VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20091103

MATERNUS BERE INSPIRADOR PARTIDUS FRETILIN HO KOTA\PPT IHA PARLAMENTO NACIONAL HODI SENSURA XANANA GUSMÃO HO NIAN GOVERNO

Husi : Romeo Ribeiro (Moruk)

Infelizmente faktor dezestabilizadora politika nasional sei aktiva nafatin to’o ohin loron, maske ema timor oan sira barak iha nia maioria halo esforsu nebee boot tebes atu pasifika situasaun iha rai laran ka buka ultrapasa sakat malu balun nebee bele dezestabiliza politika iha rai laran.

Ejemplu konkretu mak hanesan kazu ex-komandante milisia LAKSAUR Maternus Bere, nebee hakbiit partidus hirak iha opozisaun ba Governo AMP iha Parlamento Nacional hodi hamosu “mosaun sensura” ba PM Kay Rala Xanana Gusmão ho ninia Governo.

Tuir faktus hatudu katak partidus opozisaun la iha materia atu halo politika, esgotadu atu harii opozisaun nebee forte no kredivel, hamosu politika nudar partidus opozisaun ho nia ideias konstrutivas, la iha programas, la iha planus ba dezenvolvimentu nasional iha prezente, kurtu no mediu prazu, pior liu tan la iha planu estratejiku ruma ba longu prazu.

Tanba la iha ideias, la iha programas ba partidus opozisaun hirak nee mak halo ema sira iha opozisaun ulun la loos hotu. Sira buka politiza hotu kazu Maternus Bere nebee iha liu relevansia ho justisa maibe sira aproveita atu HATUN Governu AMP liu husi mosaun sensura.

Iha nebee-nebee deit, iha rai hirak demokratiku ho nia sistema funsiona diak teb-tebes mos buat ida sensura ba governo nee la iha objektivu seluk, uniku objektivu ba aprezentasaun mosaun sensura iha parlamentu nee mak atu hatun governo nebee kaer ukun.

Foin lalais, iha Uma Fukun Parlamento Nacional deputadus sira debate kona ba mosaun sensura nebee partidos opozisaun husi bankada FRETILIN ho KOTA aprezenta iha Uma Fukun, maibe hetan apoiu mos husi Partido do Povo de Timor no PUN.

Maibe se mak sai protagonista no sai aktor prinsipal iha sena teatral “mosaun sensura” iha loron nee mak Deputadu Manuel Tilman, presidente KOTA em prosesu disiplinar husi partidu nian, formadu iha direitu no jurista. Iha sena nee ema sira husi FRETILIN hanesan hetan reboke husi Dr. Manuel Tilman nebee sai mos hanesan kondutor lori mosaun sensura atu hamonu Governo Aliansa Maioritaria Parlamentar, karik razaun lian portugues halo Dr. Manuel Tilman sai kandutor iha aprezentasaun mosaun sensura nee.

Argumentu prinsipal nebee halo partidus hirak iha opozisaun sira tebe rai hodi doko Kay Rala Xanana Gusmão atu monu, tidin kidun iha rai, husi fatin nebee nia hetan legal no lejitimamente iha fulan Julho ka Agostu tinan 2007 liu ba, mak artigo 112º, alinea f. no mos artigo 92º husi Konstituisaun RDTL.

Iha aprezentasaun mosaun de sensura nee deputadus sira husi partidus opozisaun balun kala fatuk mutin tebes kona ba nosaun “o que é a moção de sensura?” nunee, sira argumenta katak sira la iha intensaun atu hatun governo. Maibe iha buat ida deit entre ou sira mak britas duni ou hau mak beik teen.

Entaun la iha liu hanoin simples ida katak se mosaun sensura nee hetan votus maioria mak afavor Governo AMP la monu hodi PR la disolve PN ?

Oinsa mak sira dehan fali sira la iha intensaun atu hatun governo ?

Parlamento Nacional mos desgastado nebee boot tebes iha loron debate kona ba mosaun sensura nee. Desgastado tanba, tuir informasun nebee hau hetan katak sesaun plenaria kona ba mosaun sensura iha PN iha loron nee hahu husi tuku 10 dader to’o fali tuku 10 kalan mak foin remata.

