VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070420

FRETILIN NIA FITUN MALAHUK ONA

Carlos da Silva F.R. Saky

Eleisoens presidenciais la’o to.o dalan klaran ona no rezultadu provizoria hatudu politiku husi jerasaun tuan rua, Lu’Olo ho Ramos Horta mak sei hasoru malu iha 2ª volta. Maibe rezultado provisoria nebee iha, ema barak sei kestiona tanba nakonun ho irregularidade oioin. Kandidatus na’in hitu, inklui Horta, husu recontagem de votos. Uniku Lu-Olo de’it mak kontente ona ho rezultado nebee nia hetan.

Ema barak hateten, karik Xanana la fo nia apoio aberta ba Ramos Horta, La’Sama mak sei hasoru Lu’Olo iha segunda volta. Tanba apoiantes Xanana nian bele hili livre entre Horta ho La’Sama. La’Sama, bele la ba 2ª volta, maibe nia ho nia partido hetan ona rezultado ida positivo tebes. Rezultado ida hatudu katak povo komesa konta dadaun ho jerasaun foun no PD mos boot ba beibeik.

Ho Horta mak sei hasoru Lu’Olo iha 2ª volta, Fretilin kanta vitoria ona, tanba sira nian analize katak sira manan ona iha 1ª volta, automatikamente sira sei manan iha 2ª volta.

Realidade politika Timor nian, Fretilin nia kanta vitoria liu husi José Manuel Fernandes nian ibun sei falsu ou matak hela. Falsu ho razaun sira nee: (1) Numero abstensaun (127.000) nebee boot tebes iha 1ª volta. Sira nebee abstein nee bele interpreta nunee: Sira la hatene atu vota los ba se (indeciso). Tanba laran rurua neduni halo sira la ba vota. Interpretasaun seluk katak sira la ba vota tanba hetan terror ho intimidasaun. Sira prefere hela iha uma du ke ba tuir eleisaun no loron ikus bele hetan susar. Interpretasaun seluk tan bele iha ligasaun direita ho kandidatus sira. Ema balu la ba vota, tanba sira hanoin katak ba vota kontra Lu-Olo mos Lu-Olo sei manan nafatin, tanba nia hetan apoio husi partido boot Fretilin. Ho hanoin ida nee halo sira la ba tuir votasaun. Iha mos apoiantes Horta nian mak la ba vota, tanba sira hanoin, ita la ba vota mos Horta manan hela, tanba Horta hetan apoio husi Xanana. Haree husi buat hirak nee hotu, karik sidadaun sira nebee la ba tuir votasaun nee tanba laran rurua, entaun kandidatu nebee mak sei konvense sira iha kampanye 2ª volta, nia mak sei manan. Karik sira nee hetan terror ho intimidasaun, entaun sira la sei tuir votasaun nafatin se la iha seguransa. Maibe se sira nee apoiantes Xanana nian, entaun sira sei tun tomak iha 2ª volta vota ba Horta hodi derrota Lu-Olo. Hipotese ki’ik tebes sidadaun sira la ba tuir votasaun nee militante ou simpatizante Fretilin nian, tanba Fretilin mobiliza tomak tiha ona sira nian forsa liu husi komisi oioin nebee sira halo. Enkuantu partido sira seluk, la halo komisi barak. Ate ema balu dehan sidadaun balu vota ba Lu-Olo tanba hetan terror ho intimidasaun ou simu promessa oioin. Lu-Olo sei bele hetan tan votus ruma karik iha partido opozisaun ruma halo kampanye a favor ba nia iha 2ª volta; (2) Difícil tebes kandidatu na’in nen nebee la ba 2ª volta atu fo sira nia apoio no apela ba ninia apoiantes sira hodi fo votos ba Lu-Olo, tanba iha tinan lima governasaun Fretilin nian, partido nee nunka halo aprosimasaun ruma ba partido sira opozisaun sa tan, durante tinan lima nee, sira halo kritika makaas ba lideransa Lu-Olo nian iha Parlamento Nasional (PN) nebee la liu hanesan porta-voz ou boneko Mari Alkatiri nian. Se PD, ASDT ho PSD fo nia votos ba Ramos Horta, haree husi resultado provisoria nebee iha, Horta bele garantido ona hetan 257.000 votos, numero ida nebee klaramente husik Lu-Olo ba kotuk. Maski Lu’Olo bele empresta tan KOTA, UDT ho PST nia votos mos nia la sei toman Horta. Defisil mos oituan KOTA, UDT ho PST atu fo nia votos ba Lu-Olo, tanba Fretilin mos ladun iha relasaun diak ho partido tolu nee. Keta Mari Alkatiri ho STAE halo milagre ruma liu husi manipulasaun ruma mak Lu-Olo sei manan; (3) Igreja Katolika mos la iha minima konfiansa ba Lu-Olo. La’os de’it Lu-Olo ladun iha kapasidade iha aspektu hothotu kompara ho Horta, maibe Lu-Olo mos ema ida la iha espiritu demokrasia nian. Faktu ida nee ita bele haree husi durante nee, nia nunka encoraja Mari Alkatiri hodi halo dialogo ho partido sira opozisaun nunee mos ho Igreja . Faktu nebee povo Timor tomak haree ho matan mak ida Lu-Olo nudar prezidenti PN, lakohi dialogo ho representante Igreja nian (Pe. Apolinário Guterres) nebee hein durante loron rua nia laran atu hasoru malu ho Lu-Olo. Igreja hakarak dialogo ho presidenti PN hodi bele tulun ultrapassa diferensa entre Igreja ho governo Fretilin nian kona ba materia relijiaun hanorin obrigatoria ka optativa iha eskola. Lu-Olo la simu Pe. Apolinario tanba nia la rona ninia konsiensia rasik, maibe rona liu ninia patraun Alkatiri. Oin-sa mak bele sai prezidenti ba Timoroan tomak se nunka hakarak simu no rona ema sira nebee la’os Fretilin? Lu-Olo ninia hahalok nee hanesan insulto boot ida ba Igreja Katolika. Agora tama ona iha eleisaun no hakarak atu manan simpatia husi Igreja, Lu-Olo dehan nia ema Katoliku, maibe Katoliku ida lakohi halo dialogo ho Igreja hodi harii dame ho estabilidade iha Timor susar tebes manan simpatia Igreja nian. (4) Lu-Olo mos ladun iha sensibilidade ho povo nian terus, maski nia hatene momos sa-ida mak terus, tanba nia rasik terus iha tinan barak iha ai-laran. Maibe ho kadeira mamar no hetan buat diak hothotu nebee ita nunka mehi atu hetan, halo ita la preokupa ona ho ema seluk nia terus. Faktu nee bele haree husi ninia diskursu. Iha krize politika ho militar nebee halo Timor oan rihun ba rihun terus no mate, Lu-Olo em vez de buka oin-sa rezolve krize no harii hikas estabilidade, nia influensiadu ho Alkatiri nebee nunka terus no moris diak iha Mosambike nebee insulta povo terus hodi dehan ema sira halai ses husi violensia ba foho nee «ba piknik» hodi Lu-Olo mos dehan «krize nee afekta de’it familia ida rua». Maibe krize nee halo tinan ona no to’o ohin loron familia rihun ba rihun sei terus, la fila ba sira nia uma no lakon sasan tomak.

