VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100401

Violensia ho Abuzu Seksual Hosi Uma-kreda: Nonok Nu’udar Klamar Agresaun Seksual


Violensia ho Abuzu Seksual Hosi Uma-kreda: Nonok Nu’udar Klamar Agresaun Seksual 


HosiJairton “Ira’isi” Marques*

Kleur ona ha’u hakarak hakerek kona-ba tema ida ne’e, maibe oda-matan atu tama la iha. Ha'u husu obrigadu barak ba Amu Martinho Gusmão ho na’i Domingos Saldanha, jornalista sénior STL nian. Basaa iha sira rua nia debate ho titulu “Padre Bele Bosok ka Lae?” iha Forum Haksesuk, halo ona referensia ki’ikoan ida ba amlulik sira halo abuzu seksual iha Amerika ho Europa. Debate na’i rua nee nian hanesan buat ida loke ona oda-matan ba ha’u hodi tama. Karik ema balu du’un ha’u oportunista mós ha’u simu tanba ha’u aproveita biban oan ne’e hodi tama, tanba baibain ema dehan, oportunidade la sei mai dala rua.

Ha’u la mai buka lia ho amu Gusmão ho na’i Saldanha, ha’u mai fanu de’it sarani sira hodi haree kazu abuzu seksual ne’ebé doko maka’as Uma-kreda Katolika iha kontinente Amerika ho Europa. Ha’u fanu sarani hotu hodi haree, keta kazu pedofilia hanesan iha rai-li’ur ne’e mai mosu mós iha ita rain eh lae?

Nu’udar Timor oan, ha’u fanu sarani sira, prepara imi nia salurik molok udan tuun. Ditadu ida ne’e importante tebes hodi Timoroan sira prepara ninia mental hodi simu notisia barak ne’ebé sei mosu, notisia ne’ebé ladún di’ak hosi Uma-kreda tanba pratika amoral (laiha moral) balu ne’ebé mosu hosi na’i sira moral na’in. Na’i sira ne’e maka kleru (kardial, bispu ho padre/amlulik) balu ho ema balu be serbisu kleur ona iha Uma-kreda hanesan katekista ho zelador sira, ne’ebe halo abuzu seksual hasoru labarik otas ki’ik sira. 

Pedofilia maka abuzu seksual ne’ebe ema otas boot halo hasoru labarik otas ki’ik sira. Ema be halo abuzu seksual hasoru labarik sira bolu pedófilo.

Pedofilia tuir definisaun Organizasaun Mundial Saude nian nu’udar okorrensia hosi pratika seksual entre individuu ida otas boot liu tinan 16 ho labarik ida ne’ebé foin atu tama ba puberidade. Iha psikanalize haree pedofilia nu’udar hahalok la normal (perversaun) seksual ida. Abuzu seksual ba labarik otas ki’ik sira la’os de’it hamosu estragu ba estrutura no funsaun kakutak labarik ne’ebé hetan abuzu ne’e, maibe mós hamosu trauma no sei bele mós provoka desvio seksual ba vitima. Porezemplu, labarik mane ida sei ki’ik wainhira hetan abuzu seksual fila-fila, aban bainrua boot, nia bele sai la normal, bele sai “panaleiru” ou gosta feto ho mane hotu dala ida. Tanba ne’e, abuzu seksual hasoru labarik ki’ik nu’udar krimi ida aat liu iha mundu tanba estraga labarik sira nia futuru. Tan ne’e tenki matan moris hodi kuidadu ho labarik otas ki’ik sira ne’ebe kleru sira lori tuituir an ka oan ki’ak sira ne’ebé hela iha fatin sira be Uma-kreda tau matan ba, tanba esperiensia aat mosu tiha ona iha rai-li’ur ne’e mai.

Abuzu seksual ne’ebé ohin loron ema foti maka’as iha mundu maka abuzu poder ne’ebe kleru ka irarkia Uma-kreda Katolika nian balu halo hasoru labarik sira, maibe iha mós abuzu hasoru ema boot sira, hanesan fo oan ba feto sarani sira be la’o hamutuk ho bispu ho amlulik sira. La’os ne’e de’it, madre barak mós sai vitima ba bispu ho amlulik balu.

Buat barak sei iha nakukun laran, sei subar metin, maibe tempu naroman sei to’o, sei loke hotu hahalok amoral sira ne’e. Loke hotu buat aat sira ne’ebé kleru sira balu halo iha nakukun laran.

Pratika pedofilia la’os hosi kleru sira de’it maka bele halo, maibe mós hosi ema baibain sira ne’ebé ninia hahalok seksual la normal. Ema ko’alia barak kona-ba abuzu seksual hosi Uma-kreda, tanba Uma-kreda nudar ai-riin no didin moral nian no papa, kardeal, bispu, padre, madre, katekista no zelador sira nu’udar jeneral ho soldadu sira ne’ebé defende ho haklaken valor moral nian, maibé sira balu maka iha oin hodi sobu uluk valor hirak ne’e hosi didin laran ne’ebé ita labele haree.

Timoroan sira hotu, liliu sarani sira, tenki prepara salurik molok udan to’o. Udan ne’e agora tun maka’as iha kontinente Amerika, Europa, Austrália ho Afrika no Azia balu. Ita labele dehan iha ita nia rain la akontese abuzu seksual hasoru labarik sira ou la akontese amlulik balu fo oan ba sarani balu, ou iha violasaun hosi amlulik sira hasoru madre sira, tanba iha ahi su’ar iha fatin balu no ko’alia bisu-bisu ba malu entre sarani sira katak kazu balu hanesan iha rai-li’ur mós mosu iha ita rain. Diferente maka iha rai-li’ur vitima sira la tahan ona ba terus, ne’eduni sira ko’alia sai ba mundu tomak. Iha ita nia rain seidauk iha vitima ruma barani ko’alia no buat hotu sei subar metin. So violador ho vitima sira maka hatene tanba sei taka metin hela, maibe susar taka metin ahi su’ar, maski sai neineik no fraku tebes.

Prepara salurik hodi proteje ita nia oan sira. Karik seidauk akontese abuzu seksual hasoru labarik sira iha Timor ita tenki buka evita nafatin hodi labele akontese, no karik akontese ona ba balu tenki evita hodi seluk labele sai vitima tan. Evita buat hirak ne’e hodi labele estraga ita nia oan ho alin sira nia futuru, nune’e mos hodi hametin nafatin Uma-kreda ninia imajem ho kredibilidade. Labele hosik amlulik sira halo buat aat sira ne’e hodi labele sobu didin ho baki moral nian.

