VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180716

Rekuzasaun Presidente da Republika ba Proposta naran membro governo hare hosi aspecto Prinsipio de Lei SEPARAÇÃO DE PODERES (INKORPORASAUN CHECK AND BALANCES) e Prinsipio de Lei kona ba PRESUNÇÃO DE INOCÊNCIA Iha KONSTITUSAUN REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR-LESTE no KODIGO PROSESO PENAL TIMOR-LESTE.

Melio De Jesus Zetail

Empasse politika nebe akontese iha Timor-Leste Relasiona ba desijaun Presidente da Republika hodi rekuza proposta naran membro governo nebe apresenta hosi Primeiro Ministro TAUR MATAN RUAK hamosu pro kontra iha sosiade no povu Timor-Leste, publika questiona kona ba desijaun nain Presidente da Republika katak desijaun nain Presidente da Republika ne'e halat liu ona ninia kompetensia rasik iha konstituisaun e la respeita ka viola Prinsipio de lei kona ba Separasaun de Poderes no Prinsipio de lei kona ba Presuncao da Inosencia nebe iha.

Atu Ita hotu bele fo hanoin kona ba empasse politiko nebe akontese dadauk no iha ona mos hanoin ka interprestasun hosi peritos konstitusionalista hosi Portugal PROFESOR DOTOR sr. Pedro Bachelar kona ba desijaun nain Presidente da Republika ninian, ata oan hakerek nain fo Hau nia opiniaun badak nebe hakerek iha artikel tuir Mai.

A. Prinsipio de Lei SEPARASAUN DE PODERES , INKORPORASAUN CHEK AND BALANCE NEBE HATUUR IHA KONSTITUISAUN REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR-LESTE.

Iha liafuan kona ba Lideransa iha estado Ida geralmente konhese liafuan kona ba kaer PODER eksekutivo, mak hanesan Ita hatene Mak konsepto LIURAI (King) ho Princesa (Queen), Chefe, Presidente, no Primeiro Ministro (Prime Minister). Konsepto-konsepto nebe oin-oin ne'e normalmente hatuur tuir linguajem nebe ofisial iha nasuan Ida idak nian. Por exemplo iha nasaun Muslimanu Sira Uja liafuan LIURAI (King) dala ruma Sira temi dehan SULTAN hanesan pratika iha Brunei Darrusalam no Malaysia. Iha nasuan komunitas Sira hanesan CHINA Sira konhese ho naran CHEFE hodi temi posisaun nudar chefe do estado. Iha Alemanha no Austria chefe do governo Sira temi dehan KANSELIR, nune'e iha Timor-Leste Chefe do governo Ita temi PRIMEIRO MInistro no chefe Estado Ita temi naran Presidente.

Naran eksekutivo ne'e dala barak Ita Uja tamba ninia interpretasaun ne'e luan, matenek nain C.F Strong fahe koentudo eksekutivo ba oin rua Mak hanesan:
  1. Eksekutivo iha kontekstu nebe luan, maka instituisaun, Ministerio-ministerio, servidor sivil, polisia nune mos militar.
  2. Eksekutivo iha kontekstu nebe klot maka LIDER nebe as liu iha PODER eksekutivo.
Pratikamente iha oin tolu ba sistema governo nebe implementa iha mundo ne'e Mak hanesan, (1) Sistema governo Presidensialista, (2) Sistema governo Parlamentar, (3) no sistema governo kahur entre Presidensialista no parlamenter nebe bain bain konhese ho naran sistema semi Presidensialista.

Timor-Leste adopta sistema governo kahur kah semi Presidensialista nebe hatur iha konstituisaun da Republika demokratika de timor Leste, nebe kontempla iha Parte III kona ba ORGANIZASAUN PODER POLITIKO NIAN.

