VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20100329

PADRE BELE BOSOK KA LAE? Reajusta ba Padre Martinho nia Resposta

Reajusta ba Padre Martinho nia Resposta
)* Domingos Saldanha

Obrigadu ba alin Pader Martinho Gusmao nia artigu nebee publika ona iha STL hodi fo resposta ba artigu nebee hau hakerek iha STL edisaun Kinta 25 Marsu 2010. No hau nia respeitu boot ida, tanba lahakmatek ba hau nia resposta, padre mos fo kedas resposta ba hau nia artigu ho argumentu nebee desvia husi problema nia hun. Tanba nee hau mos fo kedas resposta hodi defende STL nia pozisaun, maibe laos ho matan delek, maibe hau defende hodi aprezenta mos fatum dan daktum, hodi hatudu katak iha deklarasaun barak nebee Martinho Gusmao aprezenta nee, lakonsiona ho realidade hosi problema nebee akontese. Maske ita boot dehan hau hasai energia tomak hodi hatan ba ita boot nia artigu ida uluk, kala nunee duni, tanba hau nia matenek latoo tuir Martinho Gusmao nia matenek. Maibe hau esperimenta koloka problema ho kontestu nebee loos atu opiniaun publiku labele sai manipuladu ho argumentu nebee lakontestual. Laos uza faktum ho daktum hodi halo manipulasaun.

Ha’u fiar alin Padre Martinho mos halo kamballota balu hodi lee hau nia resposta ida uluk. Kala artigu naruk liu, neduni Padre Martinho la lee ho kuidadu no la interpreta ho diak. Diak liu agora hau hakerek ho badak de’it hodi bele persebe diak no lalika halai bobar ba mai.

Hau mos hatene hanesan ema hotu hatene katak kada diskusaun ninia objektivu maka buka esklarese buat ida no karik ida-idak kontinua ho nia pozisaun mos, nee normal. Nee signifika katak ita konkorda atu la konkorda malu.

Kestaun sentral nebee sai baze ba hau nia esplikasaun liu ba maka iha Padre Martinho ninian artigu dehan: “Kazu espulsa [aluna na’in 8 hosi Eskola S. Pedro] ne’e relasiona ho publikasaun Suara Timor Lorosae nian (STL 23 Fevereiru 2010)”. Iha pontu ida nee maka hau dehan Padre Martinho la buka hatene uluk, STL maka hakerek uluk notisia ho publika uluk foto ka desizaun Padre Domingos hasai uluk aluna sira foin mosu notisia ho foto. Iha pontu ida ne’e amu Martinho halai liu fali russa. Ha’u dehan klaru tiha ona iha resposta ida uluk, agora mos hau repete tan fali hodi Alin Padre Martinho bele hatene didiak katak Padre Domingos hasai tiha ona aluna sira nee, maka foin ami hakerek notisia kona ba desizaun nee no ikus mai ami hatun foto hodi haree to’ok, foto sira nee aat tebes no merese hetan espulsaun ka lae? Ami hanoin lae. Se Padre pedófilo ida nebee kontra momos moral nebee uma-kreda hanorin, uma-kreda la hasai sira maibe muda tiha ba fatin seluk no ikus simu fali de’it, nusa maka aluna sira foin halo sala oan nee, hasai tiha kedas sira hosi eskola? Buat ida dehan edukasaun nee iha nebee? Hau temi Padre pedófilo ne’e refere ba kazu sira agora mosu iha Amerika ho Europa nebee lori Papa Bento mos husu deskulpa ona. Liu-liu edukasaun iha eskola hanesan fatin ida atu eduka, tulun, fasilita no hadia estudante sira nia personalidade ho dezenvolve matenek hodi hakat ba oin, la'os hasai sira hodi taka dalang ba sira.

