VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20140502

Roberto Sarmento de Oliveira Soares "Labele iha tan stereotype kontra trabalhadores sira"

Diskursu husi Sua Exelénsia Sekretariu Estadu ba Assuntu ASEAN
Sr. Roberto Sarmento de Oliveira Soares
Iha Loron Internasional ba Trabalhador
Dili, 1 Maiu 2014



Exelénsia  Secretário de Estado para a Política de Formação Profissional
e Emprego, Sr. Ilidio Ximenes
Distintos Deputados,
Distintos Convidados,
Comissao Organizadora no Kolega sira tomak husi  Sindikatu Front Trabalhador Maubere,
Senhores no Senhoras sira hotu mak hau hadomi no respeito,


            Saudacoes e uluknanain, hau apresia teb-tebes inisiativa sindikatu Front Traballador Maubere nebe organiza eventu importante ida nee, hodi selebra loron espesial, loron ida ne’ebé  dedikadu ba  trabalhadores sira tomak iha Timor-Leste no ba mundu. Loron ida ohin ne’e – loron espesial tebes ho ninia sentidu maka’as hodi fó rekoñesimentu boot ida ba  trabalhadores sira, atu nune’e, labele iha tan stereotype kontra  trabalhadores sira no mos prátika hahalok sira ne’ebé karik hamosu deit injustisa ba  trabalhadores sira.  

            Aproveita hoportunidade ida ne’e, hau mos hakarak hato’o agradesimentu boot teb-tebes ba FORAM ne’ebé Tinana-tinan sempre hanoin hetan hodi komemora loron trabalhadores sira nian, fó oportunidade ba entidade estadu sira, hanesan governu no parlamentu hodi koalia kona-bá assuntu sira ne’ebé iha relasaun ho direitu  no oinsá polítika estadu ida ne’e nian hodi promove no proteje direitu no deveres trabalhadores sira.  

            Hau apresia tebes tan FORAM fó mos tempu ida mai hau nudar membru governu ne’ebé responsabiliza kona-bá exekusaun planu no preparasaun ba ASEAN nian hodi koalia kona-bá prosessu adezaun Timor-Leste nian to’o iha ne’ebé, no oinsá ho destinu  sira iha faze preparasaun ne’e, no bainhira los mak Timor-Leste sai nudar membru pleno de direito iha ASEAN. Ida ne’e hatudu katak komponente tomak iha nasaun ida ne’e hahu hatudu interesse maka’as hodi hatene no partisipa iha prosessu preparasaun adezaun Timor-Leste nian ba iha organizasaun rejional ida ne’e.

            Iha intervensaun ida ne’e, hau fahe ba parte prinsipal tolu. Dahuluk, sei koalia kona-bá razaun fundamental Timor-Leste nian adezaun ba ASEAN. Daruak, sei koalia kona-bá prosessu preparasaun Timor-leste nian adezaun no ikus-liu, sei koalia kona-bá ASEAN liliu pilar ekonómiku ASEAN nian ne’ebé sei lori impaktu balu ba  trabalhadores sira iha rai-lulik doben Timor-leste no iha rejiaun.


            Exelénsia, Distintus Deputadus no kolega sira hotu,

Hau hahu ho razaun fundamental tansá Timor-Leste presiza no tenki sai nudar membru ASEAN. Adezaun ba ASEAN sai nudar objetivu prinsipal ida husi polítika externa Timor-Leste. Objetivu ida ne’e sai tiha ona Kauza-Nasional no nudar mehi ida kleur tebes ona husi Ita-nia Maun Boot no Bin-Boot fundador estadu ida ne’e. Tan sira konsienta no hatene diak tebes katak nasaun Timor-Leste ne’ebé nia jeografia lokalizadu iha rejiaun Sudeste Aziátiku ne’e tenki integra-an ho organizasaun rejional boot hanesan ASEAN. Nasaun boot ka kiik ohin-loron sei labele hamrik mesak deit, sa tán nasaun ida kiik hanesan Timor-Leste, presiza integra-an iha organizasaun oi-oin, li-liu iha rejiaun atu nune’e bele assegura nia identidade rejional lo-los, nomos bele reforsa liután nia kbiit polítika-seguranca, ekonómika, social no kultural, iha palku diplomasia arkitektura rejional no mundial nian.

            ASEAN nudar organizasaun mesak no boot ida iha Sudeste Aziátiku. Maski iha dezafiu no diversidade oi-oin, ASEAN konsege lori estabilidade polítika ba rejiaun no ohin-loron, ASEAN hakas’an atu transforma-an nudar autor principal no importante ba desenvolvivemento no progresso ekonómiku iha rejiaun no mundu.

