VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151010

PENSAUN VITALICIA (Entre Direitu, “Promesa” Polítika no Exigensia Públiku)

PENSAUN VITALICIA
(Entre Direitu, “Promesa” Polítika no Exigensia Públiku)

Husi: António J. Castro da Cunha

Iha semana hirak liu ba, Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) hala’o asaun pasífika durante loron tolu. No kontinua nafatin halo asaun iha loron hirak ne’e nia laran. La-hatene los, asaun ne’e to’o bainhira. Asaun pasífika ne’ebe MU-TL halo, hala’o ho objetivu prinsipal ida de’it, maka husu Deputado sira iha Parlamento Nacional atu halo alterasaun ou revizaun ba Lei Pensaun Mensal Vitalacia.

Opiniaun barak mosu iha publiku, liu-liu durante asaun husi MU-TL, maka hanesan; Pensaun Vitalicia hariku de’it grupu (elite) balu, no fo terus ba povu (moris ki’ak nafatin); Pensaun vitalicia hamosu injustisa bo’ot ihaTL; Pensaun Vitalicia habokur de’it familia (lubuk balun), no seluk-seluk tan. Hirak ne’e hotu, ha’u haré’e, mosu husi ekspresaun povu kbi’it la’ek sira, ne’ebe maka durante ne’e sente “la justu” no “marginalizadu” iha prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste Ukun Rasik An ida ne’e.

Situasaun hirak ne’ebe maka mosu ikus-ikus ne’e, “kili” mos ha’u atu fo netik hanoin pesoal ruma. Ha’u tenta, liu husi kumpriensaun ne’ebe iha, buka atu dada kabas-mean entre direitu ne’ebe deputado/a sira ka ex-titulares iha, liga ho “promesa” politika ne’ebe sira halo no exigensia ne’ebe povu liu husi MU-TL ou sociedade sira hato’o.

Sa-Ida maka Pensaun Vitalicia?

Molok atu fo hanoin ruma relasiona ho pensaun vitalicia, ha’u hakarak atu fo dada fali ita hotu nia koñesementu, konaba sa-ida los maka pensaun vitalicia ne’e. Vitalicia, tuir tradusaun livre husi dicionariu-informal katak “que dura a vida inteira, ou isso e destinado; que tem a garantia da vitaliciedade”. Ou atu esplika ho lia-fuan simples karik dehan “buat ne’ebe (pensaun) dura durante moris tomak ou bele garante ba ema ida nia moris tomak”. Agora, sa-ida maka pensaun?

Iha interpretasaun no definisaun ne’ebe maka la hanesan konaba lia-fuan pensaun ne’e rasik. Maibe ha’u tenta atu interpreta lia-fuan pensaun ne’e hanesan pensiun iha lian Melayu ka Indonezia ka iha ingles dehan pension. Pensaun (Pensão), ka pensiun, ka pension tuir definisaun husi dicionariu katak ema ne’ebe la servisu ona tanba nia idade (tinan) tama ona iha reforma (idozos), nune’e tengki hapara, ou tanba nia-rasik hakarak (atu para).

Definisaun seluk mos hateten “pensaun katak osan subsidiu ka abonus ne’ebe traballador ida simu bainhira nia para servisu ou fén ka la’en kaben no sira-nia oan ne’ebe sei ki’ik simu bainhira sira mate”. Definisaun rua ne’e, mai ha’u, hamosu interpretasaun ne’ebe atu-hanesan maibe la-hanesan (indo = serupa tapi tak sama). Definisaun ida uluk, tuir ha’u nia interpretasaun katak, ema ne’ebe tanba lei ou tanba la-iha ona forsa ka kbi’it, tengki para no la-kontinua servisu hodi bele sustenta nia moris no necesidades familia. Nune’e, estadu ka governo iha dever no obrigasaun hodi valoriza servisu, kontribuisaun no dedikasaun durante hala’o kna’ar no fungsaun nu’udar funsionariu, traballador ka papel ruma importante hanesan servidor estadu ka governo durante periudu balun. Iha ne’e, pensaun so-bele fo, bainhira ema refere tama ona iha idade reforma.