Padre Martinho la buka hun hosi hasai aluna sira, maibe koko fila lia fali katak foto nebee ami hatun maka influensia Padre Domingos hasai aluna sira. Nee laloos Padre Martinho. Hafoin ami rona Padre Domingos hasai tiha aluna sira maka foin ami ba ko’alia ho nia hodi konfirma razaun sa-ida maka hasai aluna sira nee. Klaru ninia razaun maka aluna sira ba hasai foto nee, la’os foto ida ami hatun iha STL maka lori Padre hasai sira. La hatene Padre hetan foto hosi se ami la hatene. Ikus mai, bainhira ami hetan foto hosi facebook no ami hatun iha STL, inan-aman sira atu halo presaun ba Padre Domingos tanba sira hanoin Padre Domingos maka fo foto ba STL tanba antes kedas ami rona katak Padre Domingos dehan ameasa aluna sira atu fo foto sira nee ba STL ho Timor Post. Tanba nee bainhira ami hatun foto, inan-aman sira hanoin kedas Padre Domingos maka fo, maibe laloos. Tanba ami hetan hosi Facebook no Padre Domingos mos la fo foto ruma ba ami, maka ami tenki dehan buat nebee loos, ami labele nonok de’it hodi inan aman sira hanoin dehan Padre maka fo. Ida nee klaru tebes hanesan bee mos, neduni lalika fila lia tan.

Konaba foto sira nee hetan hosi nebee mos ami esplika klaru tebes ona iha resposta uluk kedas. Hau fiar katak Padre Martinho la’os mai hosi China, Arabi ka Afrika neduni la hatene Tétum. Iha neba hau esplika tiha klaru tiha ona iha hau nia primeira resposta kedas, dehan hosi facebook. Karik Padre Martinho hakarak lidera investigasaun ruma hodi hatene se maka hatama ba facebook, bele halo ba. Buka tuir se maka hasai foto sira ne’e no hatama iha facebook.

Hau la justifika katak ami STL maka loos, maibe STL loos iha buat ida, la fila lia hodi hateten katak foto nebee ami hatun maka influensia desizaun Padre Domingos nian tanba desizaun hasai aluna sira hola antes tiha ona.

Padre Martinho deskonfia hau nia sobrinha maka hasai foto no hatama iha internet, tanba ne’e nia hateten nunee: “Se nia [hau nia sobrinha] la tama iha foto nee, enatun sorti boot. Maibe, situasaun ida nee bele sai “grave” liu. Bele ka lae, investiga husi uma laran hodi detekta lolos “se mak hasai foto” (?), “se mak haruka foto liu husi internet” (?); “intensaun saida maka iha ne’e nia kotuk atu hasai foto no publika foto”?”

Ba ida ne’e hau lakohi hatudu liman ba ema ruma, hau husu de’it Padre Martinho bele forma ekipa ida ba no ita boot maka lidera rasik investigasaun nee. Karik hakarak husu tulun ba polisia mos diak. Aluna sira hotu be hasai foto ne’e pasti hatene, se maka hasai no hasai ho se nia makina ka kamera telemovel nian. La iha ema ruma hasai na’uk, nem paparazi sira basaa, aluna sira be hasai foto nee hothotu hamrik halo action hamutuk no haree ba kamera, la’os buat espontanea ida.

Padre Martinho dehan nunee kona ba nia artigu: “Hau mos hatene, katak, hau haruka artigu ne’e liu husi Microsoft 2007 no STL la konsege loke (maibe, diak liu STL lalika dehan ida ne’e: tan “nggak enak, kalo ketahuan gagap teknologi” / “gatek”)”.

Hau nia resposta maka nee, ami seidauk domina di’ak teknolojia, tanba ne’e lori artigu ne’ebe kompativel ho ami nia programa mai hodi loke, duke ami ba fera ulun fali ba artigu ida, enkuantu iha buat seluk nebee ami presiza halo. Se Padre Martinho hateten katak “haluha atu hatama versaun 1993-2003 iha nia laptop”, nusa maka ita boot fiar loos katak ami tenki iha versaun 2007 hanesan ho ita boot nian, maski ami dehan tiha ona katak ami so iha versaun 2003. Tanba Padre Martinho domina teknolojia komputador nian diak, tanba nee maka ami husu atu muda ita boot nia artigu tuir versaun nebee ami husu, maibe ita boot la halo tuir, keta ita hotu fehuk hotu ba teknolojia informatika karik?

