LORON TO’O ONA, KORRUPSAUN!
![]() |
Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo |
Hahú fulan Maio tinan
2002, Timor Loro sa’e hetan ninia independensia ne’ebé Komunidade internsional
rekoñese. Iha aspetu politiku timor oan sira sai duni independente, dehan katak
bele ukun rasik aan. Maibé iha aspetu barak ita sei depende ka tabele ba ema
seluk no nasaun seluk nia tulun ka ajuda.
Malae mutin (portugés)
ukun Timor Loro Sa’e iha tinan atus haat lima nolu nia laran; Indonesia ukun
Timor iha tinan ruanulo resin haat nia laran. Nasaun rua ne’e lori buat barak
nebé diak ba Timor oan sira. Maibé sira mos husik hela buat balu ne’ebé la dun
diak: ida mak toman ka kostumi aat ida naran korrupsaun. Iha aspetu ida ne’e, ita
timor oan barak mak badinas liu, too badinas liu fali ema indonesia sira!
Iha fulan Outubru tinan
1999, indonesia nia soldadus sira saé ró, husik ponte-kais Dili hodi fila ba
sira nia rai; sira balu tristi tanba husik rai Timor ne’e sira hadomi, serbi,
no balu mate tanba funu atu defende “Ibu Pertiwi”. Maibé, sira balu kontenti,
tanba husik hela sira nia kultura. Iha kultura ne’e, buat aat ida mak naran
KKN, ne’ébé ita timor oan balu kaer
metin nafatin. Sei iha tinan 2000, há’u ba Farol, atu kumprimenta Duta Besar
Indonesia foun iha Dili. Iha ami nia hasoru malu ka konversa laran nia deha:”Amo
Bispo Belo, ami Indonesia, ami tristi, tanba lakon Propinsi Timor Timur”,
maibé, hosi parte seluk, ami kontenti, tanba osan barak tama Indonesia; dólar
barak mak tama ami nia kofre.
Iha tinan ida ne’ebá, lokraik ida, hau ba
hasoru malae noruegés balu ne’bé hela iha Hotel Dili. Hotel na’in dehan nune’e
mai ha’u: “Bishop Belo”, iha imi nian rai ne’e, ema mesa katoliku deit; maibé,
ema boot sira hahú ona halo korrupsaun. Sira ne’e hatene moral katoliku ka lae?
- Hau hatan, “hotu hotu hatene doutrina,
aprende katesismu…” Nia katak fali: “Entaun sira haluha tiha ona moral ka?”.
Sei iha tinan ne’ebá, ema
balu tun hosi ai-laran mai, ba hasoru hau iha Lecidere, hodi aprezenta sira nia
susar: katak iha ai-laran sira terus barak, terus hatais, terus hahán, terus
aimoruk. Ne’é duni sira merese atu hetan benefisiu, no dehan liafuan hirak ne’e
mai hau, momós kedas: “Amo, ami husu desculpa, mas ami sei halo korrupsaun
oitoan atu nune’e bele hetan osan ruma…”
Iha tinan 2003, hau ba
Timor, tanba hau nia mamã moras todan. Iha aeroportu Denpasar, hau hetan foin
sae balu ne’ebe sa’e aviaun ba Dili. Sira haktruir buat barak; maibé ida ne’ebe
sira hato’o, katak iha Timor korrupsuan hahú buras ona…”Amo Bispo haree took
ba, bele fo moral ba ukun na’in sira…”.
Iha tina 2006, hau ba Surabaya
há’u halo missa iha Katedral. Malae xina ida, ne’ebé halo importasaun no
exportasaun hosi Timor no ba Timor, hateten nune’e mai há’u: “Amo, hosi
Timor-Leste” ema mai sosa sasan barak: fiu ba eletricidade, kanu ba be,
material ba konstrusaun. Ami haruka ami nia ró-ahi ba hatun hela sasan iha
ponte kais Dili. Liu tiha fulan ida, ami hetan fali material hirak ne’ e, iha
Surabaya; ema balu lori mai atu fa’an iha ne’e…”
Tinan hirak ne’e, hasosu
malu ho timor oan barak. Liafuan balu ne’ebé sira hato’o mak ne’e: “Iha Timor,
agora, korrupsaun barak liu fali iha Indonesia nia tempu..”
Ita hala’o daudaun tempo
Quaresma. Ita husu ba Na’i Maromak atu perdua ita sala no hamós korrupsaun iha rai doben Timor laran.
(sei kontinua)
Amo Bispo Carlos Filipe
Ximenes Belo
Sem comentários:
Enviar um comentário
Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.