Iha biban debate mos nunee, Parlamento Nacional sai fali fatin hodi deputadus sira hanorin teoria ba malu, hato’o ofensa verbal ba malu, deputadus balun husi opozisaun hateten ba deputada ida husi AMP nian dehan katak deputada nee hetan teoria kona ba Lei Kodigu Penal mamar hanesan supermi, nebee interpreta artigus kona ba kazu Maternus Bere sai mamar hanesan supermi tasak. Iha nebee, deputada husi opozisaun PUN Fernanda Borges klaim nia-an katak nia mos hetan formasaun supermi maibee la’os supermi Indonesia, maibe supermi husi Australia nebee la mamar hanesan supermi husi Indonesia.

Koitadu tebes membrus Parlamento Nacional, reprezentantes Povo Timor-Leste iha Uma Fukun !!

Desgasto tebes tanba hamohu tempu ba debate iha Povo nia Uma Fukun tanba kazu pedasuk ida husi kazus wa’in no lubun selu-seluk, nebee sura la hotu husi tinan 1975 to’o mai kazu atentadu hasoru Na’i Ulun husi orgaun soberanu rua PR no PM iha loron 11 Fevereiru 2008 liu ba.

Hamohu tempu loron tomak atu satisfaz deit ema sira husi partidus opozisaun nia sentimentu emosional, hakribi ba Sr. Xanana Gusmão ho nia governo nebee sira budu hela desde uluk. Maibe, ita hotu hatene, ita hotu nia matan moris, povo mos neon na’in kedan. Basaa, Kay Rala Xanana Gusmão ho nia governo hala’o dadaun nia knaar ukun nebee diak ba ema hotu no halo nafatin esforsu atu dezenvolve rai Timor ba oin, halo buat barak iha tinan rua ikus nee nian laran, nebee fo benefisius ba ema barak. Halo buat barak iha tinan rua nia laran, buat barak nebee governo anterior la halo nein uit-oan durante tinan lima nia laran.

Diak liu mak nee, husik ba opozisaun hala’o sira nia knaar nudar opozisaun nebee nunka iha intensaun diak, sira sempre buka sobu buat hotu nebee Governo AMP halo atu ema barak bele hetan benefisiu, mesmu uitoan maibee bebeik. Duke hanesan iha tempu FRETILIN mesak kaer ukun, se mak hetan benefisiu mak familia ho amigus proximus xefe governo deit. Iha FRETILIN nia tempu kaer ukun, governu politiza buat hotu, situasaun nee mak sei dada to’o ohin loron, FRETILIN iha ona opozisaun maibe politika destrutiva nee kontinua.

Uluk sira politiza buat hotu, to’o fa’an foz ba populasoins Timor tomak nebee hetan susar ba foz mos sira politiza hotu, sira sosa foz husi rai li’ur maibee fa’an deit ba ema sira nebee simpatiza ho partidu FRETILIN, «de resto não há arroz para ninguem».

Nunee mos Eleisoins ba Xefes Sukus fulan ida liu ba, hau hakna’uk mos Dr. Carlos da Silva Lopes nia hanoin iha Forum-Haksesuk kona ba partido FRETILIN nia Sekretariu Jeral nebee fo sai ba imprensa katak “...partido FRETILIN sei borong tomak Xefes Sukus iha Timor laran tomak”. Sira politiza buat hotu, sira mak viola malorek lei no konstituisaun, maibe sira dun fali ema seluk mak violador lei no konstituisaun. Eleisoins ba Lideres Komunitarias (ELK) liu ba lei bandu atu partidus politikus sira ka kandidatus sira la bele halo kampanha uza partidu, tanba eleisaun nee ba komunitariu nian, maibe iha realidade FRETILIN liu husi nia Sekretariu Jeral halo interferensia no viola konsientemente Lei ba ELK nee, katak partidu FRETILIN mak manan eleisoins ba Lideres Komunitariu nee.