Padre Martinho mos dehan nune’e: “Hau hatene, jornalista sira mos wainhira halo kobertura, sira halo gravasaun depois mak halo transkrip no “ketik ulang”. So, what’s wrong? Hanesan deit! Ketik ulang hau nia artigu, hanesan deit ketik ulang ba notisia ne’ebe jornalista grava. Los ka lae, Maun? Ne’e duni, ita boot ninia razaun la forte (ka, dibuat-buat)”.

La hanesan Padre Martinho, jornalista sira be halo kobertura ou halo gravasaun, sira ida-idak hatene sira nia letra no sira ida-idak hakerek notisia nebee sira halo kobertura ba nunee mos sira envolve direitu halo transkrip ba gravasaun nebee sira halo, la’os jornalista seluk maka ba ketik fali. Sa tan Padre Martinho nia artigu la’os notisia nebee badak, maibe artigu nebee naruk. Transkrip notisia hosi kasete dala ruma ita bele rona sala, sei tolera tanba gravasaun la moos ou ita la persebe diak lian rai-li’ur nian nebee ita rona, maibe ketik ulang textu ida maka sala sei grave tebes, tanba nee maka ami lakohi ketik ulang, maibe ami hakarak grava hosi USB de’it. Karik Padre Martinho hatene, tuir loloos fasilita ami nia serbisu ho artigu nebee prontu hatun la’os ba ketik ulang. Artigu nee iha hela ita boot nia komputador laran, nusa maka la husu ba ema sira hatene hodi hodi grava ba versaun 2003 nusa maka tenki haruka ami tenki ketik ulang artigu boot ida?

Alin Padre Martinho mos dehan : “Maibe, Maun Domingos keta haluha katak, ita hasoru malu nudar amigo no kolaborador. Ita boot rasik mak dehan katak ami sala ona. No hau simu arependimentu ne’e. Ita mos dehan, “hau siak ona labarik sira”. Tan ne’e, hau la insisti atu publika defeza kona ba hau nia “honra”. Sa tan, jornalista STL rasik dehan ba hau, “Amo, artigu ne’e manas”. Hau iha intuisaun, katak, ita boot sira la brani publika artigu ne’e tan artigu ida ne’e toka duni problema todan no eksistensial,”.

Hau konkorda tomak ho deklarasaun Padre Martinho nian, tanba nee ami hasoru padre Martinho iha STL. Iha momentu nebaa ami konkorda malu, maibe depoisde hasoru malu, Padre Martinho hakerek barak liu ona ba media seluk duke hakerek ba STL. Ami lahola ba lia, tanba liberdade ema idak idak nian hodi deside atu hakerek ba jornal nebee autor artigu nee hakarak. STL laiha autoridade ida, atu bandu hakerek ba jornal seluk, maibe ba STL deit. Hau mos sente keta Padre Martinho kala sei hirus STL karik, tanba nee artigu laharuka mai STL ona.

Maibe iha tinan klaran 2009, padre Martinho telephone hau dala tolu, husu atu publika nia artigu ida kona ba lei abortu. Publika duni ba edisaun rua. Atu dehan deit katak STL lahalo buykota ba se deit inklui mos Padre Martinho. Tanba nee hau husu ita hotu tenke onestu ba ita nia aan rasik antes ita bosok ema seluk.

Padre Martinho dehan: “Ita hotu konkorda kona ba liberdade expresaun nian. Wainhira hau sente katak, STL taka oportunidade ba hau, entaun hau bele buka media seluk. Sa tan, ita la iha kontratu atu obriga hau hakerek deit ba STL”.

Hau konkorda ho ita boot katak ema hotu iha liberdade atu publika ninia artigu iha nebee de’it tuir ninia hakarak. Karik hanesan ne’e, elegante liu lalika hanorin Mindo Tylycai, tanba ita boot hanorin hela ba ema seluk atu halo buat loos nian depois ita boot maka hili soe tama an ba rai ko’ak. Kontrariu loos ho ditadu Indonezia nian ne’ebe dehan “guru kencing berdiri dan murid kencing berlari” hodi sai fali “guru kencing berlari dan murid kencing berdiri”. Hau nia ta’uk maka ida ne’e, ita boot amu-lulik, hanorin ba sarani sira halo buat loos no ita boot ba halo fali buat sala. Buat sira nee bele halo ami nia fiar lakon tanba, nudar amlulik, ita boot hanorin buat diak ba ami, maibe ita boot haluha tutuir buat diak nebee ita boot hanorin hodi ita boot rasik ba halo kontra buat nebee ita boot hanorin. No to’o loron ida, ami mos bele la fiar hotu buat loos nebee ita boot hanorin tanba ita boot rasik la halo tuir.

