VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20131110

RENETIL - Komunikadu ba Media

R E N E T I L
Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste
Av. Loriku No. 01 Farol, Dili-Timor Leste
Telp. +670 77104550, 77281665, 77232851;
Email: tinanmurak.renetil@yahoo.com

MAI ITA HOTU HAMETIN NAFATIN ESTADO DE DIREITO DEMOKRATICO

Iha loron hirak kotuk, povu Timor-Leste sai sasin ba haksesuk malu entre Sr. Mauk Moruk no Sr. Kay Rala Xanana Gusmão, Primeiro Ministro da Republica Democratica de Timor-Leste.

Hafoin restaura hikas independensia iha 20 de Maio de 2002, Timor-Leste hahu konsolida-an nudar nasaun foun ho difikuldades oioin. Iha prosesu ne’e, Timor-Leste infrenta obstaklu no dezafiu lubuk ida ona. Konsolidasaun hikas ba pas no trankuilidadi post 2006 no 2008, to’o nivel ida ohin loron nebe ita atinji ona, ita selu ho terus, susar no sakrifisiu. Timor-Leste mos sai dadauk referensia ba promosaun pas iha mundu, hanesan kontribusaun ba Guinea-Bissau, no rai seluk. Ita hotu hakarak atu kondisaun nebe konduzivu ba prosesu dezenvolvimentu nasional ne’e, labele naksobuk hikas no labele sakrifika fali povu ki’ik sira.

Prezidenti Republika mos hasai ona karta ida hodi fasilita debate entre Sr. Mauk Moruk no Primeiro Minstro, Sr. Kay Rala Xanana Gusmão. Iha biban ida ne’e, Dirasaun Sentral RENETIL nian hakarak hato’o observasaun no ejijensia ba:
  1. Sua Ekselensia Prezidenti Republika atu bele hato’o mensajen estadu nian ba povu tomak atu tuir debate ne’e ho laran malirin, intelijente no nudar sidadaun iha estado do dereito democratico. Nune, evita reasaun sira nebe bele kontribui ba hamenus kualidade pas no trankuilidadi nebe ita hotu harii fali ho sakrifisiu no terus.

  2. Povu Timor-Leste tomak, atu neon moris no vijilante nafatin hodi hases-an ba manobra sira ka ameasa sira ba estabilidade nasional no koopera nafatin ho lideransa sira iha baze hodi mantein pas no trankuilidadi iha ida-idak nia hela fatin.

  3. Media hotu no maluk jornalista sira, atu nafatin halu notisias ho kobertura ida nebe responsavel no promove pas ka trankuilidadi. Evita provokasaun no rumoris sira nebe bele disturba armonia entre populasaun ki’ik sira.

  4. Organizasaun Rezistensia sira no Kompatriotas da Rezistensia sira hotu, ita hotu hatene katak, durante rezistensia nia laran, iha diferensia balun entre komandanti sira. Maski nune, ita hotu mos sai sasin katak, sira hotu hatene tahan-an (auto-contenção) hodi salfagurada ita nia luta, nebe lori duni vitoria ‘ukun rasik an’ ba povu Timor-Leste. Ita hotu hein katak, diferensa saida deit mak iha, sei nafatin nudar dinamika ida iha koridor estado de direito democratico.

  5. Sr. Mauk Moruk, konvite nebe hato’o husi Sua Ekselensia Prezidenti Republika ne’e demostra privileiju ida aas tebtebes ba ita boot nudar sidadaun ida husi Republika Demokratika Timor-Leste. Ami hein, katak, Sr. Mauk Moruk, sei partisipa iha debate ne’e hodi demonstra sentido de estado, nebe mak hakarak kontribui duni ba hametin estado de direito democratico. Timor-Leste, presija dala ida tan, ita boot sira nia lideransa hodi hakotu diferensa sira nebe iha no kontribui ba dezenvolvimentu nasional.

Dili, 10 Novembro 2013

Demetrio do Amaral de Carvalho ‘Saka’Onar’
Sekretariu Jeral RENETIL


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.