Karik iha ita rain akontese ona abuzu seksual hosi kleru sira hasoru labarik sira, ou sarani balu ko’us ona oan ba padre ho katekista ruma, ou madre ruma hetan ona violasaun seksual hosi amlulik sira hanesan akontese iha rai seluk ita la hatene, tanba nunka iha ema ruma ka estudu ruma ko’alia kona ba ida ne’e. Ne’e so amlulik violador sira ho vitima sira maka hatene tanba segredu iha Uma-kreda sei halot kabeer tebes iha rai balu, inklui Timor Lorosa’e rasik. Entre instituisaun hothotu, Uma-kreda nu’udar instituisaun ne’ebé tuan liu no rai segredu di’ak liu duke instituisaun seguransa ho militar nian tanba buat hothotu taka metin, tanba ne’e sei presiza tinan barak hodi deskobre krimi ho abuzu be mosu iha Uma-kreda laran.

Artigu ida ne’e la ko’alia espesifikamente kona-ba Uma-kreda Timor nian, maibe ko’alia kona-ba abuzu seksual hosi Uma-kreda sira rai-li’ur nian hodi sarani sira Timor nian mós bele loke matan hodi tulun Uma-kreda Timor nian labele monu ba sala be hanesan iha rai seluk nian.

Sani na’in sira sei hakfodak sani artigu ida ne’e, basaa, buat ne’ebé ita barak iha Timor la fiar katak bele akontese maka akontese duni. Buat hirak ne’e akontese kleur tiha ona, no agora sei akontese nafatin, maibe ita la hatene tanba Uma-kreda subar metin no subar ho kabeer tebes.

La fasil loke sai ba publiku tanba faktor barak maka halo labarik ki’ik sira ta’uk no subar metin abuzu seksual ne’ebé sira hetan. La fasil mós ba ema boot sira, feto ho mane. Sira hotu ta’uk hetan presaun ho agresaun hosi violador eh agressor; sira sente moe, sala, la seguru, la iha proteksaun, ta’uk ba interrogatoriu, ta’uk ba inan-aman, maun ho bin sira, ta’uk ema hotu hatene no ta’uk ema ko’alia hosi ibun ba ibun. Tanba ta’uk ba buat hirak ne’e hotu maka halo pedófilo eh violador sira sente seguru tebes hodi kontinua sira nia hahalok amoral. Vitima sira ta’uk no nonok. Ta’uk no nonok nu’udar klamar agresaun seksual, tanba ne’e labele ta’uk no nonok.

Ohin loron iha rai balu hahu nakloke ona, no bispu no amlulik violador barak ohin loron tama ona iha kadeia no balu mate iha kadeia laran tanba krimi ne’ebe sira halo.

Liu hosi artigu ida ne’e ita bele haree oin-sa kleru sira pratika krimi iha instituisaun sira da’et ho Uma-kreda nian. Krimi ne’ebe sira falun metin, krimi ne’ebe halo hosi liman sira be sarani sira re’i.

Ita haree uluk hosi rai Estadus Unidus da Amerika (EUA) nian. Kazu pedofilia hahú loke uluk hosi sidade Boston.

Hanesan ohin temi iha leten, ahi su’ar barak no maek dois iha fatifatin. Atu hatene loloos tanba sa ahi su’ar no iis dodok dois, iha fulan Juiñu tinan 2002, Konferensia Espiskopal Katolika Amerika nian haruka halo investigasaun ba kazu abuzu seksual hotu-hotu. Hosi investigasaun ne’e, ema hamutuk kuaze na’in 800 rekuiñese katak sira hetan abuzu seksual wainhira sira sei ki’ik iha Arkidioseze Boston (Keuskupan Agung Boston). Sira hetan violasaun seksual desde tinan 1940.

Istoria metan hasoru Uma-kreda EUA nian loke hosi Prokurador-Jeral Massachusett, Tom Reilly (23/07/2003). Nia halo investigasaun durante fulan 16, maibe la konsege hetan provas natoon hodi halo akuzasaun kriminal ba Kardeal Bernard Law, saserdote sénior iha Dioseze Katolika EUA nian. Ikus mai Law sai hosi amlulik hafoin hetan dokumentu sira ne’ebé hatudu nia ho eis-xefe Uma-kreda nia seluk pratika aktu pedofilia ou abuzu seksual hasoru labarik sira. Sira halo abuzu iha biban ne’ebé sira rua aktivu iha Ministeriu ba Asuntu Labarik sira Uma-kreda nian.

Uma-kreda Boston hetan doko maka’as tanba hahalok amoral hosi kleru sira. Uma-kreda sira iha EUA nian iha kodigu konduta (kode etiku) ida, la sei loke segredu sira da’et ho Uma-kreda tanba bele halo foer instituisaun nia naran di’ak. Maibe ho abuzu seksual ne’ebé loke sai, Uma-kreda Boston jura atu halo lakon kultura segredu Uma-kreda nian ne’ebé la’o tinan barak ona.

Uma-kreda nee reafirma hikas sira nia kompromisu katak sei trata abuzu seksual nu’udar kazu kriminal ida. Ho nune’e sei haramata ho kultura segredu ne’ebé da’et ho kazu pedofilia nian.

Eskandalu abuzu seksual iha Boston ninia eku (gema) namakari ona ba Uma-kreda Katolika iha Mundu tomak. Ho nune’e kazu pedofilia nian sai notisia boot iha media eskrita ho elektronika sira mundu nian.

Dioseze Nova Yorke nian, porezemplu, kleur tebes ona taka metin kazu ne’ebé envolve evanjelista Lawrence Inzeo. Nia hetan akuzasaun halo ona abuzu seksual ba labarik ida iha tinan ruanulu (20) kotuk ba.

Tuir relatoriu Tom Reilly nian, iha ninia investigasaun, nia hetan pelo menus ema na’in 789 maka sai vitima abuzu seksual. Vitima sira rekuiñese katak, amlulik sira serkade na’in 250 ho ema sira serbisu kleur ona iha Igreja maka halo violasaun seksual ba sira.

Infelizmente Tom Reilly labele halo akuzasaun kriminal ba Kardeal Barnard Law ho ulun Uma-kreda sira seluk tanba la dezenvolve investigasaun hodi lori abuzador sira ne’e ba iha tribunal.