Padre Martinho, nusa maka tenki inventa lia hodi dehan: “…wainhira iha jornal seluk ne’ebe hakarak publika hau nia artigu entaun STL mos la bele bandu”. Ita boot bele hatudu mai ha’u, iha nebee no hori bainhira maka ami bandu ita boot atu publika ita boot nia artigu iha jornal seluk? Ita boot maka hanorin ba Mindo Tylycai katak “…tuir kode etik (codigo de conduta) lolos karik, Mindo tenki hakerek ba STL… Nune’e mos, tuir kode etik hau tenki hakerek ba STL”. Nee ita boot nia lisaun Padre Martinho, la’os hau ka jornalista STL ruma maka dehan. Ami fiar lisaun nee loos no hanesan neduni, tuir kode etiku jornalista iha mundu tomak nian, tanba nee maka ami mos tuir, maibe ita boot fo haksoit ida hanesan loos kangaru ou busa fuik hodi ses fali nee maka ami mos la kumprende ALIN. Nebee kuandu hakarak hanorin, diak liu ita hotu kumpri no tuir, labele hanorin buat ida ba ami no ita boot halo fali buat seluk. Mestri sira maka tenki hatudu dalan no tau uluk iha pratika, la’os alunu sira. Nee hanesan ita boot lori borraxa apaga hotu kedas buat diak nebee ita boot hanorin, tanba ita boot maka la kumpri uluk. Nebee diak liu para lai oituan, halo refleksaun didiak tiha maka hanorin fali, se lae ita hanorin tiha alunu sira depois ita mos haluha tuituir materia nebee ita hanorin.

Hau la presiza esplika konseitu “Kitsch” tanba ita boot esplika loos hotu ona. Nebee hau hakarak dehan de’it “desgostu”, “desgrsa”, “ngisin”, “risih”, “malu”, “resah”, “gelisah” nee mosu tanba foto ka tanba liafuan nebee ita fo marka ba foto sira nudar “vulgar” ho “erotica”? Karik ita boot dehan foto sira ne’e hanesan baibain de’it karik la mosu buat sira ita boot temi iha leten nee. Ami koko atu hasae labarik sira nia fiar-an, ami koko fo imajem pozitivu ba labarik tanba ami mos haree katak foto nee baibain de’it, maibe ita boot maka mai ho propaganda ida negativu nian hodi dehan foto nee “vulgar” no “erotica”. Liafuan sira nee maka transmite ona mensagem negativu hodi kria situasaun sira disgostu, “disgrasa”, “ngisin”, “risih, “malu”, “resah” ho “gelisah” nee ba familia ho aluna oan sira. Buat sira nee mosu nudar rezultadu hosi ita nia propaganda hotu ho halo moe labarik sira ho nia familia sira, nee la’os edukasaun nebee diak. Ita maka konduz opiniaun publika ba kondena labarik sira ho liafuan “vulgar” ho “erotica”, depois mosu mai fase liman tiha hodi mosu nudar jeneral ida foin fila hosi manan funu.

Hau nia “… respeito pela dignidade da pessoa humana” (Konstituisaun RDTL, art. 1) maka hodi la fo marka negativu ba labarik sira. Foto nee hanesan faktu ida hodi hatudu ba publiku katak labarik sira ninia hatais nee hanesan baibain de’it. Karik STL la hatun foto ne’e, sira hotu sei dehan foto nee “vulgar” no “erotica” hanesan Padre Martinho marka hela ba aluna na’in walu (8) nee, no balu imajina aat liu tan tuir sira ida-idak nia esperiensia tuir foto “vulgar” ho “erotica” nee oin-sa. Karik STL la apoia aluna hirak nee, pasti sei hakerek hanesan buat nebee Padre Martinho dehan hatis “vulgar” no “erotica” nee. STL ajuda inan-aman sira hodi dehan ba publiku katak sira nian oan la’os feto aat liu hosi foto sira nee, karik STL hanoin aat ba labarik sira no la hamutuk ho labarik sira nia inan-aman, tuir loloos tenki hamrik iha Padre Martinho nia sorin hodi insulta labarik sira hodi dehan aluna sira hatais “vulgar” ho “erotica”. So hanesan nee maka foin dehan iha onestidade, la’os trata tiha labarik sira depois maka dehan fali iha “sentimentu humana” ou “respeitu pela dignidade da pessoa humana”. Hau la’os asu neduni susar buka tuir busa-fuik nia ain-fatin. Hau hatene Padre Martinho atu haksoit no ziguezague ba nebee.

