VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20101011

DECLARACAO POLITICA PARTIDO DEMOCRATICO

KONA BA PROBLEMA RAI NO ASAUN KOMUNIDADE

IHA BAIRRO AITARAK LARAN

Nai Presidente Parlametu Nasional, mak ami hana’i,

Presidente Bancada Partido hotu-hotu, Maluk deputado sira no publiku tomak mak ami hadomi.

JUSTISA BA RAI, sai hanesan topiku ba deklarasaun politika Bancada Partido Democratico ba loron ohin. Justisa ba Rai, sai hanesan mata dalan politika Partido Denocratico ba loron aban, no Justisa ba rai, sai hanesan konsiensia moral no politika Partido Democratico, atu hare hikas pratika injustisa ba distribuisaun no utilizasaun rai no propriedade, iha tempu kolonizasaun no okupasaun, iha tinan atus ba atus liu ba.

Ohin, loron 12 fulan Utubru tinan 2010, Partido Democratico liu hosi nia Bancada Parlamentar, deklara ba publiku katak, to’o ona tempu ba Timor oan sira, atu hetan rekonhesementu legal no tratamentu justu no dignu, ba nia rai rasik, tuir ispiritu ukun rasik an no tuir mandatu konstituisaun RDTL artigu 54 kona ba (Direito a Propriedade privada), numeru 4 nebe hateten “ So os sidadaos nacionais tem direito a propriedade privada da terra).

Nai Presidente Parlamentu Nasional, Presidente Bancada Partido hotu-hotu, maluk deputado sira no publiku tomak mak ami hana’i,

Koalia kona asuntu rai iha Timor Leste, iha tempu ukun rasik an nia laran, ita labele haluha atu koalia kona ba kontekstu historiku ba distribuisaun no utilizasaun rai iha tempu kolonizasaun no okupasaun nia laran. Tuir faktus historiku hatudu mai ita katak, pratika injustisa hodi distribui no utiliza rai iha Timor Leste, hahu kedas iha sekulu 18, tempu nebe Holandes sira intruduz kafe ba Timor oan sira, no hahu kuda iha area Maubara nian.

Istoria kona ba platasaun kafe mak sai istoria negra, ba distribuisaun no utilizaun rai iha Timor Leste. Istoria negra tamba hahu ho manipulasaun ba rai, hadau komunidade nia rai, transforma rai komunal/direitu tradisional ba platasaun kafe, plantasaun nu, aiteka, buraisa no natar, nebe rezulta Timor oan lakon direitu no lakon sira nia rai rasik.

Istoria negra ne’e, sai at liu tan, bainhira Governador Portuguese, Celestino da Silva, nebe ukun iha tinan 15 nia laran, hahu hosi tinan 1894-1908, intruduz konseitu plantasaun bot liu hosi konsolidasaun rai no servisu obrigatorio. Atu hala’o nia politika ida ne’e, maka iha tinan 1897, Guvernador da Silva hari SAPT (Sociedade Agricula Patria e Travalho). Atu legaliza ekspansaun ba utilizasaun rai no propriedade iha Timor Leste, maka guvernu Portuguese hahu hasai lei konsesaun ba rai (Concessao de Terras), iha loron 9 fulan Maiu 1901.

Hafoin ida ne’e, governador hahu hatama kedas investidor metropolitan bot 14 hosi Sao Tome, nebe halibur an iha Kompania de Timor, hodi loke plantasaun kafe iha Ermera no Liquica, nomos platasaun nu, liuliu iha Vikeke, Baukau no Lospalos liu hosi SOTA/ Sociedade Oriental de Trabalho Agricolas, aiteka no boraisa iha Timor laran tomak. Tamba ne’e mos, mak iha tinan 1910, guvernador da Silva fo tan rai hektares 6000 ba kompania individual balu, inkluindo guvernador nia oan rasik nebe zere kompania ho naran Casa Quintas, mos hamahan an iha Sociadade Comercial Agricula e Industrial de Timor.

Atu legaliza aktus negro hirak ne’e, guvernu Portuguese, mos hasai tan lei ida naran ‘Lei do Aforamento’ iha loron 5 fulan Dezembru 1910. Lei ida ne’e mak fo poder uniku ba governador atu halo aforamento rai to’o hektares 2500. Nune mos fo poder ba administrador Conselho atu fo aforamento ba rai to’o hektares 100.

Ho Lei do Aforamento ne’e, mak malae Portuguese balu no ema estrazeiru nebe hela iha Timor Leste iha tempu ne’e ba, hetan deireitu spesifiku hodi afora dadauk rai hektares atus ba atus, iha Dili laran, iha Liquica, iha Ermera, Same, iha Suai, iha Viqueque, iha Bobonaro no iha fatin seluk tan, iha Timor laran tomak.

Ita hotu hatene katak guvernu Portuguese fo konseisaun rai ho direitu ujo ba sidadaun Portuguese no ema estranzeiru nebe hela iha Timor Leste, hodi halo plantasaun kafe, plantasaun nu, plantasaun buraisa no aiteka, mos halo natar hodi intrudus mekanizasaun kuda hare iha Timor laran tomak.

Hafoin tama iha okupasaun Indonesia, guvernu Indonesia mos hatutan deit politika sistema rai, nebe guvernu Portuguese determina ona. Ho nune, ba sira nebe hetan direitu ba ujo rai no hetan benefisiu iha Portuguese nia tempu, sei nafatin goza previliziu nudar rai nain ba hektares atus ba atus.

