VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180726

Solidariedade Bernard Collaery & Witness K ba Problema Tratadu Fronteira Maritima Timor-Leste


Husi: Moisés Vicente

Iha Díli loron hirak liuba, kuarta-feira data 04 de Julho de 2018 diskusaun ida ne’ebé mak organiza husi Organizasaun Naun Governmental ida (ONG LH). Ho organizasaun Sosiedade Sivil sira seluk tan iha Timor-Leste hamutuk mos ho organizasaun husi Australia The Timor Sea Justice Campaign hodi ko’alia kona-bá Problema Tratadu Fronteira Maritima Timor-Leste nian. Iha ne’e hakerek na’in nia observasaun durante ne’e hare’e katak husu ba Governu Australia, durante ne’e Governu Australia uza barak ona osan husi Fronteira Maritima nian. Diak liu mak ami husi povu Timor-Leste husu ba Governu Australia atu entrega fali osan hirak ne’e ba ami nian Estado ka Governu Timor-Leste. Direitu Fronteira Maritina Timor-Leste nian Governu Australia laiha direitu atu hadau, nen tasi rohan ida mos Timor-Leste sei la entrega ba Australia. Ne’e ami povu Timor-Leste prontu atu mate, prontu atu fakar ran tan ba ami nia direitu soberania Tasi-Timor nian. Iha ne’e hakerek na’in mos hakarak fó Solidariedade Bernard Collaery no Witness K, ba Problema Tratadu Fronteira Maritima Timor-Leste nian ne’ebé sei lori sira ba Tribunal iha Australia nian iha dia 25 de Julho de 2018. Tanba deit sira nain rua (2) fó deklara sai segredu justisa Australia nian ba nasaun sira seluk hanesan nasaun viziñu República Democrática de Timor-Leste (RDTL).

Iha ami nia (Timor-Leste) nia Lei Inan Constituisaun da RDTL artigu 4 kona-ba rai 1. Rai Repúblika Demókratika Timór-Leste nian halo parte rai-foho nia luan no naruk no kle’an zona tasi nian no kalohan-laran tuka-ba rai-ketan nasionál sira, ne’ebé tuir liak-tuan tama hotu iha klees loro-sa'en tasi-le’un Timór nian, rai-le’un Oe-Kusi Ambenu, tasi-le’un Atauru no tasi-le’un Jaku. 2. Lei-oan sei hametin no hatuur kona-ba luan no rohan we rai-laran nian, zona ekonómiku eskluzivu (haketak tasi mutin no metan) no Timór-Leste nia direitu iha zona tatutan no plataforma kontinentál. 3. Estadu la taka matan ba Timór-oan nia rai rohan ida eh ba direitu soberania ne’ebé nia hala’o, hodi lahalo aat ba ratifikasaun kona-ba rai-ketan.

Timor-Leste manán ona nia vitória bo’ot iha 6 Marsu 2018, bainhira Australia no Timor-Leste asina Tratadu ba Estabelesimentu Sira-nia Fronteira Maritima iha Tasi Timor. Hafoin iha okupasaun no luta durante dékada balu nia laran, no hetan ona biliaun lubuk hosi estrasaun petróleu, ikus mai Governu Australia rekoñese direitu soberania ba nia viziñu iha norte hodi iha fronteira bazeia ba lei internasionál daudauk ne’e. Artigu ida ne’e sei ezamina provizaun no implikasaun hosi konkordánsia ida ne’e, nia valor istóriku, no mós saida mak sei bele akontese nudár rezultadu husi Tratadu Fronteira presedente ida ne'e.

Issu agora dadaun ne’ebé akontese iha nasaun Australia iha ne’ebá, membru Parlamentu Nacional Deputadu foti iha Meja Parlamentu Nacional Australia nian husi banakada INDEPENDENTE kona-ba problema Tasi Timor-Leste nian fulan hirak liuba. Australia dada an husi prosesu rezolusaun disputa fronteira maritima iha fulan rua antes Timor-Leste sai nasaun independente iha 2002 hodi nune’e Australia bele evita an hosi kontabilidade legal. Maske nune’e, sira falla tiha atu nota mekanizmu ida iha Konvensaun ONU nian kona-ba Lei Tasi (UNCLOS, ne’ebé asina iha 1982, ratifika husi Australia iha 1994 no husi Timor-Leste iha 2013) ne’ebé durante ne'e nunka uza. UNCLOS Artigu 298 no Anexu V deskreve prosesu konsiliasaun obrigatóriu ida ne’ebé fó dalan ba nasaun ida atu bele lori nia viziñu ida ne’ebé lakohi tuur hamutuk atu negosia ba iha diskusaun fronteira bilateral ne’ebé sei fasilita husi ekipa peritu konsiliador  ne’ebé hili husi nasaun rua ne’e, ho koñesimentu husi Organizasaun Nasoins Unidas (ONU). Konsiliador sira laiha podér atu halo desizaun, maibé sira sei halo servisu hodi enkoraja parte rua atu rona no fó resposta ba malu.   

Ikus liu, husi artigu ida ne’ebé hakerek na’in ne’ebé mensiona buat balu iha leten husu mos ba ita nia VIII Governu Constitusional, liu-liu Ministério Negosio Estranjeiro e Cooperação (MNEC) Dionisio Babo, no Xefe Negosiador Prinsipal Fronteira Maritima TL maun Xanana Gusmão ho nia ekipa. No Ministeriu sira seluk tan labele nonok deit oinsa mak kontinua book an atu husu nafatin ba Governu Australia fó fila direitu Timor-oan nia riku soin. Husu ba Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) no populasaun no Joven foin sae sira iha Díli laran iha tempu badak nia laran halo Komunikadu Imprensa ruma iha Díli no bele mini desmostrasaun iha Embaixada Australia nian iha Timor-Leste. No maluk sira iha Australia forma The Timor Sea Justice Campaign, no ativista sira iha nasaun barak mak espresa sira nia solidariedade ba Timor-Leste nia direitu sira.

Referénsia:
*. Asesu iha ONG Lao Hamutuk. Disponivel iha 6 de Julho de 2018.
*. Asesu iha NGO Lao Hamutuk. Disponivel iha 6 de Julho de 2018.
*. Asesu iha Eurekastreet. Disponivel iha loron 7 de Julho de 2018.
*. Asesu iha Lei Inan Constituição da República de Democrática Timor-Leste. Disponivel iha loron 9 de Julho de 2018.
*. Asesu iha Jornal Diaria Timor Post, Timor-Leste-Australia Asina Ona Akordu Foun. Disponivel iha loron 13 de Julho de 2018.
*. Asesu iha Timorese protest Australia's prosecution of 'Witness K' and lawyer. Disponivel iha 20 de Julho 2018. https://www.greenleft.org.au/content/timorese-protest-australias-prosecution-witness-k-and-lawyer
Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Hakerek Na’in Alumni Faculdade de Direito, Universidade da Paz-(UNPAZ), Díli, (2008). Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente.mahein@gmail.com. ****

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.