VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070912

Husi Presidente Republika Tun Hanesan Primeiro Ministro

AFP/File/Jewel Samad
Aniliza badak husi Bikeli*

Maske fulan Agosto 2007 remata ona, Timor-Leste se nakonu ho diskusaun kona ba legalidade husi guverno aktual. Komentator politik balun nebe hanaran sira an hanesan analizador politik e social hare kontroversia ida nee hanesan Fretilin halo gugatan class action. No refere Fretilin hanesan grupo kiik ida kontra IV Guverno konstitusional ka Guverno AMP. Eskritor lakohi halo kontra argumentasaun ho ita nia analizador politik e sosial nee, maibe eskritor hakarak fahe ituan hanoin balun hodi kontribui ba publiku atu hatene lalaok autores prinsipal maka ohin loron ukun ita. Iha artigu liu ba eskritor koalia kona ba “ Lisaun Politika Selu Tusan Ramos Horta” nian, nebe koalia barak kona oinsa Horta dezidi atu nomea Xanana hodi forma guverno defacto ida nee. Artigo ida nee maske eskritor uza titulu “Husi Presidente Republika Tun Hanesan Primeiro Ministro” maibe fokus artigo nee lolos maka, hare ba hahalok sentido de estado husi ita nia lideres bot nain tolu hanesan Presidente Republika, Presidente Parlamento Nasional no Primeiro Ministro ou Horta-Lasama-Xanana.

Entre Sentido Estado Ho Ambisaun ba Poder?

Iha kontekstu politika selu tusan Ramos Horta nian nebe eskritor hakerek iha artigu liu ba, eskritor la argumenta kona hahalok ho sentido estado husi lideres sira nebe maka ohin loron ukun ita, hanesan Presidente Republika, Presidente Parlamento Nasional, no Premeiro Ministro defacto. Nune’e eskritor hanoin katak maske presija iha pasiensia hodi halo estudo kona ba hahalok ho sentido estadu husi lideres bot nain tolu ne’e durante krize tinan kotuk, Eskritor hakarak hare liu husi resltado hahalok ho sentido de estado nebe resulta ho Horta sae ba Presidente Republika husi Primeiro Ministro, Xanana Gusmao hanesan Presidente Republika tun ba Primeiro Ministro, ikus liu Lasama eleitu iha Parlamento Nasional hanesan Presidente Parlamento.

Dala barak Horta-Lasama-Xanana uza lia fuan kroat hasouro Fretilin hodi bolu Fretilin radikal no husu Fretilin atu hatudu sentido estado hodi simu deit realidade katak AMP maka ohin loron ukun ita. Fretilin nia Secretario Geral Dr Mari Alkatiri hateten katak ema hirak nebe uza liafuan sentido de estado sira hakarak lolos maka Fretilin hela ho Sentido no husik Estado nee hela ba sira mak kaer. Horta rasik nungka husu Xanana-Lasama atu hatudu hahalok sentido de estado hodi simu Fretilin atu indigita Primeiro Ministro atu forma governu. No minimu ita bele hateten katak sentido estado Xanana-Horta-Lasama ho nia belun sira la konsege hatudu maka sira la simu proposta Fretilin kona guverno grande inkluzaun ho Primeiro Ministro Independente ba interese estabilidade nasional. Nunee sentido de estado ne’e sai deit hanesan Fretilin nia kusta laos s sira nain tolu nian.

Ba eskritor Sentido de Estado nebe maka Ramos Horta indika ba ita tomak maka oinsa aproveita Mari Alkatiri tun husi Governo Fretilin iha Junho 2006 hodi nia bele sai hanesan Primeiro Ministro II guverno konstitusional husi Ministro Negosius Estrangeirus no Koperasaun ikus eleitu hanesan Presidente Republika iha eleisaun presidensial 2007.