            ASEAN iha misaun prinsipal original ida mak hakarak kria estabilidade no paz iha rejiaun Sudeste Aziátiku nian. Ohin-loron, organizasaun ida ne’e tenta nafatin tuir evolusaun no dinamika kontemporia politika relasaun internasional no mundial nian. Tambá ne’e duni, ASEAN estabelese Pilar prinsipál tolu hanesan; Pilar Polítika-Seguransa, Ekonómiku no Sosiu-Kultural ho ninia objective atu responde ba aspirasaun povo no komunidade asean nian ba moris iha dane, desenvolvimento no prosperiedade nian laran.

Ho razaun prinsipal sira nee mak IV Governu Konstitusional ofisializa ita-nia vontade hodi sai membru ASEAN hodi apresenta karta aplikasaun formal Timor-Leste nian ba ASEAN iha loron 4 Marsu 2011. Iha apresentasaun karta aplikasaun ne’e, Timor-Leste manifesta momos ho komitmento maka’as atu fortifika liu-tan politika rekonsiliasaun ho Indoensia no ho ASEAN rasik.

            Hafoin hatama tiha karta aplikasaun ne’e, saida mak governu halo ona hodi lori Timor-Leste sai membru ba ASEAN?
           
            Hafoin simu tiha konfiansa husi SEXA Primeiru-Ministru no SEXa Presidente Republika no líder máximu sira estadu nian hodi kaer pasta nudar Sekretariu Estadu ba Assuntu ASEAN, hau tenta hamosu programa no planu aksaun ne’ebé refleta saida mak defini tiha ona iha Planu Dezenvolvimentu Nasional no Programa V Governu Konstitutional nian, ne’ebé bazeia ba kompeténsia ka mandatu ne’ebé Lei Orgániku V Governu Konstitutional fó.

            Programa prinsipal ne’ebé durante ne’e ita hala’o mak; (1) programa Sensibilizasaun kona-bá ASEAN no prosessu adezaun nian, (2) Avaliasaun prontidaun Timor-Leste nian tuir Pilar tolu ASEAN nian ne’e, (3) Estabelesmentu kordenasaun no koperasaun entre komponenetes no orgaun estadu nian, (4) Kapasitasaun no (5) Reprezentasaun.

            Razaun prinsipal programa sensibilizasaun ne’e mak atu hasa’e koñesimentu públiku nian kona-bá ASEAN no prosessu adezaun nian, nomos atu sensibiliza ba públiku kona-bá importánsia husi involvimentu komponente estado tomak iha esforsu adezaun nian ne’e.

Programa sensibilizasaun ne’e mos involve vizita ba iha distritus, instituisaun estadu nian, akadémika sira, partidus polítiku sira, no organizasaun sociedade civil no sira seluk nebe iha nasaun ida ne’e. Ohin-loron, hau bele, ho laran-ksolok, dehan katak iha ona interesse no espíritu maka’as husi entidade estadu no sociedade civil nian hodi involve no kontribui maka’as liu tan ba prosessu adezaun ida ne’e.

Interesante teb-tebes, mak Timor-Leste nudar nasaun kandidatu foun ba ASEAN, foin mak ukun’an tinan 12, maibe koalia kona ba sensibilizasaun ASEAN, Timor-Leste deit mak halo sensibilizasaun kona ba adesaun nian nebe nakloke teb-tebes ba publika, transparencia, hodi involve partisipasaun popular, nebe país seluk iha rejiaun seidauk halo hanesan ne’e. Ne’e estratejia ida úniku ne’ebé Timor-Leste konsege introdus iha rejiaun ASEAN nian ne’e.

            To’o ohin-loron, kompleta tiha ona avaliasaun ka estudu ida kona-bá pilar ekonómiku, ne’ebé atan-oan hau rasik mak aprezenta tiha ona ba Konsellu Ministru hodi hetan apresiasaun. Ministériu kompetente ba pilar ekonómiku sira, hahu exekuta rekomendasaun husi estudu ne’e, hodi halo aliñamentu ba sira-nia programa no polítika tuir padraun ASEAN nian. Ami mos partilha ka fahe mos rezultadu sira ne’e ba organizasaun sociedade sivil sira atu hatene mos kona-bá ita-nia parte fraku no forte iha setor ekonómiku ne’e.

Agora dadaun, sei finaliza hela estudu ida kona-bá prontidaun Timor-Leste nian iha Pilar Polítika-Seguransa, no hau rasik mos mak aprezenta tiha ona rezultadu prelimináriu ba Konsellu Ministru. Ami mos involve sociedade sivil iha prosessu foti dadus, no diskusaun iha faze levantamentu dadus ba estudu ida ne’e nain.