Padre Martinho dehan: “facebook ho internet ne’e serve deit ba “kalangan terbatas”. Iha Timor Leste, aksesu ba internet la boot. Ema iha liuron, aldeia ka suku sira iha Timor laran la hakerek facebook ka internet loro-loron. Atu sai internet mos, ema buka mak foto sira hanesan Paris Hilton, Madonna, Demi Moore, no seluk tan. Sim! Maibe, sira le jornal STL, tan ne’e atu publika iha pagina ne’ebe deit ita boot nia jornal “kontribui” ba disgostu/ disgrasa ida ne’e”.

Padre Martinho jornal iha Timor-Lete la’os STL mesak. Ita boot bele sura rasik. Karik STL mesak ita boot iha razaun, hakarak ou lakohi tenki sosa duni. La interese iha notisia diak ka aat. Maibe kuandu jornal barak, ema iha opsaun barak atu hili jornal no atu dada ema nia atensaun atu sosa jornal notisia ka foto sira dada atensaun ema nian, tanba nee tenki tau iha primeira pajina la’os tau fali iha laran ou kotuk. Nee hatudu, dahuluk, ita boot matan tomak ba media no la hatene kompetisaun media nian hodi lidera merkadu. Daruak ita boot nia datum ho factum la iha bainhira ita boot la iha indikador ruma hodi justifika katak facebook ho internet ne’e serve deit ba “kalangan terbatas”. Atu ita boot hatene, STL nia oplah loron ida….., nee mos dala ruma ema la sosa hotu. Kompara to’ok oplah STL ho komputador sira ligadu ba rede ida nebee maka barak liu. Sura de’it funsionariu iha Timor na’in hira no na’in hira maka uza komputador ligadu ba internet, ita boot bele hatene ona katak asesu ba meiu ida nebee maka boot liu. Iha Kantor hothotu iha Timor-Leste iha Komputador no iha Dili laran tomak nunee mos iha Distritu balu komputador ligadu ho internet. Ami nia indikador ida maka nee, uluk ami halo STL online ema barak la sosa tiha jornal tanba sira prefere lee hosi internet de’it, tanba nee maka ami para tiha halo online hodi ami nia oplah sa’e fali. Bazeia ba faktu ida maka hau duvida tebes ba ita boot nia konkluzaun katak ema asesu ba internet terbatas liu duke jornal.

Favor ida ba halo lai estudu ida nee maka mai dehan ema uza “internet terbatas” no le jornal maka barak liu. Jornal iha Subdistritu mos la iha. Iha distritu balu mos ninia sirkulasaun limitadu tebes, ida nee mak ita boot dala ruma la hanoin. Fasil liu ema print notisia ka foto ruma hosi internet duke sosa jornal ida. Sosa jornal sei hasai osan 50 centimos, print out notisia ka foto iha serbisu fatin la hasai duit metan ida no bele print out to’o tahan hira mos la selu.

Agora ita boot fo tan haksoit ida hodi dehan “eksploitasaun”, la’os deit relasiona ho ekonomia (osan)”, maibe iha artigu ida dahuluk ita boot dehan nunee: “Tuir hau nia haree, publikasaun foto ne’e nudar parte ida hosi “eksploitasaun”ba alin feto nain 8 ne’e! Tan sa? Tan wainhira publika foto vulgar ka semi erotica, entaun publiku hakarak sosa jornal. STL hetan foto esklusivu ida ne’e atu faan ka hasae sira nia oplah. Economikamente, STL hetan lukru no redimentu makaas. Sa tan sira hetan foto gratis… Sira manan ‘osan”hosi ema seluk nia susar”.