Tanba abuzu seksual ne’e, Uma-kreda Katolika nian tenki selu kompensasaun (ganti-rugi) ho osan boot. Porezemplu kazu abuzu seksual ne’ebé pratika hosi Kardeal Bernard Law, Uma-kreda tenki hasai osan hamutuk miloens 67 poundsterling hodi selu ba vitima sira. Tanba ne’e, fa’an tiha fatin Dioseze balu no fatin edukasaun balu obrigadu taka, tanba Uma-kreda hasai osan boot hodi selu hahalok amoral kardeal ida nian.

Foin lalais ne’e, The New York Times hetan dokumentu hosi Uma-kreda lokal dehan katak, iha kazu foun da’et ho padre amerikanu ida ho naran Murphy. Murphy hetan akuzasaun halo tratamentu aat ba labarik diuk atus rua (200). Dokumentu ne’e mosu hanesan parte hosi problema abuzu iha eskola espesial ba labarik sira diuk iha Estadu Federadu Wisconsin, iha ne’ebé hatudu korespondesia direitu entre amlulik Murphy ho Kardeal Joseph Ratzinger iha tinan 1996. Kardeal Joseph Ratzinger naran orijinal hosi aktual Papa Bento XVI.

Tuir Times, julgamentu ba Murphy para wainhira nia hakerek ba Kardeal Joseph Ratzinger hodi protesta kona-ba iha possibilidade atu halo akuzasaun no fo kastigu ba nia, tanba abuzu ne’ebé nia halo. Murphy hakerek nune’e ba Kardeal Ratzinger: “Ha’u hakarak moris iha tempu ne’ebé sei restu tuir ha’u nia dignidade ema fiar nian. Ha’u husu ita nia tulun iha kazu ida ne’e” (http://www.internasional.kompas.com/read/2010/03/25).

Tuir dokumentu ne’e Murphy la hetan hatan hosi Kardeal Ratzinger. Liu tinan rua Murphy mate nu’udar amlulik. Murphy serbisu iha eskola espesial labarik diuk nian hosi tinan 1950 to’o tinan 1974. Dokumentu sira hosi Uma-kreda Wisconsin, tuir Times, hatudu katak fo hatene ona ba bispu tolu be troka malu iha estadu federadu ne’e kona-ba abuzu seksual ne’ebé Murphy halo hasoru labarik sira, maibe la iha bispu ida hakarak informa kazu ne’eba ba polisia.

Kazu ne’e su’ar sai ba publiku iha biban ne’ebé loke sai eskandalu abuzu seksual lubun ida ne’ebé envolve kleru Katoliku lubuk ida hanesan iha Irlandia, Áustria, Olanda ho Suisa.

Iha fulan Fevereiru tinan 2004, hetan ona ema hamutuk na’in 10.667 maka buka justisa. Ema sira ne’e rekuñese katak iha amlulik hamutuk 4.392 hosi total 109.694 Amerika nian maka halo abuzu seksual hasoru sira. Padre sira liu 4.000 maka hetan akuzasaun halo abuzu seksual entre periodu 1950-2002.

Nem kazu hotu halo julgamentu ba, tanba maior parte hosi abuzador eh violador sira mate tiha ona.

Iha fulan Abril tinan 2008, Papa Bento XVI hasoru malu ho vitima sira abuzu seksual hosi kardeal, bispu ho amlulik sira wainhira nia halo vizita ba Amerika.

Tuir relatoriu ofisial ne’ebé halo hosi Uma-kreda Katolika Amerika nian, Uma-kreda obrigadu selu, iha tinan 2008 mesak, hasai osan hamutuk dólar amerikanu miloens 430 hodi selu ba vitima sira abuzu seksual nian ne’ebé halo hosi kleru sira. Uma-kreda Amerika mesak hasai ona osan hamutuk dólar amerikanu biloens rua (2) iha tinan hira ikus hodi selu abuzu seksual ne’ebé nia kardeal, bispu ho amlulik sira halo.

Tuir mós relatoriu ne’e, sei iha alegasaun hamutuk 800 ba abuzu seksual hasoru labarik sira ne’ebe pratika hosi kleru sira iha tinan 2008, iha ne’ebé reprezenta aumentu porsentu 16 (16%) kompara ho tinan 2007 nian. Levantamentu ne’e halo iha Dioseze 200 ho ordo relijioza sira seluk iha fatin oioin iha Amerika, no hatudu katak liu porsentu 20 (20%) hosi labarik sira be hetan abuzu seksual hosi amlulik sira, labarik barak nia otas la to’o tinan 10 wainhira hetan abuzu seksual hosi kleru sira.

Levantamentu ne’e halo anualmente hosi Uma-kreda hodi bele kontrola osan hira maka Uma-kreda hasai ona ba kazu hirak ne’e, osan ne’ebé dala barak uza hodi selu vitima sira ou hodi taka metin eskandalu Uma-kreda nian.

Prezidente Konferensia Bispu Katoliku sira Amerika nian, Kardeal Chicago nian, Francis George, ho sinizmu afirma katak “Uma-kreda iha dalan loos ona hodi buka proteje di’ak liu tan labarik sira sosiedade nian” (O Estado de S. Paulo, 14/03/2009). Ne’e signifika Uma-kreda kontinua subar sira nia krimi, tanba numeru abuzu sa’e ou aumenta ba porsentu 16 (16%), maibe Kardeal Francis George dehan Uma-kreda “iha dalan loos” no “proteje di’ak liu” labarik sira.

Joseph Ratzinger, aktual Papa Bento XVI, to’o iha kumulu (tutun aas) hodi afirma katak eskandalu iha Amerika nu’udar konsekuensia hosi ruptura valor sira sosiedade amerikana nian, maibe tuir loloos wainhira nia sei hanesan Kardeal, nia rasik hetan knaar hodi subar kazu pedofilia iha Uma-kreda laran, alemde halo nonok hotu kedas kazu pedofilia durante nia vizita dahuluk ba rai pedofilia amlulik sira nian, iha Boston. Wainhira nia liu dahuluk iha sidade ne’e, sidade ne’ebé halo abuzu seksual boot liu, nia nem hasai lia-fuan ruma.