Hau hanoin la iha ema ida iha Timor tomak nia laran mak hakfodak ho Mari Alkatiri nia deklarasaun, tanba Dr. Alkatiri nee hanesan pemborong ba eleisoins hotu-hotu nanis ona. Iha 2007 mos nia sai tiha tukang borong eleisaun ba Presidente no mos eleisaun Lejislativa maibe rezultadu mak Dr. Mari Alkatiri hetan deit buat mamuk, nem Lu Olo sai Presidente da Republika nem FRETILIN forma IV Governo Konstitusional, nem Aniceto Guterres manan hodi sai Presidente Parlamento Nacional nian. Se mak fiar ba Mari Alkatiri kala ema nee kakutak la loos ida ka moras ida.

Fila fali ba funsionamento debate parlamentar, tuir loloos Parlamento Nacional iha nia rejimentu ida nebee sai konduta ba debates hirak hanesan iha mosaun sensura nee. Rejimentu nebee regula, konduz no kontrola sistema debate nebee efikaz, efisiente no efektivu. Tau regra ba debate ho limitasaun ba tempu no limitasaun iha argumentasaun nebee fokus ba kazu nebee relevante ho kazu Maternus Bere. Bainhira deputadu ida koalia hakat ba kazus selu-seluk meza tenke bolu atensaun hodi hakotu nia tempu de intervensaun. Laos tanba deputadus nia direitu atu koalia nebee fo tomak liberdade uza tempu atu hatoo lia fuan insulta ba malu.

Tuir hau nia hanoin, prosedimentu debate hanesan iha aprezentasaun mosaun sensura liu ba simples liu hanesan :

Primeiru, partidus proponentes aprezenta mosaun de sensura ba governo iha Plenaria.

Segundu, apresiasaun husi deputadus sira maibe balun deit, laos hotu tenke koalia.

Terseiru, Governo ka autoridade desizor explica prosesu no aprezenta razaun.

Quartu, votasaun ba mosaun sensura nee.

Tanba, objektivu husi Sesaun Plenaria iha loron nee la’os KONVENSAUN maibe atu hatene loloos mosaun sensura nee aprovada ka reprovada iha Plenaria Parlamentu Nasional. Mak nee deit, la iha tan buat seluk nebee atu alkansa iha loron nee. La’os konvensaun nebee iha nia objektivu atu konvense malu hodi aprova ka reprova mosaun sensura nee, hodi nunee presiza aprezenta argumentu oi-oin husi deputadus sira atu husi opozisaun ka husi bloku AMP, sai hanesan fali buka atu konvense malu tuir ida-idak nia hanoin. Haluha tiha katak deputadus sira ida-idak mos iha nia ulun ida deit nebee ho kakutak nia kapasidades mos limitadu teb-tebes.

Sistema nebee funsiona iha Uma Fukun, nudar fatin ba demokrasia, fatin ba deputadus sira atu kuda demokrasia nia abut, hodi nunee demokrasia bele moris iha Povo nia leet, nee diak tebes. Maibe fo liberdade total hodi goza tempu tuir deputadus sira nia gostu iha plenaria parlamentar, tanba interpreta direitu no liberdade atu koalia, sai hanesan fali ideliasmu ida, sem tetu ho aspektu moris nian selu-seluk mak, deputadus sira sei sai fali atan ba sira nia entendimentu ka persepsaun kona ba direitu no liberdade nee rasik, nunee, uza no abuza direitu no liberdade to’o haluha povo ki’ik nia halerik nebee nesesita solusaun iha loron nee.

Tanba, hakna’uk mos hanoin husi editor Forum Haksesuk Sr. Vitor Tavares nia haktuir iha nia artigu kona ba kazu Maternus Bere iha FH blogspot, nia hateten :

Basaa, Povo Timor-Leste iha nia maioria la husu justisa!”

«Povo maioria nia husu ba Estadu no husu ba PR, PM no Presidente PN kona ba bee atu sira hemu no hariis, atu sira halo natar. Povo maioria husu mak Governo atu halo estrada nebee liga ba sira nia aldeia ka knua hodi kareta bele desloka ba sira nia aldeia hodi sira bele eskoa sira nia ai-han nebee hetan husi natar ka to’os, ka sira fa'an sira nia produtus iha vila ka lori tun mai Dili. Povo maioria husu ba Governo mak trator hodi halo natar, makina hodi dulas hare ka dulas kafe, husu mak infraestrutura eskola ba sira nia oan sira eskola. Povo maioria husu ba governo mak naroman (eletrisidade), atu sira la bele tur iha nakukun laran. Hirak nee mak povo husu, nudar benefisiu nebee povo hakarak hetan no sente iha ukun rasik-an nia laran, hodi bele hateten katak ukun rasik-an diak liu duni integrasaun ba Indonésia».