Povo Timor merece ema ho kualidade diak no sensivel ida hodi ukun sira. Sira la merese hetan prezidenti ida nebee hatene hakruk de’it ba Mari Alkatiri no la sensivel ho povo nia moris.

Ba kandidatus sira nebee la ba 2ª volta, sira haree nem Lu-Olo nem Ramos Horta sai presidenti ideal hodi rezolve krise oioin nebee iha. Tanba sira hotu, barak ou oituan, halo parte hotu husi krize nebee ohin loron Timor oan sira moris ba dadaun. Maibe Lu-Olo ho Alkatiri iha responsabilidade boot liu ba krize nebee iha, tanba ida nudar presidenti PN ho presidenti Fretilin no seluk hanesan PM no sekretariu-jeral Fretilin nian ladun halo esforsu hodi hapara krise ho violensia nebee iha, maibe hanaruk tan krize liu husi sira nia desizoens sira nebee inkonstitusional. La iha inisiativa ba dialogo. Ema ida anti dialogo ho demokrasia susar tebes atu unifika povo nebee ohin loron la entende malu tanba politika Fretilin nian nebee sala no nakonun ho arrogansia.

Karik kompara buat aat rua ba malu, aat ida sei diak liu aat ida seluk. Tanba la iha opsaun seluk no tenki hili rua neee ida, entaun tenki hili ida nebee mak diak liu oituan.