Xanana Gusmao iha parte seluk, hateten be-beik ba ita durante krize 2006 hanesan Presidente Republika katak hanesan Presidente Republika nia laiha poder, tan nia hanesan deit simbolu ba nasaun ida nee. Ohin ita bele hateten katak deklarasaun Xanana nian fasilita duni nia atu tun husi Presidente Republika hanesan Primeiro Ministro aktual hodi iha poder barak liu. Povo barak halo komparasaun simples hodi hateten katak Xanana hanesan Presidente Republika tun ba Primeiro Ministro hanesan Chefe Suco ida tun fali ba Chefe Aldeia.
Iha deskursu Estado nebe Presidente Xanana hato’o ba publiko iha 22 Junho 2006 nebe halo akujazaun falso barak hateten katak Partido Fretilin fahe kilat no fahe osan ba delegados hafoin iha kongresso Fretilin 17-20 Maio 2006. Ba sira nebe mak lakumpriende lolos deskursu ne’e, sai fiar hodi kontribui ba kampanha atu hatun guverno Fretilin. Too ikus maske Komisaun Inkeirito Internasional la hateten buat ida kona ba Partido Fretilin se fahe kilat ba nia delegados sira hanesan Xanana hateten iha deskursu 22 Junho 2006, konsekuensia husi nia deskursu ne’e halo delegados Fretilin barak nebe partisipa iha kongresu Fretilin nian ema hare matan lamos. Eskritor hanoin katak akujazaun nee indirektamenta (secara tidak lansung) mos kontribui hodi fahe Fretilin, soran ema Fretilin ho ema Fretilin han malu, no soran povo kontra Fretilin liu-liu guverno Fretilin. Xanana nia deskursu Estado seluk nebe nia halo iha 23 Marso 2006 tuir Komisaun Inkeritu Internasional hare hanesan diskursu ida nebe halo povo intende Xanana fahe Timor-Leste ba lorosae no loromonu. Hanesan Presidente Republika envezde ho sentido de estado hodi resolve problema alegasaun diskriminasaun iha F-FDTL ho laran malirin maibe deskursu nee haforsa tan konflitus nebe ema barak kumprende hanesan Xanana fahe rai nee lorosae-loromonu. Maske nia intensaun iha momentu nebe karik laos atu fahe rai nee maibe resultado hatudu katak hafoin deskursu 23 Marso 2006 uma populasaun nia besik sanulu liu maka hetan sunu iha Tasi Tolu. No hahu fali ih 28 Abril 2007, loron ikus demonstrasaun husi Petisionarios sira nebe halo ema besik 150 000 sai hanesan deslokadus,ema liu rihun hat maka lakon sira nia uma, sasan lakon no mate no halerik sira nia kanek.

Saida maka ita lakumprende ho Ramos Horta-Xanana-Lasama sira nia sentido de estado maka hamaus autores nebe karik involve iha krime ho dalan dialogo. Maske autores balun hetan ona ordem kapturasaun husi Juiz (Jaksa) atu lori ba Tribunal. Esemplo nee hatudu husi kazu Alfreido Reinado. Ohin loron, maske publiku hatene momos katak Alfreido Reinado, husik hela nia kuartel geral iha Dili iha loron 6 Maio, hafoin nia tiru malu ho F-FDTL iha Fatu-Ahi iha 23 Maio, halai husi Prisaun Bekora, no hadau kilat polisia nian iha Fronteira Maliana no Suai maibe nia se lao livre hela no ulun bot estado nia hamaus ho sama desizaun justisa nian. Ita karik bele hateten katak Alfreido nia assaun sira ne’e los hotu, tan to’o ohin loron Alfreido lao livre iha foho no hetan atensaun spesial husi Ramos Horta-Xanana- Lasama. Primeiro Ministro aktual Xanana Gusmao rasik hateten iha segunda semana fulan Maio 2007, hafoin Alfreido sai husi nia kuartel iha 6 Maio 2006, kata Alfreido Reinado sai husi nia kuartel atu halo seguransa ba populasaun iha Aileu. Eskritor lakohi indika katak aprosimasaun Xanana-Horta-Lasama hamaus Alfreido Reinado hanesan agredese ida ba Alfreido tan nia maka kontribui halo krize hodi nune’e Xanana-Horta-Lasama, ohin loron bele troka malu kadeira Presidente Republika no Primeiro Ministro no Lasama sai hanesan Presidente Parlamento Nasional.