Inkorporasaun chek and balance ba Separasaun de Poder iha konstitusaun da Republika demokratika de timor-Leste iha bele hare iha:
  1. Titulo II Presidente da Republika Kapitulu I ESTATUTO, ELISAUN NO NOMEISAUN. Kapitulo II KONA BA KOMPETENSIA PRESIDENTE NIAN, Artigo 85 kona ba Presidente nian kompetensia rasik no Artigo 86 kona ba Presidente Nia kompetensia ho orgao Sira seluk. 
  2. Titulu III Parlamento Nasional, Kapitulu I ESTATUTO NO NOMEISAU, Kapitulu II ARTIGO 95 ponto 1, no 2 (Alinea a ate alinea q) Kona ba Kompetensia Parlamento Nia rasik no Artigo 95 ponto 3 alinea (a ate alinea k) kompetensia parlamento ho orgao Sira seluk hanesan Presidente da Republika, governo no tribunal. 
  3. Titulu IV GOVERNO, Kapitulo I DEFINISAUN NO ESTRUTURA, Kapitulo II FORMASUAN NO RESPONSABILIDADE,Artigo 107 Governo nian responsabilidade, Kapitulo III KOMPETENSIA GOVERNO NIAN artigo 115 ponto 1 (alinea a tO alinea O) nudar kompetensia governo nian rasik e artigo 115 ponto 2 (alinea a tO alinea e) kompetensia governo ho a orgao Sira seluk hanesan Presidente da Republika no Parlamento Nasional).
  4. Titulu V TRIBUNAL SIRA, Kapitulu I Tribunal Sira no Majistratura Judisial. Relasiona ba PODER JUDICATIVO nian, maka konstituisaun da Republika Demokratika de Timor-Leste hatuur PODER yudikativo nudar pilares ba orgao hat iha orgao soberania Sira. Iha sistema estado nebe Moderno, PODER JUDICATIVO nudar orgao soberania nebe iha organizasaun mesak. Tamba ne'e matenek nain Sira Hanesan John Alper ho Peter English hatete katak "the principle of separation of Powers is particulary important for the judiciary". Nunee Matenek nain ho Naran Montesque nudar ema Peritos de LEI hosi nasaun franca fo hanoin Ida katak Nia hakarak fo importansia liu iha Separasaun de poderes nebe ekstrimo liu entre orgao soberania hanesan legislativo, eksekutivo, e importante liu Mak PODER JUDICATIVO. Em geral iha ponto rua nebe esensial liu iha PODER JUDICATIVO maka hanesan: (1) prinsipio kona ba independensia judisial "The principle of judicial Independence" no (2) prinsipio kona ba imparsialidade judicial "the principle of judicial impartiality". Ponto rua hosi prinsipio Sira ne'e rekonhese nudar prekondisaun Primeiro sistema iha etado de direito demokratiko nebe moderno ka medern constitutional state.

B. INCORPORASAUN PRINSIPIOS DE LEI PRESUNÇÃO DA INOCÊNCIA NEBE HATUR IHA KONSTITUISAUN NO CODICO PROCECO PENAL REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR-LESTE.

Matenek nain Herbert L. Packer iha ninia Livro nebe konhesido ho título the limits of the criminal sanction (1968: 197); fo sai katak iha modelo oin rua ba sistema crime público nian mak hanesan 1. Crime Controlo Modelo (CCM) no 2. Due Process Model (DPM).

Iha pratika, Primeiro kona ba Crime Control Model né fo importânsia ba profesionalime hosi oficial judisial sira/aparatur penegak hukum, hodi atende, buka no hetan autor crime nian. Professionalisme nee fasparte mos nudar hanesan karakter pessoal tamba ne'e maka dalabarak pessoal nebe profesionalimo mos lahalo tuir regras kah viola regulamento sira nebe iha ho karakter formal, e dala ruma mos atu hetan evidensia, ba profesionalisme sira (ofisial judisiario/aparatur penegak hukum) buka ho dalan ilegal hodi obriga para atu hetan objectivo lalais no efisiensia. Iha pratika hatudu katak Crime Control Model dala barak hetan kondenasuan tamba ladun humanu no kontra direitus humanus.

Tuir mai modelo segundo maka Due Process Model no ho karakter nebe fo importansia liu iha regresivo de crime/ regresif kejahatan, maka proseso ajudicativo (iha audensia julgamento tenke hatete kona ba Arguido Nia sala ka la sala) ho razao Legal guilit. e nune mos sempre halo chek and recheck (obstacle couse) no Ida ne'e tenke ho teste tuir regulamento. modelo tuir mai Maka respeita lei. No hatur lei katak Ema hotu hotu hanesan iha lei Nia oin (qualidade de controlo). Tamba ne'e Mak modelo Idanee Ema barak hatete katak ida ne'e humanus liu no respeita direitus humanus.

