ba ASEAN, defesa, protesaun, desenvolvimentu ekonomika, social no kultural, interese sira nebe harmonia ho interese sira seluk nian”.

Fonseca acentua pais nia interese hodi “koalia mos konaba perioridade Politika Externa, destaka issue “fronteira maritima, adesaun ba ASEAN no integrasaun iha mundu global”.

“Timor-Leste nudar rai kiik, ita nia politika mak soft power do ke hard power”. Soft power tanba ita iha relasaun diak ho Indonesia no Australia, amizade ho nasaun hotuhotu, inklusiva rai sira pretense ba grupus g7+”.

Konaba knar ne’ebe nia halao nudar xefi ba negociasaun Fronteira Maritima ho Australia, Russo konta no dada itoan ligasaun ho Australia nia interese konaba Tasi Timor, hahu husi tinan 1974, wainhira embaixador Australia iha Jakarta, ható telegram ba Governu Cambera katak, “ba interese Australia nian diak liu ho Governu Indonesia duke ho Governu ne’ebe independente iha futuru Timor-Leste no mos ho Governu Portugues.” Russo mos fo hanoin hikas “iha tinan 1978, Australia uniku rai ne’ebe mak rekonese integrasaun Timor-Leste ba Indonesia”.

“Iha tinan 2002, fulan tolu molok Restaura Independencia, Australia dada husi tratadu Internasional konaba tasi ne’ebe konesidu ho sigla “UNCLOS”. Tratadus ne’ebe Timor-Leste selebra ho Australia hafoin Restaura Independencia iha tinan 2002 mak tratadu Tasi Timor iha tinan 2002 no selebra tratadu Climats ne’ebe preve mos katak fronteira maritima labele diskuti iha tinan 50 nia laran”, nemak faktu balun nebe Russo esplika ba membru foun sira iha palestra nee.

Entretanto embaixador Domingos Sarmento Alves “Naga Soro” mos koalia konaba Politikka Externa Timor-Leste nian ne’ebe liga ho rai seluk no liliu ho potensia bo’ot hanesan Estadus Unidus Amerika.

“Politika Externa Mundu nian sempre hetan influensia husi Politika Externa EUA nian iha mundu. Ita nia politika externa mos harmonia ho interese potensiais sira nian, hanesan EUA”, argumenta Naga Soro hodi tutan katak “husi sorin seluk, iha prinsipius ne’ebe mak Timor-Leste hanesan ho EUA mak valores demokrasia, kombate terorismu, kombate trafiku umanu no kombate ba brankeamentu kapitais”.

“EUA mos apresia Timor-Leste ninia lideransa iha g7+, ajuda ba restaurasaun Demokrasia iha Guinnes Bissau, ajuda ba Saun Tome e Prinsipiu no promove dialogue iha Sudaun do Sul”.

Tanto “Russo” ho “Naga Soro”, nudar militante RENETIL (Resistencia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste), iha esperiensia halao diplomacia iha prosesu luta ba Libertasaun Nacional nian. Nudar militante RENETIL, Russo haklaken papel ne’ebe mak durante prosesu luta ba Libertasaun halo hela Diplomacia ho intuitu oinsa mak transforma isus rua: Libertasaun ba Timor-Leste no Demokrasia ba Indonesia hodi hasoru “inimigo comum” ba rejime Soeharto”.

“Naga Soro” mos loke hikas pagina balun konaba asaun diplomasia nian iha tempu Resistensia nudar militante RENETIL, nebe, “durante periudu luta ba Libertasaun sai nudar personal kontak RENETIL ho diplomatas estranjeiru sira iha Jakarta no hola parte mos iha Frente Diplomatika iha tinan 1995 to’o 1999”.

Konceitu Politika Externa Timor-Leste nian

Tuir Embaixador ba USA, Domingos Sarmento Alves, Politika Externa nudar extensaun husi Politika Interna. Politika Externa iha pratika promove interesse nasional no politika interna iha kontextu politika Externa.

Tuir António Ramos Naikoli, membru CCR (Conselho Central Renetil ), “Ho posisionamentu geografika Timor-Leste nian, Timor-Leste buka estabelece ninia doutrina Politika Externa ho base ba interese nasional Timor-Leste nian, iha nivel politika, ekonomika, socio-kultural, seguransa no defesa”.

“Naikoli” hatutan, “ho posisionamentu geografika Timor-Leste nian, bele define ona ho ninia formula mak Politika Externa Timor-Leste nian mak Interese Nasional Timor-Leste iha Geoestrategica, Geopolitica, Geoekonomika no preokupasaun Moral”.

Timor-Leste seidauk iha Livru konaba Politika Externa ka “White Papper”, maibe, tuir Sekretariu Jeral RENETIL, Demetrio Amaral, ”RENETIL sei asumi papel ida, hodi regista hanoin husi Diplomatas sira hotu, liliu militantes RENETIL nian, elabora dokumentus no organiza seminar konaba tema Politika Externa”.

Obras no intervensaun Embaixadores Russo no Naga Soro

Intervensaun embaixador Joaquim da Fonseca “Russo” konaba Fronteira Maritima. Tuir Embaixador Fonseca iha konferensia, ”Prezidente Indonézia nian konsidera katak delimitasaun fronteira marítimu la kleur tan sei bele rezolve ona, no nia esplika katak “ita sei hahú hosi zona norte no kontinua mai zona sul”. Rui Maria de Araújo fó-hatene katak Governu Timor-Leste “prontu ona atu hahú negosiasun kona-ba delimitasaun fronteira marítimu ho Indonézia, tuir konvensaun Nasoens Unidas nian kona-ba Direitu ba Tasi (KNUDT), tinan 1982“. Hare iha Portal Governu nian www. Timor-leste.gov.tl (Komisaun Konsultivu hala’o sorumutu atu analiza fronteira marítimu).

Embaixador Domingos Sarmento “Naga Soro” ható Entrevista ba Jornal “The Diplomat” konaba perpestiva Timor-Leste nudar Estadu iha kontextu Mundial no rejional. Hare iha web the Diplomat www.thediplomat.com (Diplomatic Access: Timor-Leste).

FH Dili

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.