Definisaun ida seluk, ha’u interpreta hanesan apoiu (indo = tunjangan) ne’ebe funsionariu ka traballador (titulares iha kazu ohin-loron) ida simu husi estadu, governo ka fatin ne’ebe nia servisu ba. Apoiu (tunjangan) ne’e nia simu tanba “dezastre” ne’ebe nia hetan iha servisu laran, ou tanba nia la servisu ona (ex. tanba moras todan) ou bainhira nia mate no nia familia (fen/laen no oan sira) la (ou seidauk) iha kbi’it ka forsa atu sustenta sira nia moris loron-loron.

Iha situasaun ida hanesan ne’e, estadu ka governo ka fatin ne’ebe traballador ne’e servi ba, iha obrigasaun atu tau-matan ba familia ne’e to’o periudu ruma. Ida ne’e signifika katak pensaun ne’ebe benefisiarius simu ne’e temporariu de’it. Pensaun (indo = tunjangan) ne’ebe maka benefisiariu ne’e simu, barak liu depende ba kontratu ne’ebe nia halo ho servisu na’in (empregador).

Se ita tau hamutuk lia-fuan rua ne’e (pensaun no vitalicia), ita bele interpreta, pensaun vitalicia maka pensaun ne’ebe fasilita de’it seguransa financeira ba ema ida (traballador, ex-titulares, funsionarius, etc) durante iha periudu reforma (pensão, pensiun, pension) ou durante nia vida-restu. Ou intepretasaun seluk, Pensaun Vitalícia atu oferese ba “ema ne’ebe la servisu ona (tanba moras ou hetan dezastre), tanba ne’e nia iha direitu atu hetan garantia (pensaun vitalicia) ba nia moris tomak (garantia da vitaliceidade). Iha bahasa Indonesia karik ita bain-bain temin Tunjangan Dana Pensiunan.

Bazeia ba definisaun hirak ne’e hotu, mai ita hanoin hamutuk to’ok konaba pensaun mensal vitalicia ne’ebe ohin loron sai “polimika” no preukupasaun ba publiku kbi;it laek sira iha nasaun ida ne’e.

Lei Pensaun Mensal Vitalicia.

Bainhira ita hare’e iha Jornal da Republica, lei n.o 1/2007 de 18 de Janeiro, ne’ebe maka ko’alia konaba pensaun mensal vitalicia ba deputados ka ex-titulares sira no facilidades seluk ne’ebe sira hetan, hatudu katak Ulun-Bo’ot sira iha nasaun ida ne’e hetan duni “privillegiu” ne’ebe bo’ot tebes kompara ho funsionarius estadu seluk. Artigu 1 (alineia a to’o e) husi lei ne’e, esplika klaramente konaba direitu ne’ebe maka deputado ka titulares ida-ida hetan.

Agora perguntas mai ha’u maka ne’e, deputadu de’it maka hetan pensaun vitalicia ka ex-titulares hotu (Ex-Presidente da Republica no Ex-Membros do Governo) mos hetan hotu? Sé ita haré’e ba lei n.o 1/2007 ne’e, tuir ha’u nia interpretasaun, pensaun vitalicia ne’e ba de’it (ex)-dupatados sira. Maibe informasaun iha publiku hatudu katak ex-titulares sira mos (sei) hetan pensaun vitalicia. Ha’u la hatene. Tanba ha’u la’os júridiku, ha’u la estuda konaba lei, nune’e interpretasaun ne’e bele sala bo’ot.

Iha fali artigu 2 husi lei N.o 1/2007 ne’e esplika katak, bainhira benefisiariu ba pensaun mensal vitalicia, tanba situasaun ruma mate, konfere ho artigu 1, maka pensaun ne’ebe nia simu ho montante hanesan (100%) sei transfere ou transmite fali ba nia fen/la’en ou oan sira ne’ebe sei ki’ik ka la iha kapasidade.

Agora perguntas maka ne’e, pensaun vitalicia ne’e ba lós ex-deputados ka ex-titulares ida oinsa? Hirak ne’ebe la produtivu ona alias tama ona idade reforma (idozos) ka ba mos sira ne’ebe sei iha idade produtivu hela (sei servisu nafatin). Se-iha kazu, bainhira duputadus/as ka ex-titulares ne’e mate, pensaun ne’e fo de’it ba fen/la’en ka oan sira ne’ebe la-iha kbi’it atu sustenta sira nia moris ka ba mos fen/la’en no oan sira ne’ebe iha kbi’it no forsa ekonomia rasik? karik bainhira deputadu/a ne’e mate no husik hela fen ho oan barak, se-los maka iha direitu atu hetan pensaun vitalicia? Fen ho oan sira hotu hetan ka oinsa? Ha’u perguntas sira ne’e, matenek na’in ne’ebe hatene konaba lei bele ajuda resposta hela.

