VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150205

SERVIÇO NAÇIONAL DA INTELIGÊNCIA

*Justiano de Jesus

Era modernu ho ameasa seguransa nasionál ne’ebé luan no kompleksu, presiza tebes ezisténsia instituisaun seguransa ida fórte no profisionál. Iha kontestu ida ne’e, Serbísu Nasionál Intelijénsia (SNI) hanesan órgaun prinsipal ida além instituisaun PNTL ho FDTL ne’ebé hakna’ar-an bá serbísu defesa no seguransa. Iha natureza ida ne’e, funsaun intelijénsia esensiál tebes atu “deteta” no “prevene” ameasa hotu ne’ebé fó impaktu bá estabilidade nasionál. Deteta signifika rekolla infórmasaun potensiál hotu hodi tais (analisa) to’o hetan nia fukun (causa, efeito e impacto).  Liután ida ne’e, utiliza causa, efeito e impacto hanesan desizaun no asaun tátiku hodi prevene potensialidade (prevenção precoce) bá ameasa seguransa nasionál iha nivel saída de’it (sosio-polítiku, defesa, seguransa, ekonomi, kultura, infórmasaun, teknologia, nst) atraves husi desizaun Primeiru Ministro no governu.

Ho razaun no konseitu iha leten, governu konsiénte tebes ho esénsia serbísu intelijénsia desde formasaun estrutura I Governu Konstitusional atraves Decreto-Lei No 3/2002, Art. 4:4a ho naran Serviço Nacional da Segurança de Estado (SNSE). Naran SNSE muda fali bá Serviço Nacional da Inteligênçia (SNI) liu husi Decreto-Lei No 3/2009 iha IV Governu Konstitusional. Maski nune’e, in se, SNSE ou SNI laiha mudansa ida signifikativu durante dékada ida resin. Liután ida ne’e, SNSE ou SNI hanesan “ornamentu” ida de’it iha estrutura governu  no inkompativel atu influénsia Primeiro Ministro iha desizaun  seguransa nasionál. Inkapasidade serbísu intlijénsia ne’e la’os kulpa SNI nian de’it, maibé mós liga bá fatór substansial bálu hanesan lakuna (gap) iha Decreto-Lei No 3/2009, limitasaun estruturál, menus rekursu umanu no inkapasidade jestaun intelijénsia.

Dezafius Serbísu Intelijénsia

Hanesan mensiona ona,  Decreto-Lei No 3/2009 bele konsidera dezamparadu (tidak berdaya) bá organizasaun importante hanesan SNI.  Polítika ne’ebé define iha decreto ne’e simplifika funsaun intelijénsia no inderekta limita misaun estratéjiku, hamenus espasu operasional no halo retrisaun ida forte bá kompeténsia estrutural SNI. Tuir loloós, SNI tenke hetan podér ekilíbriu hodi atende problema seguransa nasionál ne’ebé kompleksu. Maibé, konseitu ida ne’e ita la haree iha kontiúdu decreto refere. Ha’u iha persepsaun no konjentura tolu kona-bá kestaun ida ne’e. a) Jurídiku sira (assesor internasionál) indiretamente ou polítikamente influénsia Primeiro Ministro hodi limita operasaun intelijénsia durante hakerek lei ne’e. Tanbasá? Tanba interese intervensaun no serbísu espionazen husi rai-liur mai rai-laran (ita bele refere bá kazu serbísu juíz internasionál balu). Se, SNI iha kompeténsia ne’ebé bo’ot, posibilidade bele kontrola mós serbísu assessor international ou iha observasaun regular bá atividade ema estranjeiru iha rai laran. Nune’e defisil atu iha movimentu espionazen. b) Governu deliberadu no laiha planu intensivu hodi dezenvolve serbísu intelijénsia. Fatór ida ne’e akontese tanba governu konsidera PNTL ho F-FDTL sei bele hala’o sira nia funsaun defesa no seguransa ho másimu. Tanba ne’e, la urjente atu fó pezu no kompeténsia bo’ot bá SNI iha serbísu seguransa nasionál.  c) Autoridade no ajente SNI rasik laiha kapasidade atu melhora serbísu intelijénsia. Razaun ida ne’e báseia bá kondiasaun lakuna (gap) ne’ebé SNI enfrenta. Ezemplu, SNI, aktualmente laiha planu no asaun estratéjiku, laiha liña jerais operasaun, laiha sistema no jestaun intelijénsia, laiha sistema teknolójia adekuadu, menus rekursu umanu no laiha relatóriu anual bá Governu no Parlementu. Se nune’e, oinsá SNI bele hala’o serbísu intelijénsia ho efisiénte báinhira padraun substansial hirak ne’e la ezíste no funsiona ho di’ak? 