Resultado dala uluk husi sentido estado husi Horta-Xanana-Lasama iha krize tinan kotuk maka Sekretario Geral Fretilin Mari Alkitiri resigna-an hanesan Primeiro Ministro iha 26 Junho 2006. Eskritor hare katak karik ida resigna-an ne’e maka hatudu lolos sentidu estado hodi kontribui ba interese estabilidade nasional.
Fernando Lasama ohin loron kaer knar hanesan Presidente Parlamento Nasional maske nia Partido hetan deit 11% iha eleisaun Parlamento, hanorin tiha ona ba ita oinsa hahalok sentidu de estado nee bele aplika. Nia rasik halo deklarasaun barak kona ba dissolve Parlamento Nasional no hatun Primeiro Guverno konstitusional nebe nakonu ho deputados no membros guverno Fretilin iha krize tinan kotuk. Fernando Lasama karik hahu sai lider popular tan tan aproveita boatus nebe mosu iha krize nia laran hodi hamonu Mari Alkatiri ho nia Guvernu maka hanesan Fretilin fahe kilat, komunista, no lademokratiko no Fretilin Maputo, guvernu Fretilin uza F-FDTL hodi halo masacre ema 60 iha Tasi-Tolu. Nia mos asina akordo politika ho Ramos Horta hodi apoio Horta ba Presidente Republika ho kompremisu katak petisionarius hetan rekunesimento nafatin hanesan membros F-FDTL molok eleisaun segunda ronda.
Resultado husi hahalok sentido de estado ikus liu maka AMP maka ohin loron fasilita Xanana sai hanesan Primeiro Ministro maske Partido CNRT haten deit 24% no Lasama sai hanesan Presidente Parlamento Nasional maske Partido PD hetan deit 11% iha eleisaun Parlamentar.

Eleisaun Presidensial No Eleisaun Parlamentar Hanesan Sentido de Estado

Ho difikuldade atu dissolve Parlamento Nasional iha tinan 2006 maske ho violensia nebe halo populasaun barak sai deskolados, lahamenus Xanana-Lasama sira nia ambisaun atu sai hanesan Primeiro Ministro aktual no Presidente Parlamento Nasional. Iha Desembro 2006 kuandu diskusaun kona ba eleisaun Presidensial no Parlamentar hahu, publiku timorense ansi hodi hein eis Presidente Xanana atu halo anunsiu ba loron eleisaun rua ne’e. Liu-liu hodi hatene eleisaun nebe maka nia se marka uluk. Iha fulan Febreiro 2007 Xanana marka uluk eleisaun Presidensial ba fulan Marco hafoin muda ba 9 Abril 2007, maibe la indika markasaun loron eleisaun parlamentar. Ikus ne’e ita bele interpreta nia anunsiu nebe Xanana halo hanesan skenario ida hodi fasilita Horta sa’e husi Primeiro Ministro Segundo Konstitusional ba Presidente Republika no Xanana Gusmao tun husi Presidente Republika tun ba Primeiro Ministro aktual.

Hanesan presedente (dalan) nebe maka hatudu tiha ona 2001, ho transformasaun Assembleia Konstituente iha Parlamento Nasional nebe akontese iha 20 de Maio 2002, iha loron hanesan Presidente Republika Xanana Gusmao mos eleitu tiha ona, nune’e nia mos tomada de posse ba Primeiro Guverno Konstitusional. Husi esperiensia 20 Maio 2002 nian, hatudu mai ita katak orgaun soberania nain rua lainklui Tribunal sira, no Guverno, Presidente Republika no Parlamento Nasional, presija hahu sira nia knar iha loron hanesan. Maibe iha ita nia eleisaun Parlamentar 2007 ita lakumpriende tansa maka eis Presidente Xanana marka eleisaun Parlamentar nee iha 30 Junho, fulan ida liu mandatu Parlamento Nasional ida uluk (2002-2007) nebe lolos hotu iha 20 Maio 2007.