Tetu ba mai, Ramos Horta sei diak liu Lu-Olo dok iha aspektu hothotu. La’os de’it Ramos Horta ninia figura nebee conhecido iha mundo hodi bele projecta diak liu tan imajem Timor nian ba mundo no bele influensia mos rai vizinho ho amigos sira hodi tuir kria estabilidade iha Timor, maibe Ramos Horta ema ida nakloke ba dialogo no defende duni demokrasia. Enkuantu Lu-Olo, ema liur la conhece, ema ida la loke an ba dialogo no nunka hanoin no aktua independentemente. Nia mak prezidenti Fretilin nian, maibe nia hakruk fali ba ninia sekretariu-jeral Mari Alkatiri nebee hirarkikamente iha nia okos. Hanesan prezidenti PN nebee iha poder makaas, Lu-Olo husik Alkatiri halo PN sai hanesan subdepartamentu Governo nian ida.

Agora Lu-Olo hanesan kandidatu de’it, Alkatiri haruka nian nonok no Alkatiri mak mosu barak liu iha konferensia de imprensa hodi koalia lori Lu’Olo nia naran. Lu-Olo rasik subar lakon. Ema ida buka subar deit nunee oin-sa bele rezolve krize nebee kompleksu tebes? Alkatiri kunsidera sira mesak beik de’it, neduni agora nia mak ko’alia lori Lu-Olo nia naran rasik. Lu-Olo ninia porta-voz rasik, pratikamente la iha ninia papel, tanba Alkatiri kunsidera sira beik, neduni nia mak foti hotu ba nia an.

Se Lu-Olo mak sai predenti RDTL nian, nia sei hakruk nafatin ba Alkatiri. Timor la presiza presidenti ida hatene hakruk no foti liman de’it no nunka hatene hola desizaun mesak ida.

Haree husi pontu barak, Horta posicionado diak liu atu sai presidenti RDTL nian Maibe pozisianado diak liu la’os hetan kedas passaporte ho visto hodi tama iha Palácio das Cinzas. Povo mak sei fo passaporte ho visto nee. Agora depende iha Horta, oin-sa bele negosia ho kandidatus sira la ba 2ª volta nian hodi hetan passaporte ho visto nee. Karik PD, ASDT, PSD, KOTA, UDT ho PST hothotu fo nian apoio ba Ramos Horta, mak José Manuel tenki prepara an hodi kanta «ami nia fitun malahuk ona» iha 2ª volta ho lejislativas nebee sei mai.

Ita mos la hatene, karik eleisaun nee la’o livre ho justa, Lu-Olo manan iha 1ª volta ou lae. Lu-Olo manan iha 1ª volta, maibe agora, quaze ema hotu ko’alia kona ba irregularidades nebee iha. Kandidatu sira seluk, inklui Horta nebee ba 2ª volta, exige recontagem (konta foun fila) de votos. So Fretilin mesak mak la exige recontagem de votos. Husi buat sira nee, ita bele deskonfia keta iha buat ruma karik? Tansa mak Horta nebee ba 2ª volta husu recontagem de votos no Lu-Olo nebee mos ba 2ª volta tauk recontagem de votos? Karik sira matenek, exige recontagem de votos hodi bele haree, se mak hatene, sira manan kedas ona iha 1ª volta. Maibe la exige recontajem de votos lori ema barak deskonfia katak, rezultadu nebee Lu-Olo hetan ohin loron hanesan rezultado «manipulasaun» nian karik. Atu buat hothotu sai klaru, diak liu halo recontagem de votos.

Se Lu-Olo lakon ho Horta iha 2ª volta, mak iha eleisaun lejislativa, Alkatiri lalika ona mehi atu sai PM. Nee signifika katak povo haruka Alkatiri ho Fretilin ba piknik iha tasi ibun hodi fase mos foer sira nebee durante nee sira kari hela iha Timor, alias ba deskansa hodi hadi’a hanoin ho hahalok sira nebee sala no halo Timor monu iha krize boot nia laran.

Atu derrota Fretilin presiza iha koligasaun ida entre partido boot sira oposizaun nian. Xanana rasik, iha entrevista ida ho jornal Publico, admite ona atu ninia partido (CNRT) sei halo koligasaun ho partido sira opozisaun hodi hasoru Fretilin. Karik ida nee mak akontese, Alkatiri lalika mehi ona atu sai PM, nem sai sekretariu-jeral Fretilin nian tan, tanba Fretilin nia rahun ho nia derrota mai husi Mari Alkatiri rasik.

Keta Fretilin hotu senti an mesak kapasidade la iha no Alkatiri mak matenek liu hotu, entaun sira sei hili Alkatiri nafatin, maski Alkatiri husi loron ba loron halo Fretilin nia fitun sai malahuk no nakukun ba beibeik.
Titulu: Fretilin nia Fitun Malahuk ona
Hakerek-nain: Carlos da Silva F.R. Saky

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.