Hafoin, sei kontinua ho estudu ikus liu kona-bá pilar sosiu-kultural nain. Hafoin estudu sira ne’e hotu, mak sei defini ho kompriensivu Timor-Leste nia Roteiro kona-bá Adezaun Timor-Leste ba ASEAN.

            Iha processo preparasaun sira ne’e hotu, no liu-liu atu hamosu liña kordenasaun ida efikas no diak, ami mos estabelese Pontu Fokal ne’ebé reprezenta husi kada instituisaun estadu nasaun ne’e nian. Pontu Fokal sira nee fo sira nia komitmento maka’as no partisipa ho ativu teb-tebes iha atividade oi-oin ne’ebé ami organiza tuir kontextu no relasaun prosessu adezaun nian.

            Ami mos sempre haruka ofisial sira husi MNEC no ministériu sira seluk hodi ba partisipa iha treinamentus oi-oin, seminárius no diskusaun sira iha rejiaun ASEAN hodi bele halo interaksaun ho nasaun no participantes sira seluk iha ASEAN atu nune’e bele hasa’e liután koñesimentu ofisial sira nian kona-bá mekanismu servisu organizasaun rejional ASEAN nian ne’e.

            Reprezentasaun iha sentidu rua. Ida katak; estabelesimentu Timor-Leste nia misaun diplomátika sira iha nasaun ASEAN sira tomak, ne’ebé Timor-Leste sei loke tan embaixada haat iha tinan ida ne’e hodi kompleta Timor-Leste nia representasaun estadu iha nasaun tomak ASEAN nian.

Reprezentasaun mos iha sentidu katak instituisaun estadu ba partisipa iha atividade oi-oin iha rejiaun. Reprezenta estadu iha reuniaun nível tékniku no alto nível nian, nomos foin dadaun, Gabinete SEA fó apoiu ba sosiedade sivil sira hodi ba partisipa iha sorumotu ida entre sociedade sivil sira iha ASEAN iha Miánmar. Ezemplu seluk mos mak fasilita no fó apoiu ba ONG balu hodi ba partisipa iha diskusaun kona-bá kestaun diplomasia preventiva no seluk-seluk tan.

            Pontus principal sira ne’ebé hau temi iha leten, nudar programa jeral ne’ebé Sekretaria Estadu ba Assuntu ASEAN halo durante ne’e ho koperasaun no kordenasaun entidade estadu sira tomak.


Exelénsia, Distintus Deputadus no Kolega sira tomak,

            Agora hau tama ba pontu prinsipal iha diskursu ida ne’e nebe mak sei koalia kona-bá adezaun ne’e nia relasaun ho  trabalhadores sira nia vida.

            Hanesan temi tiha ona iha leten katak ASEAN estabelese tiha ona Pilar Ekonómiku ne’ebé iha objektivu prinsipal haat:

1.     Merkadu Úniku no Baze Produsaun
2.     Rejiaun Ekonómiku no Kompetitivu
3.     Dezenvolvimentu Ekonómiku no Ekuitativu
4.     Integrasaun ba Ekonomia Global

            Bazeia ba objetivu prinsipal husi pilar ekonómiku ne’e, oinsá ho preparasaun ba  Timor-Leste nian hodi bele kompete ho  trabalhadores sira husi nasaun seluk iha rejiaun?.

Iha parte ida ne’e, hau sei entrega ba iha hau-nia kolega Secretário de Estado para a Política de Formação Profissional e Emprego, Sr. Ilidio Ximenes mak sei elabora ida ne’e, tambá ne’e iha ninia kompeténsia rasik. Maibé, atu dehan deit katak mehi ASEAN ida ne’ebé sei transforma-an nudar Komunidade Ida, Vizaun Ida, Identidade Ida sei ejiji maka’as partisipasaun  trabalhadores sira, nomos sei intensifika movimentasaun  trabalhadores sira, husi nasaun ida ba nasaun seluk iha ASEAN iha future mai. Ida ne’e signifika saida ba Timor-Leste?

            Ida ne’e katak ita tenki prepara ita-nia  trabalhadores sira ho didiak em termos kualidade no kuantidade (hard & soft skills), atu nune’e trabalhadores sira bele kompete ho máximu iha rejiaun, se-lae hanesan ohin-loron ita hare’e,  barak mak mai husi liur tan deit ita-nia kapasidade tékniku no vokasional mukit hela, no hau kontente teb-tebes tan SEPFOPE servisu maka’as teb-tebes hodi responde ba dezafiu ida ne’e.