Hau naho’uk ho senhor Vitor Tavares katak povo maioria la kestiona atu harii justisa ba kazus 1999, nem populasaun Suai nebee lakon nia oan sira ka faluk sira, ka oan kiak mate restu sira tanba Maternus Bere nia hahalok iha 1999, sira rasik la kestiona ba PM Kay Rala Xanana Gusmão iha nia deslokasaun ba distrito nebaa, hafoin mosu kazu Maternus Bere iha fulan hirak liu ba atu esplika tanba sa estadu hakotu atu fo amnestia ba Maternus Bere.

Tuir hau nia analiza, deputadus ho deputadas sira iha Uma Fukun mos la komprende didiak kona ba relasaun entre kauza no efeitu ho nia ligasaun ho aspektu povo nia moris loron-loron.

Deputadus ho deputadas sira nee devia hatene katak iha kazu Maternus Bere ka kazus identikus selu-seluk sira la bele hala’o papel ema aktivista Direitus Humanus nian. Deputadus ho deputadas sira la’os aktivista Direitus Humanus. Sira la devia uza vokabulariu ema aktivistas no defensores DH nian hodi halo interpelasaun ba desizaun nebee xefes husi orgauns soberanus Presidensia ho Governo hola tanba tetu husi kauza ho efeitu ho nia impaktu ba povo ki’ik nia moris.

Pior liu tan mak partidu FRETILIN ho KOTA aproveita politiza fali kazu justisa nia nee sai fali kazu politiku, hamosu fali mosaun sensura ba governo. Ida nee deputadus ho deputadas sira hatudu sira nia frakeza boot ba povo. Ida nee mos hatudu katak povo nia reprezentantes sira nee la iha konhesimentu kona ba sira nia knaar nee mak ida nebee. Deputadus ho deputadas sira hatudu-an estilu-estilu ema boot deit, maibe la hatene haketak sasan, kahur sasan arbiru deit.

Sira devia inspira no interioriza klean didiak mak povo nia hahusu hirak nebee hato’o ba sira bainhira dala ruma sira halo vizita ba aldeias ka sukus ruma. Sira rona ho tilun, haree ho matan bainhira populasoins loke ibun hodi husu ba sira, katak sira presiza estrada, presiza eletrisidade, presiza traktor, presiza bee moos, presiza makinas hodi dulas batar, kafe ka haare no mos presiza fini ba ai-han atu kuda.

Halo nusa mak governo AMP fo atensaun no fo prioridade ba povo nia nesesidades hirak iha leten husi sorin ida, opozisaun husi sorin seluk buka impede governo nia aktividades ba dezenvolvimentu nasional atu hadia povo nia moris, opozisaun FRETILIN, KOTA, PPT ho PUN kesi lian ba malu hodi buka atu hamonu fali governo liu husi aprezentasaun no fo apoiu ba malu iha mosaun de sensura ba governo ?

Povo Timor tomak sei iha sorte, no Maromak ho Matebian mate rate laek, ruin namkari lemo-lemo rai sira nia klamar sei fo tulun ho neon na’in ba deputadus sira iha bloku AMP, sai metin nafatin hasoru dezafius destrutivus hirak nee, se lae mak mosaun de sensura ba governo liu ba passa iha PN, ita la hatene bainhira mak ferik-katuas sira, familias vulneraveis sira, faluk no oan kiak sira tanba funu liu ba hetan hikas benefisius nebee sira goza dadaun nee.

Tanba, se governo AMP monu karik la hatene los governo oin sa, husi partidu nebee no ema oin sa mak kaer ukun no kaer ukun oin sa no mos ita hotu la hatene planu ba dezenvolvimentu nasional ba futuru atu sai oin sa.

Karik hahalok deputados sira husi opozisaun nee ninia nivel nebee la aas liu ho Timor oan sira nebee oras nee dadaun hela iha Kupang ka Atambua tanba uluk sira neon ksalak hodi hili otonomi iha 30/08/1999.