Nune’e mós, atraves husi Decreto-Lei No 3/2009 ita bele konklui katak, estrutura SNI kompostu de’it husi Direktor Jeral 1, Adjunto Direktor Geral 2, Konsellu Administrativu 1, no órgaun serbísu sentral hanesan Departementu Operasaun Interna 1,  Departementu Operasaun Esterior 1, no Departementu administrativu 1. Ho modelu estrutura ida simples, iróniku bá SNI atu atende ejizénsia ameasa seguransa nasionál ne’ebé luan no kompleksu. Misaun estratéjiku SNI bo’ot maibé estreitu tiha nia estrutura operasional ida klo’ot tebes. Lojikamente, SNI ho departementu sentral rua imposivel atu akumula serbísu kontra terorísmu, kontra spionazen, sabotazen, krime teknolójia, krime internasioanál, krime organizadu, bandidu armadu, kontrabandu, merkadu negra, krime polítiku, money laundry, tráfiku droga, nst.  Métodu no approsimasaun struktural ida ne’e “redíkulu” no laiha vantagen buat ida bá governu, liuliu funsionaméntu SNI.  

Ho estrutura ne’ebé restritu afeta direta bá kestaun rekursu umanu (humint: human intelligent) ne’ebé sai fatór determinante bá serbísu intelijénsia. Kapasidade serbísu intelijénsia depende tebes bá rekursu umanu ne’ebé konveniente, kualifikadu no estraordináriu. Liafuan estraordináriu refere bá kapasidade másimu (intelektual, expertu, esperiénsia, profisionál no integridade) atu atende serbísu intelijénsia. Defaktu, rekursu umanu SNI  “mukit tebes”.  Sentensa fundamental bá kauza ida ne’e maka “sistema rekrutamentu”.  Decreto-Lei No 3/2009 fó ona prosedimentu legal sira kona-bá sistema rekrutamentu. Maibé, prosedimentu ne’e presiza fali diploma interna ida ne’ebé diferente ho sistema rekrutamentu Institutu Funsaun Públiku. Rekrutamentu SNI tenke baseia bá kualifikasaun, restríktu, kredibel, provadu, sekreta no labele adere bá Funsaun Públiku. Realidade, SNI la implementa sistema ida kredibel tanba laiha diploma interna bá rekrutamentu nian. Nune’e, ajente SNI laliu selesaun justu, pelu kontráriu, uza modelu “rekruta direta” iha nia prosesu rasik. Tanba ne’e, ajente bárak tama bá SNI laliu husi teste ida “accountable hodi prova sira nia kualifikadu, esperiénsia no kapasidade. Hanesan efeitu, SNI menus rekursu profisionál no la kompativel atu apoiu desizaun Primeiro Ministro iha atuasaun serbísu seguransa nasionál. Tuir referensia no rekursu intelijénsia, ajente profisionál sira tenke expert duni iha sira nia área (ekonomia, politíku, lei, finansa, estratéjia, IT, defesa, seguransa, nst) hodi apoiu no akonsella desizaun Primeiro Ministro.  