Ninja mos ninja, Padre Martinho isin moris liu fali “ninja”, nia sempre buka dalan atu halai sai. Hakerek buat ida soe hela hodi haksoit fali ba buat seluk. La konsistente defende ninia argumentu tanba ko’alia mamuk de’it, la iha datum ho factum. Agora dehan la’os ekonomia fali de’it ona, la hatene aban atu haksoit fali ba nebee.

Ita boot dehan nunee: “Hau sinti, katak, estudante sira ne’e hatene duni katak sira sala ona. Maibe, ita la bele akuza sira todan liu tan hodi halekar sira nia foto. Basa, hau hare katak ita nia alin feto sira ne’e bele sofre barak iha tempu naruk hodi viola sira “honra” no “privacidade”.

Hau esplika tiha ona iha leten, foto de’it la akuza buat ruma ba sira, tanba foto nee baibain de’it, akuzasaun nebee todan ba sira maka hakerek iha jornal hodi dehan sira hatais “vulgar” no “erotica”. Hau kontinua koalia pozitivu nafatin ba larik sira nia foto, ita boot maka foufoun dehan foto “vulgar” no “erotica”, agora la dehan ona. Ne’e signifika ita boot konkorda ho ha’u, se la konkorda mantem diskursu. Espresaun foto “vulgar” ho “erotica” kontradiz ho buat hotu nebee ita boot dehan “… ida ne’e mosu tan hau nia simpatia no “sentimento da humanidade” (perasaan kemanusiaan) ba alin feto sira no familia vitima”. Karik iha “simapatia” no “sentimentu umanidade” ba alin feto sira karik, la mai akuza sira ho lia-fuan todan sira hatais “vulgar” no “erotica”. Lia-fuan rua nee de’it esplika buat hothotu, ne’e espresaun Padre Martinho nian rasik, la’os STL nian. Iha nee maka ita foin nota se maka hatudu “character building” (membagun watak) ba foinsae sira, no se maka halo “character assassination” (membunuh watak) ba labarik sira hodi dehan sira hatais “vulgar” no “erotica”.

Padre Martinho dehan: “Konstituisaun RDTL artigu 38, no. 3 dehan: “Bandu tebetebes halo tratamentu informatizadu kona-ba vida particular, konviksaun politika no filosofia nian, relijiaun, no filiasaun iha partidu politiku eh sindikatu no orijen etnika wainhira la iha lisensa husi dadus ne’e nia nain” (É expressamente proibido, sem o consentimento do interessado, o tratamento informatizado de dados pessoais relativos à vida privada, às convicções políticas e filosóficas, à fé religiosa, à filiação partidária ou syndical e à origem étnica)”.

Diak Padre Martinho ba husu ba se maka hatama labarik sira nia foto ba facebook, tanba iha neba maka koalia kona ba “tratamentu informatizadu kona-ba vida partukular”, tanba la’os ami STL maka ba hasai foto no hatama iha internet.

Padre Martinho dehan nunee: “Sr. Domingos: kronologia hatudu katak hau mai ikus, maibe ita boot dehan hau mak hahu. Keta nune’e be diak, Maun!?”

Los duni Padre Martinho, ita boot mai ikus, tanba ne’e maka ita boot fila lalais tiha buat ida ikus ba fali uluk ou oin. Em vez de dehan desizaun Padre Domingos nia maka uluk ba STL nia notisia ho foto be hatun, ita boot fila lalais tiha katak foto be ami hatun maka influensia desizaun Padre Domingos nian hodi hasai aluna sira. Se loos maka bosok iha nee? Publiku hatene interpreta.

Padre Martinho diak liliu le didiak lai molok hakerek, labele ansi atu hatan hodi la le didiak. Karik lee didiak ita boot sei hare iha neba, “dehan netik ba eskola privada sira” hodi labele simu aluna sira, la’os eskola publika. Aluna sira ne’e balu ba tama tiha ona iha Eskola Kristal no selu hotu ona, maibe, ikus mai Eskola nee fo fila hotu fali sira nia osan hodi dehan labele simu sira. Ita boot nu’udar investigador diak, bele ba investiga mos ida nee.