Marooomak..., deputadus sira balun koalia mangame deit, koalia la hatudu sentidu de deputadus nebee ho kualidade nudar deputados (anggota MPR) ho estatutu previlejiadu nudar reprezentantes povo nian iha Uma Fukun. Balun sai iha televizaun tur muron iha plenaria laran husi dader to’o fali kalan hodi hein oras to’o para foti kartaun afavor atu hatun governo.

Balun fali sai hanesan orador iha konferensia ruma, koalia bobar ba-mai, bobar tun bobar sa’e maibe iha fatin deit, hanesan fali teoria na’in maibe koalia hanesan manu-makikit kehe anin manuk, nem besik ba buat esensial no importante ruma. Buka hatun malu, hatudu no hanorin teoria ba malu hsst. atu hatudu nia matenek katak sira mos hatene koalia iha plenaria.

Balun tan hatudu atitude falta de sivismu, falta de etika no moral, falta de respeitu no la fo konsiderasaun ba Sr. PM Kay Rala Xanana Gusmão hanesan povo Timor nia ulun boot ida.

Tuir informasaun nebee mak hau hetan husi maluk sira, katak deputadus balun tau hotu ba kazu hodi levanta iha plenaria kona ba funsionarius sira balun la fo bom dia ka boa tarde ba sira. Karik deputadus sira nee hamlaha ba bom dia ka boa tarde, tan nee mak foti hotu buat ida nee iha plenaria ka deputadus sira nee la iha duni materia atu hato’o iha Uma Fukun ?

Buat bom dia ho boa tarde ka boa noite nee hatudu atitude sivismu nebee mai husi ema nia konsiensia rasik, la iha obrigasaun atu hato’o bom dia ka boa tarde ba ema ruma nem rejimentu internu Parlamentu Nasional, mos hau hanoin la hakerek katak funsionarius sira tenke fo bom dia ka boa tarde ba deputadus sira.

Maibe karik deputadus sira presiza hatene buat ki’ik ida katak, se sira presiza bom dia boa tarde, sira rasik mak tenke hatudu uluk ba ema seluk nebee la’os deputadus.

Atitude imperialismu nunee la iha nia fatin iha ukun-an ida nee no ita hakur liu tiha ona mak hetan ukun-an nee. Iha rai Europa, Australia ka Amerika ka mesmu iha nasaun vizinhu Indonesia rasik mos ema kumprimenta malu hanesan habitu ida nebee akontese horizontalmente, la’os regras ida nebee tuir ordem vertikal ka botton-up. Karik hau mak iha deputadus ka deputadas sira nia fatin, mak ema la kumprimenta hau mos hau nia dignidade ho kargu deputadu la tohik.

Hau nudar sidadaun nebee halo parte mos povo ki’ik ida nee, hato’o hau nia kritika nee la’os deit ba Membrus Parlamentu Nacional iha opozisaun deit maibe mos ba membrus Maioria Parlamentar husi AMP.

Maioria husi deputadus sira iha PN simu kareta Pajero, liu-liu membrus sira husi partidus hirak nebee forma no apoia Governo AMP + deputada ida husi partido opozisaun FRETILIN. Sira nee simu kareta husi estadu ho razaun atu hala’o sira nia knaar seluk nudar fiskalizador ba ezekutivu kona ba ezekusaun orsamental iha programas governo nian. Ideias nee ita bele simu, tanba ho transporte mak bele fasilita sira desloka ba povo nia leet hodi rona povo nia halerik.

Maibe, buat ida mak karik laos hau mesak, Timor oan barak mos karik la simu, mak deputadus sira uza sasan estadu nian hanesan fali sira nia sasan privadu nian. Sira tau reben iha kareta nia vidrus sorin-sorin no kotuk-oin halo nakukun tomak ho razaun atu proteze husi loron-matan. Sira kala foin mai husi Antarktika nunee ta’uk loron habai halo nabeen sira nia isin hanesan zelu nabeen.

Koitadu povo ki’ik nebee rona katak sira iha sira nia reprezentantes iha Uma Fukun, no dala ruma rona katak iha biban ruma deputadus sira sei halo vizita ba sira nia leet.