Inkapasidade rekursu umanu influensia mós bá jestaun intelijénsia tanba laiha ajenda no planu  integradu ida hodi define operasaun estratéjiku sira. Planu no serbísu estratéjiku SNI tuir loloós tenke abranze prioridade operasaun, jestaun, liña operasaun, sistema infórmasaun no utilizasaun tekonolójia ne’ebé integradu. Pelu kontráriu, Serbísu SNI bárak liu la’o ordináriu no tuir de’it situasaun ne’ebé mosu iha terenu. Defaktu, SNI “abandona” nia serbísu prinsipal atu deteta no prevene. Nune’e, orientasaun serbísu SNI la’os baseia bá planu integradu ida orientadu, maibé adere de’it bá kazu temporál sira. Liután ida ne’e, ita bele serteza katak, SNI laiha jestaun sentral no sistema tekonolójia (imagery intelligent-imint, signal intelligent-sigint, Technology intelligent-techint) adekuadu hodi refórsa no fórtifika operasaun intelijénsia.  Ezemplu simples: SNI labele ho serteza fó hatene bá Primeiro Ministro pozisaun Mauk Moruk ho nia grupu to’o ohin loron. Faktu ida ne’e sai fallansu bo’ot bá ajénsia seguransa sira.

Reforma Serbísu Intilijénsia

Pontu hirak ne’ebé ha’u mensiona iha leten hanesan dezafius prinsipal ne’ebé mak SNI enfrenta ohin loron.  Ho razaun ida ne’e, governu iha obrigasaun atu reforma no desenlvolve SNI to’o nivel ida sufisiénte. Tanba, Timor Leste ne’ebé ohin loron dezenvolve-an no nakloke-an bá rai liur (globálizasaun), lori konsekuénsia oioin no afeta mós bá estabilidade seguransa nasionál, hanesan: tráfiku droga, terorísmu, espionazen, krime organizadu, merkadu negra, nst. Solusaun importante bá governu Timor Leste mak presiza hadia kualidade serbísu órgaun intelijénsia sira hodi enfrenta ameasa sira ne’e. Tanba ne’e, autoridade SNI presiza urjentemente hato’o hikas proposta bá Primeiro Ministro no Conselho Ministro hodi halo refórmasaun signifikante bá órgaun SNI. Refórmasaun ne’e presiza haree bá buat hirak tuir mai.

Primeiru, estabelese Lei Intelijénsia Nasionál  (LIN). Lei ida ne’e diferente ho Decreto-Lei No 3/2009. Lei Intelijénsia Nasionál atu hatu’ur polítika, misaun, natureza, konseitu estratéjiku no jestaun serbísu intelijénsia nasionál. Lei ne’e hanesan báse fundamental no mata-dalan bá órgaun intelijénsia hotu. Iha lei ne’e nia laran, sei hateten oinsá organizasaun intelijénsia hala’o sira nia kna’ar, koordenasaun, komunikasaun hodi dezenvolve rede infórmasaun no prevene ameasa bá seguransa nasionál. Atraves husi lei ida ne’e, bele hamosu ona jestaun no komunikasaun serbísu intelijénsia ni’an, liuliu koordenasaun entre organizasaun intelijénsia sira hanesan SIP (intelijénsia PNTL), J2 (intelijénsia F-FDTL), imigrasaun, alfándega, UPF, MNEC, Telekomunikasaun, Defesa, MCIA no órgaun importante seluk iha estrutura governu nia laran. Iha lei ne’e nia laran tenke hamosu ona, determinasaun polítika, nivel autoridade,  liña orientasaun, ajenda, tárjetu no jestaun intelijénsia nian. Matéria no kontiúdu  lei ne’e presiza hetan observasaun no opiniaun husi entidade kompotente. 

Segundu, Governu presiza altera fali Decreto-Lei No 3/2009. Razaun fundamental iha alterasaun ne’e atu redinifi polítika no funsaun estratéjiku SNI hodi  haluan no fó pezu bá SNI liuliu nia misaun estratéjiku sira. Nune’e mós, presiza tebes atu restrutura fali organigrama sentral serbísu intelijénsia hodi extende nia dirasaun, departementu, unidade ho kompeténsia tuir prioridade, nesesidade no interese seguransa nasionál. Hamosu tan kompeténsia balu ne’ebé seidauk mensiona iha Decreto refere no halakon hotu artigu ne’ebé tenta atu minimiza espasu (ruang lingkup) serbísu intelijénsia. Revisaun bá decreto refere diretamente sei lori mós reformasaun bá sistema administrativu, prosedimentu seguransa, jestaun lojístiku, utilizasaun IT, rekursu umanu, finansiamentu, operasaun estranjeiru, no administrasaun jeral. Ha’u sujere atu decreto ida ne’e la presiza involve apoiu kooperasaun bilateral ou intervensaun advisor internasionál sira.