Xanana karik hanoin matak tiha ona katak atu bele fasilita nia, ho tempo hodi harii Partido CNRT no partisipa iha eleisaun parlamentar 2007, nia presija halo markasaun loron eleisaun parlamentar ida ke bele serbe nia interese. Eskritor karik sala ho argumentu ida nee, maibe molok Ramos Horta halo nia tomada de posse iha 20 Maio 2007 hanesan Presidente Republika eleitu, Xanana Gusmao maske sei kaer knar hanesan Presidente Republika nia hari’i Partido CNRT nebe nia Presidensia ba Partido nee, hetan konfirmasaun hafoin Horta simu nia knar hanesan Presidente Republika.
Skenario markasaun eleisaun rua ne’e (presidensial no parlamentar) halo timor oan barak mak karik lahare hanesan estrategia Horta-Xanana atu fasilita sira ambisaun hodi troka malu knar hanesan Presidente Republika no Primeiro Ministro. Saida maka eskritor hare, katak markasaun loron eleisaun parlamentar, husik tiha ona ba historia Timor-Leste, nebe iha Timor-Leste nia historia, ita iha Parlamento Nasional ida ho mandato 2002-2007 halao sira nia mandatu liu tiha fulan ida. Atu hateten katak mandato Parlamento Nasional periode 2002-2007 hafoin 20 de Maio 2007 nee ilegal, molok Parlamento foun eleitu iha eleisaun 30 Junho, ida nee so ema matenek nain lei nian maka bele hateten mai ita.

Konklusaun
Termo hahalok sentido de estadu karik bele defini tuir ema ida-idak nia hakarak. Maibe ita hotu karik bele aprende hahalok lider nain tolu nebe maka ohin loron ukun ita. Hahu husi Xanana hanesan Presidente Republika tun ba Presidente CNRT no sai hanesan Premeiro Ministro defacto hatudu mai ita katak estado nee hela ho Xanana nebe ohin loron kaer knar Primeiro Ministro de facto ba guverno ida ne’e maske nia Partido CNRT hetan deit 24% iha eleisaun Parlamentar.

Horta hatudu mai ita katak nia hela ho estado nebe nia hetan hahu husi Ministro Estado no Ministro Negosio Estrangeiros sa’e hanesan Primeiro Ministro II guvernu konstitusional,ikus eleito hanesan Presidente Republika ho 70 % votus iha eleisaun Presidensial segunda ronda iha fulan Maio liu ba. Ho hamaus Alfreido no Petisionarios sira inlkui Railos nebe karik involve iha krime 2006 no selu tusan ba sira nebe maka apoia nia atu eleitu hanesan Presidente Republika, Horta hatudu hahalok atu kaer deit estado husik sira seluk hela ho sentido.

Lasama Hatudu mai ita katak hahalok sentido de estado ne’e hetan ho akordo politika ho Ramos Horta nebe asina iha 26 Abril hodi fo apoio ba Ramos Horta eleito hanesan Presidente Republika nebe aproveita Alfreido no Petisionarios sira, no involve hari’i AMP hodi fasilita nia sai hanesan Presidente Parlamento Nasional.

Ikus liu Luolo-Mari ho Partido Fretilin tomak maske manan ho mayoria relativa iha eleisaun parlamentar ho 29% hatudu sentidu de estado hodi tenta konvense Horta-Lasama- Xanana kona ba atu harii guverno grande inkluzaun ho Primeiro Ministro independente ba estadilidade nasional. Karik povo labele hela deit ho sentido no husik Estado ba sira nain tolu maka kaer. Husi artigu ida eskritor hein katak ita bele aprende buat ruma husi nain ulun bot nai tolu nebe ohin loron ukun ita.

*Artigo ne´e hatun iha diário edisaun (07/09),Forum Haksesuk hetan autorizasaun husi autor hodi publika!

2 comentários:

  1. Tuir hau ata, ema eskritor ba topic ida ne'e bele dehan Sr Alkatiri nia "matenek nain ida" nebe halo analisa tuir deit parte Sr Alkatiri nia group. Ida nebe hatu momos los katak "EMA FRUSTADO" komesa koko atu halo analisa para atu defende sira nia "direito ba HAMLAHA BA PODER NIAN".
    Tuir hau ata, labarik tinan 12 anus oan ida mos bele hatene momos katak "analisa" ida ne'e sai husi EMA FRUSTADO nebe LA LOGIG liu.
    Diak liu ba hadi'a ka muda "strategi" Fretilin nebe agora adopta hela para iha elisaun mai bele hetan kadeira. Agora la kaer governo ona atu ba "nauk tan osan" iha nebe hodi "tiru ema" iha elisaun mai.
    Hau bele dehan katak, ami nebe liu-liu husi parte leste nian, iha Indonesia nia tempu katak O TIRU SIRA HO KILAT MUSAN NE'E LA BORUS, MAIBE WAIN HIRA TIRU HO OSAN NE'E BORUS KEDAS!!!.
    Sr Alkatiri kala kaer metin los ida ne'e nebe nia "HALOT DIAK LOS OSAN" sira nebe mai husi minarai Tasi Timor hodi reserva ba iha elisaun nian para 'HODI TIRU EMA TIMOR OAN SIRA' vota ba nia para ukun nafatin. Mais kuatadu nia resultado saida?
    Strstegia ka sistema nebe Sr Alkatiri cs usa HANESAN LOLOS SISTEMA MILITAR INDONESIAN ULUK SIRA HALO BA EMA KLANDISTINA SIRA.