Konstituisaun Republika Demokratika de Timor-Leste hatur Klaro kona ba PRINSIPIOS de LEI kona ba Presunção da Inocência /Presumption of innocence nebe hakerek iha Artigo 34 ponto 1 katak "akuzado hotu-hotu sei nudar inosente nafatin too wainhira juis hakotu lia judisial katak Nia sala duni. Frase hosi artigo 34 ponto 1 KONSTITUISAUN REPIBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR LESTE nee nia interpretasaun hanesan mos nebe hatur iha artigo 14 artigo 2 KONVENSAUN INTERNASIONAL KONA BA DIREITO CIVIL NO POLITIKO (1966) nebe Timor-Leste Ratifika nebe hatete hanesan "everyone charged with criminal offence shall have the right to be presumed innocent until proved quilty according to law "

Tuir Matenek nain Romli Atmasasmita hodi evita iha interpretasaun lei nebe diferente maka interpretasuan nebe realístico maka frase nebe kontempla iha KONVENSAUN no resume Hodi fahe ba tipo kik, direito akujado nian nebe sei inocente akumula ba iha ponto 8 mak hanesan:
  1. Direito hodi akujado hatene kona ba crime saída mak akujado komete.
  2. Direito hodi fo tempo ba akujado hodi nia bele prepara nia Defeza no halo komunikasaun ho ninia advogado.
  3. Direito hodi hetan julgamento nebe labele adia/ dada tempo ba Mai.
  4. Direito hodi halo julgamento nebe arguido Rasik tenke presente.
  5. Direito hodi hetan asistensia advogado karik arguido lá iha kbit.
  6. Direito hodi investiga nian, no investiga sasin sira nebe kontra nian.
  7. Direito hodi hetan tradutor karik arguido persija.
  8. Direito hodi labele fo deklarasuan nebe prejudica ba nia an no mos direito hodi labele obriga nian hodi reconhece nia hahalok krime nian.

Presunção da inocência mos hatur iha Codico do Proseso Penal Timor-Leste artigo 59 ponto 1 até 4 artigo 60 no 66 hosi código proceso penal Timor-Leste nian.

RESUME

Hare hosi principio de lei kona ba Separasaun de poderes inkorporasuan chek and balance nebe hatuur iha konstitisaun da republika de Timor-Leste maka órgão soberania tolu mak hanesan Presidente, Parlamento Nasional, no Governo sira iha interdependência ba malu laiha ida superior liu ka iha poder nebe absoluto idak idak iha ninia kompetensia Rasik tuir konstituisaun. Desijaun nebe as liu mak desijaun tribunal ninian. Nunee mos relasiona ba Prinsipios dei lei kona ba Presunção da inocência nebe hatur iha KONSTITUISAUN da Republika Demokratika de Timor-Leste ho mos Kodigo do Proseso Penal Timor-Leste nian, maka REJEISAUN hosi nain Presidente da republika BA PROPOSTA membro governo hosi Primeiro Ministro, desijaun rejeisaun hosi nain Presidente da REPUBLIKA nee frágil liu no La tuir kompetensia Presidente nian nebe buka atu akelibra situasuan politika iha estado Ida nee no Presidente da Republika hakat liu ona kompetensia konstitusiaonal hodi tama kah halo intervensaun ba iha kompetensia orgao JUDICATIVO ninian. Tamba iha ona mos sertifikado hosi tribunal katak Laiha kazu nebe rejisto iha tribunal ba membro sira nebe iha lista proposta, husu sertifikasaun ba iha tribunal nebe mai hosi Presidente CNRT maun Bot XANANA ne'e lao tuir duni lei nebe hatur iha artigo 77 Kodigo do Proseso Penal Timor-Leste. Tamba nee Mak hakarak ka lakohi Presidente da Republika nudar chefe do Estado no Primeiro Ministro nudar chefe do governo persija iha diálogo politiko entre órgão soberania sira nune mos iha komunikasuan intedimento politiko entre liderança nasional sira kona ba kompetensia konstitusional entre orgao soberania iha Ida-idak Nia kompetensia rasik nune mos kompetensia ho orgao Sira seluk atu nune'e bele hetan encorporasaun chek and balance iha estado de direitu Demokratiko no respeita lei Sira nebe vigora inklui kodigo proseso penal Timor-Leste nian hodi hatur prinsipios de Lei tuir Nia mekanismo rasik iha Republika Demokratika de Timor-Leste. Ho nune Mak empasse politiko nebe Agora akontese bele ultrapasa no labele sai hanesan presedente at ba futuru.

Foti husi FB 
Melio De Jesus Zetail 

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.