Terseiru, Governu mós presiza halo hikas “Screening” ou “blindagem” bá ajente intelijénsia atraves husi prosesu restriktu ida. SNI tenke halakon sistema rekrutamentu “chamada directa” ne’ebé la efisiente, irresponsabilidade no nakonu ho kolusaun no nepotísmu (Conluio). Rekrutamentu tenke báseia bá prosedimentu legal (diploma), sekreta no akréditu. Prosesu hanesan ne’e importante atu ta’is no prova kualifikasaun estraordináriu bá ajente intelijénsia sira atraves husi ta’is nasionálismu, revista istória personál, prova kualidade akadémiku, teste kapasidade, profisionálismu, abilidade intelektual no teste mós bá kondisaun psikanálise. Ajente SNI tenke pasa husi teste hirak ne’e hotu. Iha prosesu “rekrutamentu” ne’e, SNI tenke muda (mutasi) ajente ne’ebé “la potensiál” bá funsionáriu públiku baibain iha departementu seluk governu ni’an, nune’e fó espasu bá rekursu potensiál sira hodi hola parte iha serbísu intelijénsia.  Relasiona ho sistema rekrutamentu, biografia ou data personalia “ajente  rekrutadu” labele submete bá Funsaun Públiku, maibé tenke jere iha sistema espesial ida hodi fó protesaun bá ajente sekreta sira to’o sira nia misaun ou kontratu remata.

Kuartu, presiza jestaun intelijénsia ne’ebé adekuadu ho jestor ne’ebé kompotente. Pontu ida ne’e liga direta bá funsionamentu institusional. SNI presiza dezenvolve jestaun no planeamentu integradu hodi akumula serbísu intelijénsia nian. Hanesan mensiona iha pontu segundu iha leten, SNI presiza defini serbísu estratéjiku, planu operasaun, tárjetu prioridade, sistema analiza, sistema databáse, prodúz relatóriu, jestaun rekursu umanu, utiliza másimu IT ho teknolojia moderna, no reforma sistema administrativu ne’ebé efikás. Iha sorin seluk, Primeiro Ministro presiza hatudu jestor ida ho kapasidade ne’ebé hatene duni funsionamentu intelijénsia. Importante tebes atu jestor SNI labele ema ativista partido tanba bele hamosu konflitu interese no la efetivu bá serbísu SNI. Tuir ha’u, Jestor SNI di’ak liu mai husi ema profisionál, atu nune’e nia bele hala’o no jere organizasaun tuir duni regras profisionál. 

Konkluzaun

Governu bele tetu kestaun hirak ne’e iha polítika Reforma Setór Seguransa (Security Sector Reform). Tanba, Serviço Nacional da Inteligênçia (SNI) importante tebes bá governu no estado Timor Leste, liuliu ezisténsia SNI atu garante estabilidade nasionál ba teritóriu, konstituisaun, independénsia, soberánia, estado demokrátiku no liberdade povu nian. Iha kontestu ida ne’e, SNI nia funsaun prinsipal atu apoiu polítika governu Timor Leste hodi garante interese hirak ne’e.  Maibé, ita konsiénte tebes katak, funsaun prinsipal ne’e seidauk la’o efetívu no efisiénte. Frakeza ne’ebé SNI enfrenta afeta tebes bá desizaun governu atu fó protesaun másimu bá interese nasionál.
Maski nune’e, seidauk tarde bá governu atu hakotu ameasa hirak ne’e. Governu bele hahu reforma nia sistema seguransa nasionál inklui reformasaun total bá SNI. Urjente tebes atu governu bele reve hikas lei sira, dezenvolve kapasidade institusional no reforma rekursu umanu ida adekuadu iha órgaun intelijénsia. Pasu polítika ida ne’e importante atu asegura interese estabilidade nasionál, liuliu kapasidade SNI atu enfrenta ameasa seguransa nasionál ne’ebé kompleksu iha futuru!

*Observador Defesa & Segurança!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.