Abuzu seksual pratika hosi kleru sira la mosu de’it iha EUA maibe mós iha fatin seluk. Iha fulan Juillu tinan 2004, iha Áustria mosu foto lubuk ida iha ne’ebé hatudu amlulik sira re’i no lamas hela partisipante sira seminariu balu nia isin. Seminariu, fatin ne’ebé labarik ho foin sa’e sira hodi eskola no prepara-an hodi sai amlulik nian. Abuzu ida ne’e mosu iha Dioseze Santo Poelten. Tuir informasaun hosi autoridade lokal sira, iha kazu abuzu seksual hamutuk 17 iha Austria.

Hahalok ne’ebe tau em kauza fama ho kredibilidade Uma-kreda nian, la’os mosu iha fatin dook de’it. Iha ita nia uma sorin Austrália mós mosu abuzu seksual hosi bispu ho amlulik sira. Hahalok aat ne’e obriga Papa Bento XVI, iha fulan Juillu tinan 200, tenki husu deskulpa ba vitima abuzu seksual sira ne’ebe pratika hosi amu lulik ho bispu sira iha Austrália. Iha biban husu deskulpa ne’e, Papa Bento hateten katak pratika pedofilia “ne’e hahalok diabu nian”. Nia kondena maka’as abuzu seksual ne’ebé pratika hosi bada’en ho moral na’in sira hosi Uma-kreda nian. Papa Bento XVI mós dehan tenki fo kastigu ba autor abuzu seksual sira. “Ninia autor tenki hetan kastigu!” Loos duni, autoridade sira Austrália nian konsege kaer kleru sira hamutuk na’in 107. Autor abuzu seksual hasoru labarik sira ne’e, oras ne’e, barak sei matan lakan hela iha kadeia laran hodi kumpri kastigu tanba ninia hahalok amoral.

Abuzu seksual dois aat tebes iha kontinente Amerika. Iha Estadus Unidus da Amerika nia uma sorin, Kanada ho Meksiku mós mosu hahalok aat ne’e. Iha fulan Outubru tinan 2008, Bispu Raymond Lahey hosi Kanada nian hetan akuzasaun rai hela iha uma no sosa pornografia labarik sira. Oin-sa maka bele akontese buat hirak nune’e? Iha realidade, iha tinan hanesan, iha 2008, Bispu Raymond simu knaar nu’udar supervizor ba kanalizasaun orsamentu kompensasaun ba vitima sira abuzu seksual nian ne’ebe mosu iha tinan 1950 nia laran. Osan ne’ebé bispu Raymond superviziona hodi selu ba vitima sira abuzu seksual hosi Uma-kreda Kanada nian hamutuk dólar amerikanu US$12.000.000.00.

Iha fali uma tatiis seluk Amerika nian mosu kazu hanesan. Iha fulan Marsu tinan 2009, Papa Bento XVI haruka halo investigasaun ba amlulik sira hosi Kongregasaun Ligiun Kristaun hafoin ninia fundador, amlulik Marcial Maciel, provadu halo abuzu seksual iha tinan 2006. Papa husu amlulik Maciel reforma sedu hodi bele hala’o nia restu moris ho reza no labele halo sala tan. Amlulik ne’e, Maciel, mate iha tinan 2008.

Hosi kontinente Amerika, pratika abuzu seksual ne’ebe kle’ur ona Uma-kreda subar metin nakfera mós iha kontinente Europa. Rai sira ne’ebé kuiñesidu ho rai Katolika tradisional, afinal, sira mós pratika maka’as violasaun seksual. Uma-kreda sira Irlandia, Alemaña, Olanda no Inglaterra nakdoko tanba vitima sira hosi abuzu seksual mosu nabnaba hodi fo sai ambispu ho amlulik sira nia moral aat.

Tanba susar tahan ba presaun hosi sarani ho media sira nian, iha fulan Maiu tinan 2009, Komisaun Uma-kreda Irlandia nian husu atu halo investigasaun ba agresaun ho violasaun hasoru labarik sira hosi amlulik balu. Hahalok aat sira ne’e mosu tiha ona iha dekada balu liu ba iha instituisaun sira Uma-kreda Irlandia nia laran.

Iha fulan Dezembru tinan 2009, hafoin hetan malu ho ulun Uma-kreda Katolika na’in rua (2), Papa Bento XVI rekuiñese katak, nia hirus, moe, no sente hetan traisaun kona-ba eskandalu sira mosu iha Uma-kreda sira Irlandia nian.

Irlandia, rai Katolika tradisonal, hanesan mós Timor. Sarani sira mós fanatiku hanesan ita nian, maibe ohin loron nakdoku tebes ho notisia abuzu seksual hasoru labarik sira. Uma-kreda Irlandia nian nakdoko tanba, foin iha estudu ida fo sai katak, amlulik sira hamutuk atus ida maka hasoru ona justisa ou tribunal tamba halo abuzu seksual desde tinan 1940.

Iha relatoriu hosi estudu ne’e temi katak, labarik hamutuk 350 maka halo keisa ona nu’udar vitima abuzu seksual ho fizika hosi bispu ho amlulik sira Katolika nian. Parte barak husu ona atu kontinua halo investigasaun hodi buka justisa ba vitima sira.

Xefe Uma-kreda Katolika Irlandia nian, Kardeal Sean Brady mós husu ona deskulpa ba eskandalu abuzu seksual hasoru labarik sira iha tinan 35 liu ba. Kardeal Sean Brady nu’udar amlulik iha tinan 1975. Iha tempu ne’ebe Kardeal ne’e tuir hotu sorumutuk sira be husu ba labarik sira taka ibun hodi labele loke sai abuzu seksual ne’ebé amlulik Brendam Smyth halo. Kardeal Sean Brady foin husu deskulpa liu hosi omilia ne’ebé nia halo iha Armagh, Irlandia Norte. Nia husu deskulpa tanba nia tuir subar abuzu seksual ne’ebé nia rasik hatene. “Ha’u husu deskulpa ba sira ne’ebé sai terus tanba sala sira uluk, liliu ha’u husu deskulpa ba sira ne’ebé tanba ha’u nia faillansu iha tempu uluk ne’ebé halo sira terus” (http://ww.pro3rri.com/index.php?).

Polisia sira kaer amlulik pedofilo Brendam Smyth no halo julgamentu ba nia iha tinan 1994. Polisia sira kaer nia tanba nia halo tortura no halo violasaun ba labarik mane ho feto sira iha Irlandia Norte nune’e mós iha EUA. Amlulik Smyth, soro na’in labarik otas ki’ik sira mate iha kadeia militar nian iha Irlandia iha tinan 1997.