At liu tan bain hira Indonesia invade Timor Leste, guvernu Indonesia mos mosu ho nia politika obriga Timor oan hodi husik sira nia knua, no hela iha kampu de konsentrasaun nebe sira determina. Nune mos, sidadaun Indonesia, iha previlizu tomak atu sosa hodi hetan direitu privado ba rai nebe sira hela ba. Konsekuensia hosi politika ne’e, mak Timor oan balu lakon ona sira nia direitu ba rai no propriedade, nebe bei alas sira hela ba sira hodi hatutan sira moris lor-loron, no moris gerasaun Timor nian hosi ida ba seluk.

Nai Presidente Parlamentu Nasional, Presidente Bancada Partido hotu-hotu, maluk deputado sira no publiku tomak mak ami hadomi,

Kompleksidade hirak ne’e, mak sai eransa ba estado Timor Leste iha prosesu determinasaun statutu rai iha Timor laran tomak. Faktus hatudu ba ita katak, iha ukun an nia laran, rai hirak nebe Portuguese fo ba nia sidadaun no ema estrazeiru hodi halo plantasaun ho natar, nakfilak dadauk ba titlu privadu ka direitu privadu, nebe halo Timor oan sira seluk, la iha asesu atu hari netik, uma ida ba sira nia famila, no kuda netik aifuan balu hodi hatutan sira nia moris.

Kompleksidade direitu ba rai nebe determina iha tempu kolonizasaun no okupasaun, sai problema dilematiku ba estado Timor Leste agora. Problema sai dilematiku tamba estado Timor Leste, seidauk nasionaliza rai no propriedade tuir dalan lolos. Estado Timor Leste sei legaliza nafatin statutu aforamento rezimi kolonial no okupasaun, nebe agora nakfilak ba titlu privadu, ba gerasaun ka bei oan sira, hosi hirak sira nebe hetan konseisaun ka aforamento ba plantasaun no natar, hosi ukun Portuguese no Indonesia nian.

Tamba buat hirak ne’e, espresaun diskontente no kritika ba estado mak hatudu dadauk iha kazu hirak tuir mai; kazu rai iha Pantai kelapa, kazu rai ho kompania ENSUL, kazu rai iha Bairopite, kazu rai iha Rai kotu, kazu rai iha Delta no ikus liu, mak kazu rai iha Aitarak laran.

Kazu rai iha Bairo Aitarak Laran, nudar ita hotu hatene katak besik fulan ida ona, populasaun hamutuk ema 1036, ho uma kain 187, halo hela asaun hodi husu justisa ba rai nebe sira hela ba. Sira ezizi atu guvernu bele halo dialogu ho sira, banune sira bele hetan tratamentu justu no dignu nudar Timor nia oan.

Nai Presidente Parlamentu Nasional, Presidente Bancada Partido hotu-hotu, maluk deputado sira no publiku tomak mak ami hadomi,

Konsiente ba pratika injustisa iha prosesu distribuisaun no utilizasaun rai iha rezimi kolonial no okupasaun, mos preokupa ba difikuldades moris Timor oan sira ohin loron, no tau esperansa moris ba loron aban nudar nasaun ukun rasik an, maka Bancada Partido Democratico, haklaken nia pozisaun politika katak;

Ida, husu ba guvernu, li-liu ministerio Justisa, atu halo dialogu ho komunidade bairo Aitarak Laran, banune bele intende malu hodi simu solusaun alternativas ba sira nia problemas. Husu mos ba guvernu atu fo solusaun nebe, bele minimiza vulnerabilidade ba asesu rai no uma iha nasaun ida ne’e.

Rua,To’o ona tempu ba estado Timor Leste, atu nasionaliza rai iha Teritoriu Timor Leste tomak. Nasionalizasaun ba rai ne’e halo, tamba Timor Leste, rai ida nebe ki’ik maibe populasaun nia moris as teb-tebes iha mundu, hosi loron ba loron. Nasionalizasaun ba rai ne’e halo, ho objectivu, atu fo justisa ba Timor oan hot-hotu, hodi fahe no utiliza rai pedasuk ida ne’e, tuir mandatu konstituisaun RDTL.

Tolu, to’o ona tempu ba estado, atu halo planu urbanizasaun, banune, Kapital Timor Leste, kulturalmente no estetikamente uniku, ekologikamente saudavel no sosialmente harmonia.

Hat, husu ba guvernu, atu hahu halo desenho no tau orsamentu gradualmente hodi hari habitasaun saudavel, ho dalan fo kreditu no ho funan ki’ik, li-liu ba sira nebe vulneravel, hosi efeitu dezenvolvimentu nasaun ida ne’e.

Lima, Husu ba meja parlamento,li-liu Komisaun A atu trata lalais Projectu Lei rai nian, banune bele iha serteza dignifikasaun ema Timor nudar Timor nia oan, no rai Timor nudar nasaun ukun rasik an.

Nen, Fo louvour ba populasaun Bairo Aitarak laran nebe rekonhese katak sira hela iha patrimoniu estadu nian no prontu atu husik, karik hetan tratamentu justu no dignu hosi estado.

Ho ida ne’e, Bancada Partido Democratico hakotu nia deklarasaun, ba imi hotu nia atensaun, hato’o obrigado wa’in.

Dili, loron 12, fulan Outubru, tinan 2010,

Adriano do Nascimento

Presidente Bancada

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.