            Servisu atu prepara  trabalhadores sira la’os deit obrigasaun SEPFOPE ka  instituisaun estadu nian deit, maibé, ita hotu nian, liliu instituisaun sira ne’ebé haknaar-an iha área ne’e inklui mos forum sindikatu sira ne’ebé servisu maka’as tebtebes atu proteje direitu trabalhadores sira nian. Maibé, dala-barak hau hare’e forum sindikatu trabalhadores sira koalia barak liu mak kona-bá direitu deit, tamba hau rekomenda para koalia mos kona ba dever  trabalhadores sira nian.
Problema ida tansá empregador ka kompañia sira tenki hili opsaun importa  trabalhadores sira husi rai-liur tan ita seidauk iha mentalidade no disiplina servisu ida ne’e diak ho efikasia. Dalaruma, ita halo servisu oras ida, maibé, deskansa hodi dada sigaru no dada-lia, liu tiha oras rua. Mentalidade no disiplina servisu presiza iha mudansa no transformasaun.

Exelénsia, Distintus Deputadus no Kolegas trabalhadores sira tomak,

            Bainhira ASEAN transforma-an ona nudar Komunidade ASEAN iha 2015, ne’e sei loke dalan luan liu tán ba movimentasaun  entre nasaun ida ba nasaun seluk iha rejiaun. Ne’e katak sei loke espasu ka iha poténsia ba explorasaun ba  sira hodi viola direitu  trabalhadores sira nian. Ita rona, haree  no lê/sani bebeik ona katak iha kompañia/empregador barak mak esplora  trabalhadores sira, li-liu sira emprega labarik kiik sira hodi halo servisu. Iha ezemplu balu ne’ebé kompañia sira viola oras servisu  trabalhadores sira-nian, hodi atinji target produsaun, ko’a saláriu  trabalhadores sira-nian arbiru deit, hodi taka kustu ka despesa empregador sira-nian, no seluk-seluk tan. Buat injustisa sira ne’e hotu bele akontese. Tambá ne’e, papel organizasaun ka sindikatu  sira sai importante teb-tebes atu salvaguarda no assegura katak atividade ekonómiku labele lori fali impaktu negativu ba iha  trabalhadores sira nia deireito.  

       Timor-Leste estabelese tiha ona mekanizmu oi-oin kona-bá proteksaun direitu  no ho organizasaun sociedade sivil ne’ebé dinámiku teb-tebes bele kontribui ba esforsu hodi harii no tane-as direitu no dever trabalhadores sira nian.

Iha kontextu ASEAN nian, iha mos mekanizmu oi-oin hodi responde ba kestaun trabalhadores sira nian ne’e. Ezemplu, ASEAN liu husi Pilar Polítika-Seguransa hamosu ona buat ida bolu Intergovernmental Commission on Human Rights ne’ebé bele simu mos keixa trabalhadores sira nian, ne’ebé iha relasaun ho violasaun direitu  trabalhadores sira-nian. Nomos, forum sinkatu trabalhadores sira uza kanal ASEAN nian hanesan Organizasaun Sociedade Sivil ASEAN hodi diskuti assuntu sira nebe iha lgisaun bá direitu no devers trabalhadores sira nian.


           Exelénsia, Distintus Deputadus no kolega trabalhadores sira mak hau hadomi no respeito,

            Hau hanoin hau sei lakoalia naruk liután tan sei iha orador lubuk ida mak sei koalia, maibé nemak atualiazasaun badak kona-bá prosessu preparasaun kona-bá adezaun ba ASEAN no implikasaun ba  trabalhadores sira, karik iha pergunta ga rekomendasaun bele hato’o hodi bele hetan esplikasaun kle’an liután.

         Maibe, antes atu termina hau nia intervensaun ne’e, ha’u hakarak husik hela vertude importante AMOR ba ita hot-hotu nebe halibur hamutuk iha fatin ida ne’e, nudar Timor-oan, nudar trabalhadores no servidor estado, tuir ita ida-idak nia kbit’it no nia area de servico atu continua utiliza no pratika vertude amor ne’e iha ita nia moris no servico lor-loron nian, hodi salvaguarda ita nia rai-lulik doben nebe hari ho ruin-no-ran. Vertude AMOR ne'e katak: APROVEITAMENTO, MELHORAMENTO, OPORTUNIDADE  e RESPONSABLIDADE.

Obrigadu barak ba atensaun e hakuak bo'ot!


VIVA TRABALHADORES TIMOR LOROSA’E NIA OAN SIRA TOMAK!
VIVA POVO TIMOR LOROSA’E
VIVA TIMOR-LESTE!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.