Perguntas seluk mai ha’u, karik ema ida, durante periudu tinan 5, nia asumi kna’ar hanesan dupatado/a no tinan 5 tuir fali nia asumi pasta hanesan membru governo ou Presidente da Republica, direitu pensaun ba nia (individu refere) oinsa los? Hetan hotu pensaun (vitalicia) nu’udar ex-dupatado no ex-membrus do governo ka halo nusa?

Ha’u nia perguntas no dúvidas hirak ne’e, hetan resposta iha artigu 3 konaba suspensaun ba pensaun. Iha númeru 1 husi artigu ne’e esplika katak, pensaun mensal vitalicia imediata hetan suspensaun, bainhira respektiva titulares (dupatadu/a), nomeadamente, asumi fali kargu hirak hanesan; Presidente da Republica, Membro do Governo, Deputado, Magistrado, Magistrado Judisial, Provedor de Direito Humanos e Justica, Embaixador, Gestor Publico ou Dirigente de Instituto Publico.

Maibe ha’u sei iha perguntas, karik respektiva titulares (deputadus/as) ne’e asumi fali kargu sira hanesan assessor ka assessora ou servisu fali iha ONG’s ruma (nasional/internasional), será que sira sei simu nafatin pensaun mensal vitalicia nu’udar titulares? Hanoin to’ok ba.

Pensaun Mensal Vitalicia Nu’udar Direitu

Pensaun mensal vitalícia ne’e nu’udar direitu pesoal husi ex-titulares (deputadus/as) idak-idak nian. Deputadu/a ka ex-titulares ida iha direitu atu hetan pensaun (indo=tunjangan) ba servisu ne’ebe maka durante ne’e nia halo hodi servi estadu no governo Timor-Leste. Direitu ne’ebe deputadu/a ka ex-titulares sira iha, tuir lei hateten maka hanesan; direitu ba asistencia mediku, bele ba iha rai-liur; direitu atu importa viatura ruma ba uso pesoal no la-presiza halo pagamento ba taxa; direitu atu importa material necesseariu hotu hodi halo konstrusaun ba uma rezidencia privada; direitu livre transito ho passaporte diplomatiku.

Perguntas mai ha’u maka ne’e, karik na’i deputadu/a ka ex-titulares hirak ne’ebe la asumi ona kargu ka kna’ar publiku ruma ou bainhira mate fen/laen ka oan sira, kontinua simu direitu ne’ebe maka mensiona ona ne’e? se-nune’e, di’ak fali. Uja lia-fuan halimar husi joven sira karik, dehan nune’e “IMI MAKA GOZA ONA”. Iha ne’e, ha’u atu hateten de’it katak, direitu hirak ne’e hatudu duni oinsa privillegiu bo’ot ne’ebe maka na’i deputada/a ka ex-titulares sira iha. Agora povu kbi’it laek sira hetan sa-ida?

Tinan-tinan, ferik-katuas (idozos) no invalidus simu netik “direitu” ki’ik oan ida ne’ebe hanaran subsidiu. Montante la bo’ot ida. Entre US$ 125 to’o US$ 150/tinan. Ida ne’e mos dala ruma la simu kompletu. Ne’e ba ferik katuas no invalidus. Agora hirak ne’e kbi’it la-iha, maibe sei-dauk tama idade idozos no la’os invalidus, ne’e simu lós sa-ida?

Funsionariu publiku sira “di’ak” oituan. Bainhira tama ona idade reforma, sira mos sei simu pensaun. Maibe pensaun ne’ebe sira simu ne’e la aumenta ho regalias ka buat sira-seluk. Ne’e kuitadu oituan. Tanba hanesan mákina estadu ne’ebe maka servisu maka’as iha terrenu, la hetan “privillegiu” hanesan ho titulares sira. Ita atu ko’alia sa-ida? Lei la fo dalan. Direitu ne’ebe maka durante ne’e exige, semu hela ho anin ba-mai de’it.

Promesas Politika no Exigensia Públiku. 

