LORON TO’O ONA,
BIBLIOTEKA NASIONAL
Amo Bispo Ximenes Belo |
Hau kontente rona notísia katak
Governu RDTL iha loron rua nulu fulan Abril tinan ida ne’e, fó sai Dekretu-Lei
ida atu hamoris Biblioteka Nasional ida iha Dili. Ita bele haklaken:
Finalmente! De facto, Timor-Leste presiza duni Biblioteka Sentral ka nasional
ida atu halot livru né’ebé publika iha Timor no rai seluk, hahú hosi tempu
malae muitin ukun Timor Loro Sa’e to’o agora. Biblioteka buat ida importante
tebes. Biblioteka iha rai laran hatudu katak povu iha kultura, iha matenek. Iha mundu
raiklaran povu sivilizadu iha ninia biblioteka. Livru sira ne’ebé ema hakerek
kona ba assuntu oin oin bele lakon, bele aat: nehek mutin bele han mohu; ahi
bele han lakon; udan no web bele sobu, no funu bele “estraga”. Ne’e duni
governu, sosiedade sivil no ema particular iha obrigasaun atu salva riku-soin
boot ida, ne’e naran livru.
Iha Portugal, Munisípiu ka Concelho
hotu-hotu iha ninia biblioteka; agrupamentu escola sira, iha biblioteka;
universidade no “Seminários Maiores” iha biblioteka. Ema barak ba lee
konsulta livru ka revista iha biblioteka. Atu halo saida? Atu aumenta
sira nia matenek ka koñesimentu; atu prepara teze/“tese” ba licenciatura,”
“mestrado” ho “doutoramento”. Ema ne’ebé la lee, labele hatene no la “passa
exame”.
Iha tempu independensia nian, Timor
oan sira tenki hahú loke biblioteka: iha Munisipiu; iha Posto Adminsitrativo,
iha eskola sekundária, iha Dioseze no parókia. Bainhira ita ko’alia kona ba
livru, ita hein katak timor oan sira bele sosa livru no lee livru. Ba ida ne’e,
ema ida diak sei uza kakutak atu rai osan, atu sosa livru, sosa
disionariu, sosa revista no sosa ensiklopedia. Familia ka Uma kain ida-diak
bele iha ninia biblioteka familiar, iha uma. Ba ida ne’e, sira tenki sosa ka
haruka halo armáriu ka “estante” ida atu halot livru sira ba laran. Buat ida
importante mak, labele soe livro, soe jornal, maibé buka halot!
Iha Biblioteka barak mak ema rai
didiak jornal sira. Ikus mai, estudante universitariu ka “mahasiswa” ba
kosnulta atu hakerek livru, hakerek artigu no halo teze.
Iha Timor-Leste, ita rai didiak jornal
ne’ebé publika iha Malae mutin nia tempu hanesan A Voz de Timor, ka SEARA (hosi Dioseze Dili), no rai didiak
jornal ne’ebé publika iha Bapa nia tempu hanesan Suara Timor Loro sae ka Timor
Pos, ohin loron, ita bele iha riku soin boot.
Iha Portugal, ema barak fadigadu ba
buka livru ka jornal antigu kona ba Timor. Loja ne’ebé fa’an livru antigu sira
ema bolu “lojas alfarrabistas”. Ohin loron susar tebes atu hetan, tanba
ema barak sosa… ”Assunto” kona ba Timor Loro Sa’e hanesan “moda” ida. Ema
hakarak hatene Timor, ema hakerek teze kona ba Timor…
Maibé, kasian liu, iha Timor, bainhira
ita lee tiha livru ka jornal ruma, ita soe tiha. Aat liu ho jornal sira:
ita uza atu falun kulu-tunu, falun ikan, falun na’an no dose(doci)…
Tanba ne’e mak ikus mai, ita buka
jornal tinan 1960-1975, susar liu atu hetan!
Ita mos buka atu iha toman (ka
“costume/hábito” diak ida: hahú lee livru, lee beibeik. Diak liu gasta osan ba
livru duké gasta ba tabaku, tua, roupa, no
hamo’hu osan ba barlaki no kore-metan ka festa sira. Ita han ka hemu, buat ne’e
liu lalais deit. Livru ka revista sei hela kleur! Ne’e duni ita fó Parabéns ba
ema hotu ne’ebé hakiak biblioteka iha uma, iha knua, iha vila no sidade.
Amo Bispo Carlos Filipe
Ximenes Belo
Sem comentários:
Enviar um comentário
Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.