VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20130306

Kapital Dili ho nian Problemas

Kapital Dili ho nian Problemas

Victor Tavares*
Serimonia Restaurasaun Independensia loron 20 fulan Maio besik dadaun ona, atu nune’e Timor-Leste halo tinan 11 sai Nasaun Soberano.
Durante tinan 10 resin nian laran Kapital Dili hasoru problemas ne’ebe husi tinan ba tinan hanesan hela deit, mak problema inundasaun no problema lixu ho nian impaktu ba meio ambiente. Problema inundasaun akontese, nee normal tanba natureza, udan boot halo bee estraga infra-estruturas balun no nalihun iha Dili laran, estradas sai fali mota no bee ho volume boot hakur liu ba instalasoins edifisius publikus no ba uma hirak iha zona balun iha Dili laran.
Maibe, haree husi impaktu ka efeitus husi inundasaun ne’e, iha impaktu diretu no mos indiretu. Diretu mak hanesan bee tama populasaun nian uma, estraga sistema de komunikasaun hanesan halo estrada aat, estraga estrutura rai halo erozaun no sst. Indiretu, ho inundasaun lori lixu domestiku, lixu toxiku no tahu husi fatin seluk mai konsentra maior parte iha fatin prinsipal no estratejiku iha Dili laran. Bainhira udan para no loron habai foer hirak ne’ebe kahur ho tahu sai fali rai-uut ne’ebe anin lori lemo-lemo, hodi nune’e rai-uut falun hikas sidade Dili bainhira udan para. Rezultadu husi situasaun ne’e, karik mak afeta ita ema hetan moras iha sistema respiratoria, diareia, ulun moras, isin katar  no moras seluk-seluk ne’ebe afeta ita.
Oin sa rezolve no liu husi mekanismu ida ne’ebe ?
Problemas ne’ebe sidade Dili, nudar kapital RDTL hasoru bele rezolve liu husi servisu hamutuk inter-ministerial : Ministerio Obras Publikas, Ministerio Administrasaun Estatal, Ministério Saúde, Secretária de Estado do Ambiente ho Diresaun Administrasaun Distrito Dili nian. Problemas ne’ebe Dili hasoru sempre hanesan, tinan-tinan mosu problema hanesan deit, entaun la susar atu Ministerio hirak ne’e bele rezolve. 
Ba dala uluk kona ba kombate lixu iha Dili laran.
Lixu iha Dili laran bele rezolve liu husi kombate no prevensaun. Kombate lixu liu husi hamoos  fo’er  ne’ebe aplika dadaun ona liu husi dekreto Governo nian ba funsionariu publiku no servisus ne’ebe asosia ba funsaun publika atu halo limpeza-jeral iha loron Sesta Feira fulan ida dala ida. Maibe, tuir realidade limpeza-jeral ho metudu dadaun ne’e la efetivu no la sufisiente atu Dili sai sidade ida ne’ebe moos no furak. 
Solusaun balun :
  1. Sidade Dili mos buat ida karik hanesan ita sira ne’ebe hela no moris iha Dili. Ita ema atu moris saudavel pelu menus ita nian kabun simu ai-han dala tolu loron ida, nune’e mos Dili atu sai moos, bonitu no saudavel pelu menus presiza hamoos nia (Dili) dala tolu iha fulan ida. Halo limpeza-jeral iha fulan inisiu, iha fulan klaran no antes fulan remata iha kada fulan. 
  2. Buka solusaun ba mota Aitarak-laran, atu oin sa bee halai la hetan satan bainhira udan boot, liu husi halo klean no fortifika estrutura baze no mos parede mota ne’e rasik ho material solidu hanesan simentu, husi Bebora to’o ultrapassa ponte Aitarak-laran. Servisu ne’e koordena husi MOP.
  3. Fatin hirak ne’ebe bee nalihun iha tempu udan, karik bele fura no monta sistema filtrajein bee ba rai okos. Koordena husi MOP
  4. Arranja no koloka depozitoriu lixu domestiku fatin, pur kada aldeia ka bairro iha Dili laran tomak. Servisu hamutuk entre Ministerio Administrasaun Estatal, Distrito Dili, Secretária de Estado Ambiente no Ministerio Turismo nian.
  5. Koloka resipiente/fatin ba lixu iha estradas, resipiente ida por cada 100 metros. Servisu hamutuk entre Ministerios ne’ebe refere iha numero anterior (4).
Prevensaun lixu 
Lixu iha Dili laran bele prevene liu husi edukasaun sivika, sosializasaun ideias no sensibilizasaun kona ba lixu nian impaktu ba ita ema nian moris, ba ambiente ho nian implikasaun, ba vida ekonomika nasional no mos ba vida ekonomika familia nian. Mekanismu atu prevene lixu liu husi media komunikasaun sosial hanesan media eletronika, audio-vizual (radio-televizaun), jornais, revistas, panfletus no kartazes hodi halo publisidade sensibilizasaun.
Hala’o programa edukasaun sivika iha eskolas ka universidades liu husi pratikas komportamento di’ak, etika no sivismu, hanesan hatoman an soe lixu iha fatin propriu, la tafui arbiru ho sst. hodi evita poluisaun. Hala’o programa ida ne’e bele liu husi kartazes ka panfletus ho mensajein kona ba oin sa sai sidadaun ne’ebe iha etika no sivismu, hodi prevene lixu no prevene popluisaun ambiente no poluisaun anin. Prevene lixu hanesan mos valoriza saude ita ema nian no valoriza ita nian dignidade nudar ema. 
Materia ida ne’e artikula servisu hamutuk entre Ministerio Edukasaun, Ministerio Saude, Secertária de Estado Ambiente, komunikasaun sosial ho kolaborasaun husi autoridades polisias sira.  
Kona ba halo sensibilizasaun ba komunidade iha Dili, presiza artikula servisu hamutuk ho programa Radio Televizaun Timor-Leste (RTTL) hodi hato’o mensajein oral ka eskrita liu husi Televizaun, iha intersesaun (selingan) balu bele fo sai kona ba oin sa ita ema labele moris iha lixu nian leet, hatudu imajein ema pratika soe lixu iha fatin proprio ka mensajein seluk ne’ebe esklaresidu liu ba populasaun kona ba oin sa prevene lixu, kombate lixu no mos proteje meio ambiente. Tanba, programa RTTL iha espasu de tempu barak mak fo sai deit programas ne’ebe la importante no monoton. Tuir los, RTTL nudar kanal televizaun Estadu nian fo tempu barak liu preenche ho programas Governo ka Estado ka kestoins interese nasional nian. Ajusta programa RTTL ho programas no inisiativas Governo nian, maibe membru governo sira mak tenke kreativu hamosu ideias no hola iniciativas barak, desde que iniciativas nee la kontra lei no iha planu estratejiku V Governo Constitucional nian.
Kona ba kestaun orsamentu karik la eziste iha OJE 2013 destinadu ba kombate no prevensaun lixu iha Dili laran, maibe la’os desvia fundus, karik uza husi item seluk hodi aplika ba kombate no prevensaun lixu no inundasaun iha kapital Dili.
*) Sidadaun

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.