Akuzasaun hamutuk atus hasoru amlulik sira halo abuzu seksual ba labarik sira mosu beibeik ona iha dekada sira liu ba, maibe foin sobu sai iha Eropa tomak tinan ida ne’e.

Iha Natal foin liu ba, Irlandia nakdoko tebes ho eskandalu abuzu seksual hasoru labarik sira hosi Uma-kreda Dublin nian. The Murphy Report, hola hosi naran señora investigadora, juiza Yvonne Murphy, relata katak, durante ne’e Uma-kreda Katolika Dublin taka metin hela tortura ho pedofilia hasoru labarik ki’ik sira entre periodo 1975-2004. Juiza Yvonne Murphy iha ninia relatoriu ne’ebé hasai iha fulan Novembru tinan uluk, hateten katak Uma-kreda iha Irlandia “hatudu momoos” taka metin abuzu seksual iha Dioseze Dublin no aplika politika “labele husu, labele hateten”. 

Tanba akuzasaun hirak ne’e, iha Natal liu ba, bispu na’in rua, Eamonn Walsh ho Raymond Field dada-an ona nu’udar asistente hosi Arkidioseze Irlandia nian. Ho sira rua nia sai no tau tan na’in rua ne’ebe sai uluk ona, iha ona bispu hamutuk na’in haat maka hosik hela sira nia pozisaun. Antes, Bispu Kildare Leighlin James Moriarty ho Bispu Limerick Donal Murray maka sai uluk. Bispu na’in haat ne’e hetan akuzasaun hanesan halo abuzu seksual hasoru labarik otas ki’ik sira.

Kazu sira ne’e sobu sai tanba The Murphy Report hetan sasin hosi amlulik na’in 46. Durante ne’e kazu abuzu seksual subar metin no halo ho kabeer tebes tanba nível segredu Uma-kreda nian ne’ebé aas. Husi aspektu judisiariu nian, Igreja mós hetan prenda imunidade hosi polisia tanba ne’e maka kazu pedofilia susar loke sai lalais.

Iha apontamentu sira ikus hatudu katak entre período 1946-2002, iha amlulik hamutuk 2.800 maka hetan alegasaun envolve iha abuzu seksual, maibe foin 91 maka provadu ona halo abuzu seksual no 11 sei hein nia prosesu (The Guardian).

Papa Bento XVI husu ona deskulpa ba vitima abuzu seksual sira iha Irlandia liu hosi surat pastoral ida. Maibe tuir vitima sira husu deskulpa de’it seidauk natoon hodi hakat liu eskandalu hirak ne’e.

Hosi surat pastoral Papa Bento XVI hateten: “Imi terus tebes no ha’u husu deskulpa ho laran tomak. Imi nia fiar hetan traisaun ona no imi nia dignidade hetan violasaun ona. Ho nakloke ha’u hateten ha’u moe no ha’u arrepende tebes ba buat ne’ebe ita sente hamutuk. Sira ne’ebé halo sala tenki responsabiliza ba Maromak no tenki simu kastigu tuir sala ho krimi ne’ebe sira halo” (http://epaper.korantempo.com/KT/KT/2010/03/22)

Tanba presaun ho Uma-kreda ne’ebé nakdoko maka’as, iha fulan Fevereiru tinan ida ne’e (2010), Papa konvoka sorumutuk emerjensia ida ho bispu Irlandia na’in 24 iha Vatikanu. La kleur, Vatikanu deklara katak abuzu seksual hosi amululik sira nu’udar hahalok krimi ho muta ida. Vatikanu husu ba bispu sira iha Irlandia hodi iha kompromisu no serbisu hamutuk ho polisia sira hodi halo investigasaun ba kazu sira abuzu seksual nian.

Abuzu seksual la’os mosu iha fatin seluk de’it, maibe mosu mós iha Papa Bento XVI nia rai, Alemaña. Iha kazu balu da’et mós ba Papa Bento XVI rasik. Iha semana hira ikus, Arkidioseze Munike (Monich) nian fo sai nota ida katak amlulik ida hetan akuzasaun halo abuzu seksual ba labarik sira. Amlulik ne’e haruka ba halo terapia, iha tinan 1980 hosi bispu lokal. Bispu lokal ne’e maka Joseph Ratzinger, aktual Papa Bento XVI. Papa Bento XVI, iha tempu ne’eba hanesan Bispu autoriza amululik ne’e ba halo terapia no amlulik ne’e bele fila mai serbisu kuandu halo hotu ona terapia. Wainhira fila, amlulik ne’e halo tan fali abuzu seksual.

Desde Janeiru tinan ida ne’e, Uma-kreda Katolika Alemaña nian hetan doko tanba abuzu seksual ho violasaun hasoru labarik sira iha eskola ho fatin internamentu sira iha tinan 1970 ho 1980. Entre eskandalu sira ne’ebé fo sai, iha mós abuzu iha fatin labarik orfaun sira nian ne’ebe dirije hosi Papa Bento XVI nian alin rasik, Bispu Georg Ratzinger.

Iha fulan Fevereiru tinan 2010, Arsebispu (Uskup Agung) Robert Zollitsch ne’ebé kaer Konferensia Episkopal Alemaña nian, husu ona deskulpa kona-ba abuzu seksual ne’ebé amlulik sira Katolika nian iha Alemaña halo, hafoin mosu keisa liu atus ida (100) kona-ba abuzu seksual iha Eskola Internatu Juzuita sira nian iha rai Alemaña tomak.

Hosi Alemaña, iha Inglaterra mós hasoru problema hanesan. Problema abuza seksual sai tiha hanesan kultura subar ho nonok ida. Iha fulan Juillu tinan 2000, Kardeal Londres nian, Murphy-O’Connor rekuiñese katak nia la aktua ho loos hodi hosik amlulik pedófilo ida hodi kontinua halo misa iha tinan 1980 nia laran. Iha 1997 amlulik ne’e hetan kastigu hafoin hetan provas halo abuzu seksual ba labarik mane na’in sia (9) iha tinan ruanulu (20) nia laran.

Uma-kreda Olanda nian mos hetan doku maka’as. Iha fulan Marsu tinan 2010, vitima liu na’in atus tolu (300) halo keisa kona-ba abuzu seksual hafoin semana balu media sira fo sai kona-ba amlulik na’in tolu hosi Kongresaun Saleziana halo abuzu seksual iha dekada balu liu ba. Abuzu ne’e halo iha uma Katolika ida nia laran iha Olanda. 

