VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20091019

“Do ut Des” e “EVINCERE MALUM BONO”

Semana tomak ema barak diskute sobre acto ilegalidade ba liverdade MB. Historia la para deit kona ba mosaun de sensura nebe nia resultado la passa e fo fali votos nomos restaura fali confianca husi membros Parlamento ba maun boot Xanana atu kontinua nia mandato nudar PM.

Horseik ita hotu, leitores sira mos sai testamunha ba aprovasaun parlamento kona ba viagem simbolik Presidente Ramos hodi intrega Maternus Bere ba SBY.

Tomada de posse SBY nebe eleito fali nudar Presidente Indonesia iha Jakarta atraves visita Ramos Horta nudar simbolu amigavel e mosbele konsidera entrega MB nudar kado ba eleito fila fali SBY iha jakarta.

Dala barak bele dehan nee mengsagem ladiak ba preseden lei iha timor leste, maibe acto amigavel estado timor foti kona ba MB bele reforsa liutan recomendasaun CVA.
Leitores, aproveita artigo nee, hau gosta atu hatoo buat balu ba leitores nomos Amo Martinho katak hau laiha hanoin nomos intensaun atu mlintir, amo nia hanoin.

Hau lolos hau nia hanoin atu ikus bele mosu hanoin seluk, saida mak hau atu kontinua iha nee katak nudar timor oan nomos ema nebe pro direitos humanos atu hare didiak katak iha casu timor ho indonesia.

TI bele mantem atu procesa, maibe laos sai obrigasaun, mesmo que nee kompetencia juridksaun tribunal serius crime nebe nia resultado la serius ba vitima timor, tan durante nee julgamento nee la izizti indiminizasaun parte violadore dos direitos humanos nomos estado indoensia nebe nia lidenarca sira mak planea asasinato nebe akontece iha timor.

Sobre izigencia “du et dus” terminologia nee mak justo liu maibe, so que iha pratica labele acontece mesmo iha relasaun diak entre rai rua nee. “Du et duz“ tan nia hahu husi Franca, karik termo nee seidauk bele reintrega ho pratica nomos pensamento maubere “timor oan” mesmo timor nia liverdade nee foin acontece iha Milineu maibe ema timor nia hanoin la too neba. Situasaun nee hautodo lolos ba pratica primitiva iha autauro, Ainaro nomos Oecuse too Jaco. Ita nia exemplo beiala sira kuando lori bukae ruma ba ema seluk sira laiha intensaun atu hetan beneficio ruma tanto material nomos imaterial, dala ruma ita rona ema dehan hau fo tamba hau hakarak fo, laos hau fo tamba hau hakarak simu buat ruma.

Hakerek nain, sidauk bele klarifika que abito nee sei moris nafatin ou lae ona, tan mudansa jeito moris lor-loron nian, ou tuntutan economia ou razaun seluk-seluk.

Abito nebe fo tanba hakarak atu fo nia sintidu “aileba”, tradisaun nee mos exatamente hanesan ho pensamento nomos igreja nia ukun fuan nebe izisti no buras iha timor.

Abito nomos tradisaun nee mak too de maun boot Xanana, atu fo ba indonesia maternus bere ho sira seluk, sem atu hetan beneficio.

Ita mos iha esperencia nebe acontece Aman sira fo depois nunca hakarak atu hetan imbalan, ikus mai nia oan sira ga bei oan sira husu imbalan ba nia aman nia hahalok nebe diak, i ikus mai dala barak hamosu desintedimento nebe naruk liutan ba odiu nomos viganca, tan sira hanoin buat nebe uluk nia aman sira foo, agora oan sira iha direito atu hetan “reindivikasaun” tan nee sira nia direito.

Hau espresa hanoin nee nudar hanoin hamutuk, karik ita entrega Maternus atu revindika buat ruma, agora seidauk bele, maibe karik sei bele iha tinan ruma tan, ou iha ocasiaun seluk.

Segundo hakerek nain mos atu sekaligus agradece ba Amo nia artigo nebe hatoo ba leitores hotu atu too iha pontu ida bele konvense malu mesmo que ita la hasoru malu tan amo ita atividade oin-oin.

Terceiro hau nia posisaun ba iha asunto liberdade Maternus nomos TI, hau parece la fiar resultado TI, tan esperencia Adhoc iha indoneisa nomos Serius Crime nebe mak julga tia ona ikan kiik sira.