Nu’udar ema polítiku, deputadu/a ka titulares sira dala-barak halo “promesas” ne’ebe maka mesak furak de’it ba povu. Hahu husi tempu kampaña, to’o bainhira tama ona Parlamento Nacional ita sempre rona na’i deputadu/a sira “hakilar” hodi defende povu nia “direitu”.

Povu iha direitu atu hetan edukasaun di’ak, saude di’ak, Estrada di’ak, eletrisidade di’ak, no seluk-seluk tan. Lia-fuan hirak ne’e ita sempre rona bainhira iha plenaria ka bainhira halo debate Orsamento Geral Estado. Maibe, bainhira temin konaba alterasaun ou revizaun ba lei pensaun vitalicia, na’i deputado/a sira nia resposta ida de’it. “Tama ona iha agenda, depois maka sei diskute iha tempu badak”.

Na’i deputado/a sira sempre halo agenda hela de’it. Agenda ba semana oin, fulan oin, tinan oin, maibe agenda maka hela agenda de’it ona. La-iha asaun. Pensaun vitalicia sai ona hanesan produtu politiku, ne’ebe maka iha tempu kampaña sempre “oferese” ba povu sira.

Dr. Marii Alkatiri Sekretariu Jeral Partido bo’ot FRETILIN, iha biban balun hateten katak “tempu ona atu halo revizaun ba lei pensaun vitalicia” (STL.18/09/2015). Maibe tempu ne’e bainhira los, lahatene. Povu hein ba hein, exige ba exige, maibe resposta hanesan nafatin “tama ona agenda diskusaun iha plenaria”.

Iha situasaun ida hanesan ne’e, ha’u fiar tebes, katak na’i deputadu/a sira hamrik iha pozisaun ne’ebe “difisil” oituan. Kabas-mean husi situasaun ida ne’e maka; pensaun vitalicia ne’e nu’udar direitu ida, tanba ho hanoin humana atu bele garante sustentabilidade financeira iha futuru. Maibe kumprimisu polítiku liu husi “promesas” hirak iha tempu kampaña, mos hanesan “tusan moral” ida ba povu eleitores hotu. Exigensia ne’ebe povu, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste halo, hanesan xamada ida, tanba “promesas” ne’ebe hato’o iha tempu kampaña sei-dauk kumpri.

Ikus.

Pensaun Mensal Vitalicia ba na’i deputadus/as ka ex-titulares sira ne’e nu’udar direitu privillegiu ida. Mai ha’u, tanba sira nu’udar titulares polítika, ne’ebe maka sempre ko’alia no foti desizaun konaba “distinu” povu nasaun ne’e nian, “merese” duni atu hetan netik pensaun ruma. Maibe direitu privillegiu hirak ne’e, presiza tebes atu haré’e mos ba iha kondisaun real moris povu ohin loron nian. Na’i deputado sira presiza iha konciensia konaba direitu pensaun ida oinsa maka sira (no familia) bele simu?

Sugestaun hirak ne’ebe maka publiku hato’o ona, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) no sociedade sivil sira, presiza hetan atensaun no konsiderasaun. Importante tebes mos atu na’i deputadus/as hotu hanoin ho honesto no sincero, katak direitu ne’ebe sira (sei) simu ne’e privillegiu duni, maibe (seidauk) la-reflekte ba direitu moris sociedade timor-oan barak nian ne’ebe maka durante ne’e sira luta no defende iha Uma Fukun Parlamento Nacional

Hanoin ba, Eleisaun Geral 2017 besik ona. Lei Pensaun Mensal Vitalicia ne’e sei kontinua “Budu” ka oinsa? Ou, sai fali “produtu politiku” ida ne’ebe presiza “hakilar” tan iha kampaña ba eleisaun geral 2017 mai? Maske nune’e, ha’u fiar katak agenda ne’ebe maka na’i deputadu/a sira marka ona, sei kumpri duni, nune’e bele ona diskute no tetu exigensia hotu bazeia ba realidade hirak ne’ebe maka durante ne’e mosu.

Ha’u nia hanoin ikus liu, atu bele halo alterasaun ka revizaun ba lei pensaun mensal vitalicia, presiza de’it buat tolu husi na’i deputadus/as hotu; Honestidade, Sinceridade no Konciensia Social.

e-mail; zecunha_bce@yahoo.com; Tel. 78361688

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.