Provas Seluk Kleru sira nia Krimi iha Mundu

Ema barak interesadu halo estudus no hakerek kona-ba krimi sira hosi Uma-kreda nian. So iha rai sira subdezenvolvidu ou seidauk dezenvolvidu, inklui Timor Lorosa’e, maka ema la brani halo estudus ou hakerek kona ba hahalok aat kardeal, bispu ho amlulik sira nian. Basaa, iha rai sira subdezenvolvidu, sei tabu hela ba sarani sira ko’alia kona-ba kardeal, bispu ho amlulik sira nia moris tanba sira haree amlulik sira hanesan santu no moos hanesan batina mutin ne’ebé sira tau. Maibe iha batina moos ho mutin sira ne’e nia kotuk, dala ruma iha kosar ho katuma ne’ebé ita la haree tanba subar an hosi batina laran. Atu hatene buat hirak ne’e presiza halo estudus, presiza tempu hodi deskobre buat sira ne’ebé ita nia matan la haree.

Iha rai Amerika ho Europa, investigador sira, halo ona no sei halo nafatin estudus hodi deskobre segredu ho misteriu iha Uma-kreda laran. Estudus la’os halo hosi de’it ema investigador baibain sira, balu hosi Igreja rasik nu’udar meiu ida hodi labele hosik Uma-kreda monu ba iha desgrasa. Tuir mai ita haree fuan hosi estudus ho investigasaun sira ne’ebé deskobre eh hetan buat foer sira subar metin iha batina ka Uma-kreda laran.

Iha loron 27 fulan Fevereiru tinan 2004, The Associated Press fo sai hakerek ida ho titulu “Two Studies Cite Child Sex Abuse by 4 Percent of Priests”, hosi Laurie Goodstein, iha ne’ebe dehan porsentu 4 abuzu seksual halo hosi amlulik sira Uma-kreda Katolika nian.

Hafoin tinan 1970, ema na’in 1 hosi amlulik na’in 10 hetan akuzasaun halo abuzu seksual. Hosi tinan 1950 to’o tinan 2002, iha abuzu seksual ne’ebé hetan keisa hosi labarik sira hamutuk 10.667 no bispu ho amlulik sira be halo abuzu seksual hamutuk 4.392. Estudu ne’e halo hosi The American Catholic Bishops iha tinan 2002 nu’udar resposta ba akuzasaun sira subar kazu abuzu seksual ne’ebé pratika hosi ulun boot sira Uma Kreda nian.

A.W. Richard Sipe, amlulik Katoliku ida hakerek livru ida ho titulu “Sex, Priests, and PowerAnatomy of a Crisis” (1995). Livru ne’e konta istoria kona-ba hahalok seksual amlulik sira nian. Nu’udar ilustrasaun, iha loron 17 fulan Novembru, Televizaun Olanda nian fo sai programa ida ho minutu 17 kona-ba abuzu seksual hosi figura sira relijiaun Kristaun iha Amerika. Hafoin fo sai hotu, loron ida tuir mai, ema hamutuk 300 telefone ba estasaun Televizaun nee no hateten katak sira mós hetan abuzu seksual hosi amlulik sira Olanda nian.

Iha tinan 2002, The Boston Globe mós hasai livru ida ho titulu: “Betrayal: The Crisisin the Catholic Church”, iha ne’ebé sobu hotu kedas traisaun ho eskandalu seks ulun sira Uma Kreda Katolika nian.

Sobu ho halekar eskandalu seks sira ne’e hamosu krize ida seriu tebes iha Uma Kreda Katolika nia laran... Abuzu seksual, liliu hasoru labarik sira, seriu tebes duni.

Nu’udar ezemplu, iha tinan 1992, iha Sudueste Massachusetts, hetan amlilik ida de’it naran James R. Porter, halo abuzu seksual hasoru labarik sira hamutuk atus ida (100) resin. 

Nusa maka buat sira ne’e mosu? 

La Republica, jornal Itália nian ida, ne’ebé publika iha Vatikanu iha loron 21 fulan Marsu tinan 2001 deskreve kona-ba abuzu seksual ho violasaun barak hosi amlulik ho bispu sira hasoru madre sira. Tuir jornal ne’e bispu ho amlulik sira obriga madre sira hodi halo abortu ka oho kosok oan iha kabun laran hodi evita eskandalu hirak ne’e nakloke sai ba publiku.

Iha notisia ne’e, naksobu segredu ne’ebé dehan bispu ho amlulik sira uza autoridade relijiaun sira nian iha rai balu, hodi halo relasaun seksual forsadu ou obriga madre sira hodi halo relasaun seksual ho bispu no amlulik sira. Buat ne’e prova hosi relatoriu ida kona-ba akontese abuzu seksual barak iha rai 23, rai balu hanesan EUA, Brazil, Filipinas, Índia, Irlandia, Itália ho rai Afrika balu. La’os de’it iha rai sira ne’e, buat ne’ebe halo hakfodak maka abuzu seksual ne’e mosu rasik iha fuan Uma-kreda Katolika nian iha Vatikanu.

Notisia ne’e hateten katak: Xefe Madre sira nian iha Uma-kreda ida, depropozitu lakohi fo sai nia naran, hateten katak amluli sira iha Uma-kreda, fatin be nia serbisu ba, halo ona abuzu seksual hasoru madre na’in 29 ne’ebé hetan iha ninia Dioseze. Wainhira madre ida informa kazu ne’e ba Bispu Boot (arcebispo), nia hetan kedan espulsaun hosi nia serbisu.

Iha Uma-kreda seluk, tuir relatoriu ne’e, amlulik sira iha ne’eba husu arranja madre hodi satisfaz sira nia nesesidade biolojika. Iha notisia ne’e hateten katak, hafoin loke sai kazu ne’e, parte Uma-kreda nian haruka tiha bispu sira be envolve iha abuzu seksual ba rai-li’ur hodi kontinua sira nia estudus ou haruka sira ba Dioseze seluk durante tempu balu.

Madre sira be ta’uk fila ba nia uma obriga hodi hosik hela Uma-kreda, ne’eduni barak hosi sira muda profissaun sai prostituta.

Iha relatoriu ne’e dehan mós katak, iha fulan hira liu ba, hetan rede bispu ho amlulik sira iha Vatikanu, ho nível oioin, ne’ebé hatuduk hahalok seks desviante (homoseks) no uza narkotika.