Simples deit tan procesu ba casu nebe akontece iha timor tribunal nee nunca atu indeminiza familia vitima, maibe familia sira sei presta declarasaun ho testamunha ba iha tribunal, i ikus hetan deit liafuan agdarecemento, obrigado, padahal sira lakon ema, lakon familia tia ona. Ba ida nee non sense.

Hakerek nain hare katak wainhira ita koalia kona ba prosesu violasaun dos direitos humanos nomos krimes graves nee nudar “ARDUUM waras MUNUS,” ou bele dehan asunto nee nudar sirvisu ida nebe todan “ba timor oan hotu, liu-liu ita sira nebe mak fo laran nomos buat hotu atu hetan ukun rasik aan.

Persija reafirma hakerek nain nia posisaun ho Amo Martinho , katak too ohin loron TI nebe halo presesu hotu seidauk indeminisa ema ida, amo rasik hare tia ona katak rezultado “Zero” saida mak akontece depois TI vitima sira nia familia sei triste liu tan.

Ba casu timor saida mak bele halo hamutuk mak buka mekanismo alternativo , bele mos dehan dalan klaran “intreposto” liu-liu Timor e Indoneisia asina acordo bilateral atu implementa recomendasaun CVA.

Karik rai rua nee bele implementa didiak nia resultado ita rasik bele sukat nia susesu, du ke TI ita labele sukat nia susesu.

Amo rasik prega krus todan ba Xanana ”Hodi dehan ho liafuan seluk, Xanana Gusmão moris ho “espiritualidade nasionalista” ida ne’ebé dala ruma hakat liu barreira Konstitusional/Lei. Espiritu ida ne’e moris deit, wainhira Maun Boot uza ninia raison du coeur [penalaran budihati].

Hakerek nain hare laos ida nee deit mak Xanana ho nia colega Ramos Horta iha, maibe dala barak sira halo buat hotu nebe diak, nudar ema bai-bain la konsegue hanoin too iha disisaun nebe sira foti pur exemplo asunto Maternus nee provoka kritikas, mosaun sensura nebe ikus la passa tan maun boot haksoit kontra puderes judicias.

Hanesan Amo menciona maun Xanana nebe Amo nia amigo boot nee raison do coeur, hau bele kompleta oituan nomos aumenta tan katak Xanana iha nia atitude, atu manan buat aat ho nia hahalok diak nebe nia iha " EVINCERE MALUM BONO”.

Tan nee diak liu timor oan la persija relasaun nebe timor ho indonesia atu iha “Do ut Des” tan Xanana halo tia ona EVINCERE MALUM BONO.

Hau bele fo hanoin karik ita hakarak halo justifikasaun ba casu nebe Maun boot Xanana halo ita bele usa artigu 223 pontu 2 Codico Procesu Penal, nebe entidade seluk nebe fo livredade se laos juiz ga procurador tenque justika nia liberdade nee iha autos.

Se asunto liberdade ba Maternus nee mak wainhira tuir administartivo halo relatoriu iha autos ba casu nee signifika casu nee lolos remata ona, tuir procidemento legal, maibe tuir politico klaru que loke hela oportunidade atu ema bele halo debates.

Tan too agora ema ida sidauk bele intrepreta lolos entidade nee mak saida deit, para halo intrepretasaun afavor ba Maternus atraves disisaun maun boot Xanana, hahalok nee ita bele justifika atu labele kategoria actos ilegais, sa tan ema nee PM.

Artigo 223 nee ema barak sei la konkorda, balu bele dehan ida intrepretasaun nebe eros e sala nomos dok husi nia esensi, maibe juristas sira nia sirvisu mak tenque intrepreta asunto nebe kuando izisti lakuna ba lei.

Agora perguntas mosu oinsa mak Maun boot Xanana nomos Ramos Horta bele halo tratamento Egual ba presu sira iha Becora nomos Gleno, atu manan buat aat ho nia hahalok diak nebe nia iha "EVINCERE MALUM BONO”, ou casu seluk hanesan nebe lapersija temi idak-idak satan atu politisa.

iha palavra diak nebe bele hatoo ba leitores nudar reflesaun ida katak “O Grande Conflito Paz e Vitoria afinal“ ellen G white.

Jose Camoes
Mediator e Advogado,
Presidente asosiasaun Advogado

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.