    Tamba sa durante Sr Alkatiri nia ukun, ita bele dehan "desemvolvemento" FRA'KU LIU! Ida ne'e tamba, ministru sira nebe involve barak iha Sr Alkatiri nia Governo sira nia "experiansia" barak mai husi "restaurante, room boy hotel, cleaning service and aat liu tan balun mai husi SARJANA FOKIT MANU FULUN". Oinsa sira bele halau desemvolvemento.

    Se Sr Alkatiri cs la diak los katak povu barak suporta tamba sira mesak mak MATENEK LIU HOTU, HA'RI TO'OK PARTIDO FUAN IDA, LALIKA SUBAR AAN IHA FRETELIN, ema sei suporta sira ka lae? I depois Sr Xanana mos hanesan, ha'ri partido foun lalika usa CNRT iha elisaun mai. Husi Sr Alkatiri no Sr Xanana ida nebe mak hetan suporta barak liu husi povu.

    ResponderEliminar
  2. Hau bele ema beik ida mos bele hatene katak ida be hato komentario husi grupo Alkatiri nian ne la iha lia fuan ida mak los hotu ne mesak lian ema frustrasi kadeira.

    Se ita boot hanoin para Fretilin atu manan fila fali iha tinan 5 mai agora kedas ba haruka ita boot nia Patraun Alkatiri tun hosi Skjen Fretilin ne hau gava katak ita boot ema matenek hatene halo komentario.

    Maibe kuitado ita boot ne hanesan ema mak la iha folin kakutak ita boot nia otak ne teeee deit mak iha laran...tan sa ita boot dehan at ami nia maun boot rua ne???

    Alkatiri mak luta ho Falentil durante tinan 24 nia laran ga Xanana? Ramos Horta mak ba Lobi iha ONU no Estadu Unidos hodi hetan Independensia ga Alkatiri???

    Alkatiri ne nia ideologia Komunista tan ne nia ba subar iha Maputu no aprende dotor kumunista iha Universidade Munlana pois nia mai nia dehan hau ne hasai kursu Jurista nia bosok ten boot.

    Tan nia komunista lider nasaun boot sira la simu nia ho nune nia fokit manu fulun hein ukun an mai aproveita Fretilin hodi ukun.

    Nia kuandu ukun nia la interese povu importante oin sa nia bele tur nafatin kadeira hodi desvia osan minarai ba iha nia familia ema lao rai Arabi sira mak gosa no nia grupo maulambe hanesan foin fo hela komentario liu ba. Hare antes 2005 nia laran to tama iha 2006 wainhira Alkatiri ukun Luron Dili laran Aspal Kuak naruk iha fatin hotu hanesan ita sae kareta ba Foho..proyek hadian estrada Dili nee se mak kaer?? la os Alkatiri nia maun mak kaer??? Ahmat Alkatiri nia la nahe aspal maibe tan aspal karun nia sulan ho raihenek la kleur at fali pada hal osan boot ida ne Alkatiri lakohi ambil tindakan tan nia maun mak kaer proyek. Mesmoke loro loron nia sae kareta liu ba liu mai hatene hela halo finji tiha. Kuandu Ramos Horta sae mak foin taka kuak sirak ne ho aspal no halo Jardin palacio Governo nia oin tau lampo merah buat barak mak Ramos halo iha tempo badak. Ema komentario nunka hare ba parte positivo maibe negativo deit.

    Ita se la iha Xanana no Ramos Horta hein Alkatiri mai husi Maputu to oras nee ita sai 100% NKRI Negara Kesatuan Republik Indonesia lalika tan mehi ukun an.

    Ne mak kuando fo komentario la bele hatete at ema rua nee.

    Kuando kualia putar balik lia hanoin lai tan ema hotu laos beik ona ita bot deit mak usa denkul la usa kakutak.

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.