Bispu Nova Yorke ho Boston ne’ebé iha pozisaun boot liu hotu iha Uma-kreda Amerika nian hetan presaun maka’as hodi hosik hela sira nia pozisaun, hafoin namakari notisia katak sira na’in rua maka iha eskandalu seks sira ne’e nia kotuk, sira rua maka iha abuzu seksual sira pratika hosi maioria amlulik sira nia kotuk.

Bispu Milouki hetan akuzasaun subar informasaun kona-ba abuzu sira ne’e. Xefe Bispu Boston nian, Kardeal Bernard Lu, ne’ebé halo ona tinan 70, hetan akuzasaun katak nia hatene Bispu balu iha ninia Dioseze halo beibeik abuzu seksual hasoru labarik sira. Maibe nia la fo kastigu ruma ba sira, maibe muda de’it sira ba Dioseze seluk, iha ne’ebé bispu sira ne’e bele buka vitima foun sira seluk.

Seluk ho ne’e, iha mós eskandalu hanesan iha St. Louis, Florida, Califórnia, Philadephia ho Detroit, iha Amerika hotu.

Amlulik sira, serkade 300 hasoru akuzasaun abuzu seksual hasoru labarik sira be otas ki’ik.

Kardeal mós hetan protestu maka’as tanba la fo kastigu ruma ba eis-amlulik John Geogon ne’ebé fiar katak halo ona abuzu seksual hasoru labarik atus ida (100) iha tinan ruanulu (20) nia laran, maibe muda nia de’it ba Dioseze seluk.

Eskandalu Uma-kreda nian ne’e gasta ona osan to’o dólar tokon hodi halo dame ho vitima sira iha li’ur tribunal nian. Mós dehan Dioseze balu atu taka tanba osan sai hotu ba selu eskandalu sira ne’e. 

Oin-sa Subar Abuzu Seksual iha Uma-kreda? 

Maski numeru kona-ba abuzu seksual halo hakfodak tebes, kazu sira pedofilia nian ne’ebe fo sai ona seidauk han malu ho faktu ne’ebé akontese tanba nem vitima hothotu brani fo sai kriminozu ou abuzador sira no seluk fali Uma-kreda rasik iha ninia dalan hodi subar kardeal, bispu ho amlulik pedófilo ho violador hasoru sarani ho madre sira. Dalan ida maka transfere ou muda sira be kaer toman halo violasaun seksual ba Dioseze seluk ou haruka ba rai seluk hodi labele kaer toman.

Dokumentariu BBC London nian, hetan bandu labele fo sai iha Brazil, Portugal ho Itália kona-ba abuzu seksual ho pedofilia ne’ebe fiar-na’in Katoliku sira halo iha rai balu hanesan Amerika, Irlandia ho Brazil, ne’ebé Igreja Vatikanu taka metin hela.

Iha vídeo ida hatudu jornalista BBC iha Rio de Janeiru, ne’ebe relata kona-ba kazu Papa Tarcisio Tadeu Spricigo katak sidade Annapolis viola eh halo abuzu ba labarik maneoan ida ho tinan lima (5). “... Polisia iha Saun Paulo ba buka atu hatene kazu abuzu seksual ba labarik sira, abuzador ne’e hetan ona transferensia minimal dala haat (4) hosi parokia ida ba parokia seluk, maski nune’e, nia kontinua halo violasaun ba labarik sira iha fatin sira ne’ebe nia ba...” (http://www.blogdoatheneu.org/blog/?p=2271&lang=id).

“Bispu hatene sa-ida maka nia halo, maibe hateten de’it katak nia di’ak tiha ona”. Iha tempu ne’eba Kardeal Ratzinger, agora Papa Bento XVI, maka fo “instrusaun ba kauza abuzu seksual ba labarik, tan ne’e, nia hatene hotu hahalok ho akuzasaun hasoru kleru sira. “Igreja muda ema sira abuzador hosi parokia ida ba parokia seluk, iha ne’ebé sira kontinua halo krimi seksual seluk. Ne’e iha tempu hothotu, iha ne’ebé de’it iha mundu tomak. Enkuatu eskandalu abuzu seksual doko EUA no Vatikanu buka razaun hodi justifika, iha Brazil fiar-na’in sira seluk viola dadaun labarik ida...Iha eskola sira bolu “labarik feto nia aman”; ninia avo hateten katak labarik hakarak atu oho an.

Bispu Stephan Ackerman, simu knaar ba esklarese eskandalu abuzu seksual kontra labarik sira ne’ebe halo hosi amlulik sira iha Alemaña, du’un Uma-kreda katak “la iha vontade atu esklarese” no “halo disimulasaun”. (Rhein Zeitung, 16/03/2010).

Tuir Bispu Stephan, iha fatin sira be la iha vontade atu esklarese no fatin sira be autor abuzu seksual transfere sai, ita bele admite katak iha disimulasaun iha kazu hothotu ne’ebe iha. “Iha diskusaun sira iha loron ikus ha’u persebe ona katak ami konsentra liu ba proteje autor (abuzador) sira”. Bispu ne’e hakarak dehan iha sira nia diskusaun la buka loke sai bispu ho amlulik sira ne’ebe halo abuzu seksual, maibe proteje fali sira. Ne’e signifika vitima sira la hetan justisa no kontinua sai vitima nafatin.

Uma-kreda matenek tebes subar nia ema sira halo abuzu seksual, muda tun muda sa’en nia ema violador sira hodi la koopera ho polisia hodi buka lia loos.

Muda bispu ho amlulik abuzador seksual sira ba mau sai tiha kultura ida, iha ne’ebé kardeal, bispu ho amlulik sira hosik tutan ba malu hodi subar sira nia krimi. Muda ba dioseze seluk ou haruka ba estuda no ne’ebé grave liu ou ema toman ona, haruka muda tiha ba rai-li’ur. Iha kazu barak, la iha kastigu ruma hanesan hasai violador sira hosi kardeal, bispu ho amlulik, maibe muda tun muda sa’en hodi sees hosi justisa no sees hosi kondenasaun sarani sira nian.