Klaru ke povo ki’ik no mukit sira nee kontente atu simu sira nia reprezentantes sira, maibe dala barak akontese katak povo la konhese fali sira nia reprezentantes nebee desloka ba aldeias tanba hasoru malu iha dalan, maibee ba’i-no ho nonoi sira iha kareta laran vidrus metan taka metin hotu, la hatene se mak liu iha kareta tanba ita nia ferik ho katuas sira mos le matrikula la hatene atu bele hatene se mak liu ho kareta vidrus metan nee.

Membrus Parlamentu Nasional sira uza kareta vidrus metan nakukun halo hau lembra fila fali tempu okupasaun intel sira nian kareta vidrus metan. Iha biban neba karik iha razaun intel sira atu uza kareta vidru metan :

1) Razaun seguransa sistem servisu informasaun nian.

2) Razaun seguransa ema nebee hala’o servisu informasaun nee.

3) Razaun atu asegura segredu bens material ka humanu nebee transporta.

Agora mosu hahusu ba membrus parlamentu sira nebee uza kareta vidrus metan mak nee :

1) Imi ta’uk ema konhese imi la’o ho kareta estadu nian iha dal-dalan ?

2) Imi moe uza estadu nia kareta, nee mak presiza vidrus metan no taka metin hodi subar-an iha kotuk ?

3) Oin sa imi hasee povo bainhira la’o iha dal-dalan hasoru povo mukit sira la’o ain, se kareta nia vidrus metan hotu no vidrus taka metin tanba ta’uk rai-rahun tama ka loron-manas tama ?

4) Oin sa imi nia interasaun ho povo nebee imi sa’e sira nia kareta, bainhira hasoru ka toman sira iha dalan ?

5) Imi para kareta pajero, tula sira, ka hatun vidru hodi hasee sira, imposivel !

6) Imi foti liman ba sira, povo la hetan imi nia liman !

7) Imi hato’o saudasaun bom dia ka boa tarde verbalmente, povo la rona !

8) Imi apita hanesan sinal saudasaun, povo hakfodak klamar semo tanba hanoin sinal avizu perigu ba nia!

9) Imi nia razaun uza povo nia kareta vidru metan mak ida nebee ?

Lia husu hirak nee hanesan sadik ida nebee todan teb-tebes mai husi povo mukit sira nia apresiasaun kona ba nia reprezentantes sira iha Parlamento Nasional.

Iha sorin seluk, partidus sira iha opozisaun lakohi simu kareta nebee estadu disponibiliza ba MPs sira. Iha aspektu ida diak, tanba lakohi goza demais sasan luxu husi estadu, ho razaun katak povo sei mukit. Maibe oin sa sira bele hala’o sira nia knaar nudar membrus Parlamentu Nasional, se balun kareta privadu mos la iha ?

Karik membrus PN husi opozisaun hanoin duni povo mukit, entaun labele mos simu salariu husi estadu ful-fulan. Tanba, salariu mensal ho kareta nebee hanesan pakote ida deit ba membrus sira iha PN. Kareta nee halo parte regalias ba deputadus sira.

Hau mos rona katak orsamentu de estadu ba salariu deputadus sira mos sae kala tiga/empat kali lipat, ho razaun katak MPs sira nia nivel dezempenhu makaas. Hau lahatene nivel de dezempenhu oin sa. Basa, deputadus sira mos lakohi lakon ho membrus governu kona ba simu salariu.

Karik sira hanoin katak sira anggota MPR (MPs) nee boot liu PM ka membrus Governu sira ?

Iha diskusaun OE mos hanesan deputadus sira lakohi manan salariu ki’ik liu ministru, deputadus sira hakarak manan boot liu ministrus sira ho razaun katak PN nia estatutu aas liu Governu. Rasiosiniu nee mai husi nebee, teoria ida nebee mak hanorin ba sira katak deputadus nee aas liu membrus governo? Sira karik nem hatene sira nia funsaun ho governu nia funsaun nee diferente boot. Membrus Parlamento Nacional nee dezempenha funsoins koletivas enkuantu membrus Governu exekuta funsoins individuais. Ida nee deit mos fasil tebes ita atu distingui.

Nee sa deputadus mak ida nee ?

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.