Sai hosi Eskola Kristal no ho intervensaun entidades barak nian maka hodi Eskola publika simu fali aluna sira. “Generosidade” nebee ita boot temi iha artigu dahuluk la existe, tanba buat nebee aluna sira hetan maka surat espulsaun, la iha ajuda ruma hosi Eskola S. Pedro, neduni lalika tan temi buat “generosidade” nee.

Amu Martinho dehan: ”hau bele bosok, wainhira hau buka atu salva ema seluk nia vida; defende ema seluk nia “honra” no “privacidade”. La’os hau mesak mak halo ida ne’e. Iha tempu okupasaun Indonesia, Padre sira tenki nega tun nega sae, subar tun subar sae atu ema sira ne’ebe “perseguido” husi militar sira la bele lakon sira nia vida”.

Atu bosok ida salva ema nia vida ka buat diak ruma ema hotu halo, maibe bosok ida momoos katak haruka artigu tolu ba STL ne’e atu salva se nia vida ho se nia privacidade? Bosok ida dehan STL hatun foto maka halo Diretor Eskola S. Pedro hodi espulsa labarik sira ne’e atu salva se nia vida? Kala buka salva Eskola S. Pedro hodi hatama STL ba rai ku’ak, loos ka lae Padre Martinho.

Notisia konaba aluna sira malirin tiha ona no ema kuaze haluha ona, maibe Padre Martinho sengaja foti fila fali hodi selipkan ninia frustrasaun tanba STL la publika nia artigu sira. Tan sa hau dehan nunee? Tanba wainhira kazu nee sei manas hela, Padre Martinho nusa maka la hakerek? Fo hanoin de’it, Mindu Tylycai hakerek iha Timor Post iha dia 5/03/2010, nusa maka kleur loos ona foin iha dia 22/03/2010 maka ita boot mosu mai hakerek iha Forum Haksesuk no tau mos iha Timor Post iha dia 23/03/2010. Iha semana hira nia laran nee ita boot ba nebee? Baibain buat ruma mosu ita boot tama kedas, nusa maka dala ida nee hein buat hotu malirin tiha ona maka ita boot foin tama? Nee la signifika ita boot rasik buka hamanas hikas buat nebee malirin tiha ona?

Karik ita boot preokupa duni ho aluna sira, tuir loloos lalika esplora sira nia kazu hodi sikat tama ita boot nia frustrasaun tanba la publika ita boot nia artigu. Tuir lolos hakerek ketak problema aluna sira nian ho problema ita boot nian, so hanesan nee maka dehan “elegante”.

Karik preokupa ho aluna sira, tuir loloos tun kedas iha primeirus dias hodi defende aluna sira no buka solusaun ba aluna sira nia futuru, la’os aluna sira ho nia familia hamutuk ho Governu resolve tiha ona nia problema maka ita boot foin mosu mai hakilar hosi kotuk no tenta sai heroi ho salvador ba aluna sira.

Karik ita boot preokupa ho aluna sira nia trankuilidade, tuir loloos hosik aluna sira estuda ho hakmatek iha sira nia eskola foun, lalika mai sukit fali hodi relasiona ho ita boot nia artigu sira tuan nian. Aproveita situasaun hodi ko’alia konaba ita nia problema rasik, nee la’os elegante.

Nebee diak liu, diak liu hosik aluna sira estuda ho hakmatek. Hosik sira konsentra ba sira nia estudus duke mai sukit sira nia problema nebee rezolvidu ona hodi kahur fali ho ita nia problema rasik. So hanesan nee maka dehan ita iha sentimentu duni no hakarak atu ajuda aluna sira nee eskola ba oin.

Atu remata hau dehan deit STL sei konsistemente defende nebee buat loos no lakohi inventa problema ou buka bobar tun-sae. STL hakarek deit fakta tuir doutrina jornalista nebe ami komunga. Halai sai husi fakta signifika katak jornal nee laos ona media professional maibe sai boletin nebee akomoda deit interese ba grupu duke ba interese komum. Ba kazu espulsa estudante nain walu husi eskola S. Pedro, dala ida tan hau dehan STL loos no sei defende nafatin too bainhira deit.

)* Jornalista STL, iha Kupang!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.