Dalan seluk hodi subar krimi maka halo presaun ba vitima ho sasin sira hodi “labele husu” ho “labele hateten sai”. Seluk ho ne’e ameasa ho deskomunga vitima ho sasin sira. Tanba ema hotu ta’uk, ne’eduni, Uma-kreda nia segredu iis uitoan mós la sai, maibe buat ida taka metin sei nakfera iha loron ida. Bee nakali sei halo sana-matan haksoit sai tanba taka metin tebes no wainhira loke oituan sei loke tomak hotu. Maibe di’ak liu loke duke Uma-kreda rahun tanba de’it kaerdela, bispu ho amlulik balu nia hahalok. Buat ne’ebé nakloke sei metin no buat ne’ebé taka metin sei rahun.

Pedofilia mosu iha setor sosiedade hothotu nian, neduni kondena de’it Uma-kreda hanesan hamalahok realidade ne’ebe iha. Maibe tenki klaru katak krimi sira mosu hosi Uma-kreda no pratika hosi autoridade ekleziastika sira hanesan buat ida ne’ebé kondenavel no hakribi tebtebes tanba sira nia responsabilidade maka fo edukasaun ho moral Igreja nian.

Akuzasaun ho kondenasaun sira hasoru Uma-kreda hatudu karater reasionariu ho monstruozu ne’ebé Uma-kreda Katolika iha. Reprimi no kontra kualker tipu liberdade feto sira nian, hanesan ezemplu, kriminaliza feto sira ne’ebé halo abortu no bandu labele uza kondom, antikonsepsional ho planeamentu familiar, maibe sira rasik livre halo buat hirak ne’e. Deskomunga inan-aman, padriñu ho madriña sira tanba dehan la hatene hanorin nia oan sira, maibe hosi baki instituisaun sira Uma-kreda nia laran, kardeal, bispu ho amlulik balu halo hela abuzu seksual ba labarik sira, ba sarani feto sira no ba madre sira. Obriga madre sira isin rua hodi halo abotu tanba rezultadu hosi abuzu seksual forsadu ida, no halo madre balu sai stress no monu iha prostituisaun. Buat hirak ne’e hotu hatudu momoos promosaun komportamentu ida kontrariu ho doutrina moral Katolika nian ou adopta pozisaun sira ne’ebé kontraria ba direitu moris ba buat moris hotu nian.

Segredu ho misteriu sai hanesan duit ida ho matan rua ne’ebé tulun tebes Uma-kreda hodi subar ninia hahalok amoral. Susar sobu sai hahalok sira da’et ho ambispu ho amlulik sira nia hahalok tanba hahalok sira ne’e sei hanesan buat tabu ida. Hein katak artigu ida ne’e hanesan lilin oan ida iha fatuk ko’ak hodi lenu sarani sira nia néon ho hanoin katak, ambispu ho amlulik sira mós ema sala na’in hanesan ita, ne’eduni ita presiza kontrola sira nia hahalok ho lala’ok hodi hametin nafatin Uma-kreda ne’ebé ita sarani hotu halo parte ba.

Provas sira iha leten kona ba abuzu seksual hatudu katak ema sira ita konsidera nu’udar santu, nu’udar liman-ain Jesus Kristu nian, no dala ruma ita adora hanesan Maromak hotu, sira maka trai rasik doutrina ho moral ne’ebe sira hanorin. Sira hanorin buat ida ba ita no sira halo buat seluk. Buat hirak ne’e hotu kontribui ba degradasaun eh dekadensia moral ohin loron nian, basaa, ema sira be prega doutrina Kristu nian no haklaken moral ba mundu, sira lakon autoridade hodi ko’alia kona ba moral ho etika tanba sira mos hanesan ema baibain ona: bosok maka’as, subar metin sira nia krimi, no grave liu tan halo abuzu seksual ne’ebé la sei hetan pardaun ruma hosi se de’it.

Semana-semana sarani sira fo esmola ba Uma-kreda. Ema balu osan la iha mós fo osan la hanoin tanba sira hanoin, bele ki’ak ba mós tulun Igreja sempre hanesan buat di’ak ida hodi loron ikus sei manan la lehan. Ironiku tebes sarani sira, fo tiha osan ba Uma-kreda hodi tulun kardeal, bispu ho amlulik sira nia moris, depois sira fila halo abuzu seksual ba sarani sira nia oan ho sarani feto adultu balu. Sarani sira lakon dala rua, dahuluk oan sira sai vitima no darua lori sarani sira nia osan hodi selu fali ba sarani sira tanba abuzu seksual ne’ebe halo ba nia oan sira.

Haree ba abuza seksual sira temi iha leten, karik la’os krimi, di’ak liu hosik papa, kardeal, bispu, malulik ho madre sira kaben, basaa, wainhira sira kaben ona, tentasaun atu halo abuzu seksual mós menos no sira mós bele responsabiliza ba sarani feto sira be ko’us oan ba sira. Di’ak liu hosik sira kaben duke hosik sira mesak no halo krimi ne’ebé sei sobu de’it Uma-kreda nia naran. Haree de’it, amlulik sira Anglikan ho Protestante sira nian, sira kaben no iha oan, sira kotinua serbisu nafatin ba Maromak no sarani sira, maibe sira ladun monu barak hanesan kleru sira Katoliku nian. 

Konkluzaun 

Uma-kreda nu’udar knuuk moral ho etika nian. Tanba ne’e maka ita presiza hametin nafatin Uma-kreda. Infelizmente, sira be ita tau fiar ho laran metin ba sira hanesan kardeal, bispu ho amlulik balu maka iha uluk oin hodi hamonu Uma-Kreda nian naran, fama, dignidade ho kredibilidade.

Abuzu seksual hasoru labarik sira, feto otas boot ho madre sira kontra tebes prinsipiu ho valor sira ne’ebé Uma-kreda prega ou hanorin rasik. Ne’eduni, atu evita buat hirak ne’e hodi labele mosu, maka dalan di’ak liu, karik ema ruma hatene no haree abuzu sira ne’e, liliu vitima sira tenki fo sai ba publiku, basaa, imi nia esperiensia aat bele tulun salva labarik sira seluk, bele proteje sarani feto ho madre sira no hametin Uma-kreda rasik.

Ita tenki rekuinese katak papa, kardeal, bispu, amlulik ho madre sira, sira mós ema hanesan ita, sira mós iha moras ho frakeza, ne’eduni maka halo ona buat aat sira ne’ebé sira halo tiha ona. Atu evita buat hirak ne’e, la’os krimi no sei respeitadu liu, di’ak liu hosik kleru sira kaben.

 

)* Observador Politika no Sosial

E-mail: jairques@gmail.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.