VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20180725

Diskursu PM Taur Matan Ruak Iha Aprezentasaun Programa VIII Governu Konstitusionál

Diskursu Sua Exelénsia, Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-leste, Taur matan Ruak
Aprezentasaun Programa VIII Governu Konstitusionál

Sua Exelénsia,
Señór Prezidente Parlamentu Nasionál

Sua Exelénsia,
Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál sira

Sua Exelénsia,
Señora no Señór Deputadu sira

Karu Kolega,
Señora no Señór membru Governu sira

Señora no Señór sira
Distintu Konvidadu sira

Ho onra boot no haraik-an tebes mak ami aprezenta ba Parlamentu Nasionál no ba País tomak, programa ne’ebé sei define liña orientadora boot sira ba knaar ne’ebé Governu Konstitusionál VIII sei hala’o iha tinan lima oinmai.

Ami halo aprezentasaun ida-ne’e iha momentu ne’ebé atu deside ita hotu nia futuru, atu transforma Timor-Leste ba país ida ne’ebé “seguru, ho populasaun ida ne’ebé saudavel, matenek no dezenvolvidu liután”.

Ami kumpri ona formalidade konstitusionál ida-ne’e, iha tempu ne’ebé iha mudansa istórika, iha ne’ebé ita asume fila fali ita-nia vizaun ne’ebé firme ba Povu atu transforma Timor-Leste, “país ida ne’ebé to’o agora sei ho rendimentu ki’ik, ba sosiedade ida ne’ebé dezenvolvidu liután ho rendimentu médiu-aas.

Ita halo kompromisu sira-ne’e iha tempu Paz no Esperansa nian ida, iha ne’ebé ema barak rekoñese balansu pozitivu ne’ebé Timoroan sira no País ne’e hetan ona iha ninia progresu, hahú kedas iha independénsia, iha dalan ba dezenvolvimentu no ba modernidade ida ne’ebé sa’e ba beibeik no ho baze ne’ebé metin.

Iha tinan 2014, ita konsege rezolve ona, problema dezlokadu internu no refujiadu sira nian, hodi garante seguransa no estabilidade ekonómika no sosiál, ne’ebé permite dezenvolvimentu armoniozu ba ema, família no ba organizasaun sira seluk husi sosiedade sivíl nian.

Hahú kedas iha tinan 2011, mak ita iha ona, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál, ne’ebé deside hamutuk ho setór oin-oin husi ita-nia sosiedade, tanba tuir kompromisu ne’ebé halo ona ho parseiru internasionál sira, liuliu ba indikadór no meta sira ne’ebé define ona husi Roteiru ba Implementasaun Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel nian.

Ita bele hametin ona ita-nia asaun governativa, hodi harii aliserse ba administrasaun públika ida ne’ebé modernu, di’ak no bele fó servisu oin-oin ne’ebé povu husu.

Ita iha susesu iha negosiasaun internasionál sira, atu hakbiit ita-nia soberania iha ketan-tasik (fronteira marítima) ka ketan-raik (fronteira terrestre) sira, ho vitória ne’ebé daudaun ne’e ita hetan iha negosiasaun Ketan-Tasik ho Austrália, ne’ebé fó-dalan mai ita atu hasoru ho laran-metin iha objetivu nasionál boot ne’ebé atu lori benefísiu sira husi esplorasaun Greater Sunrise nian iha tempu oinmai ba Tasi-Mane Timór nian.

Iha tempu hanesan, no ho ita-nia laran ksolok, ita haree ona melloria ba padraun no kondisaun moris Timoroan sira nian ida ne’ebé progresivu no kontinuadu.

Ami ko’alia hanesan ne’e tanba saláriu mínimu aumenta ona husi USD 85.00 ba USD 115.00, tanba ita bele kria ona, iha 2015, empregu foun hamutuk 63.000 liu, tanba konsumu privadu aumenta ona, iha tinan 2015, ba dolár millaun 900 (aumentu ne’ebé besik 160%, husi tinan 2004 to’o tinan 2014) ka tanba esperansa moris Timoroan sira nian aumenta ona ba tinan 66.2, iha 2007, ba tinan 69.8 ne’ebé rejista iha tinan 2017, buat ne’ebé hatudu loloos melloria iha indikadór sira saúde nian, aihán ka abitasaun ba família sira no iha asesu ba servisu públiku sira eletrisidade, bee, saneamentu no ambiente.

Ita konsege hamenus diferensa entre ema riku no ema kiak, iha tinan 2014, ba 10,4%, ita konsege hasa’e demokratizasaun kona-ba servisu telekomunikasaun sira ka internet, no ita rejista ona rezultadu sira di’ak liu, bainhira ita kompara ho nasaun sira seluk, ezemplu, ita-nia nasaun maluk Áfrikaoan sira husi CPLP no G7+.

Ita mós hatene katak ita halo ona progresu importante sira iha esforsu nasionál boot ba hamenus kiak, ezemplu, se ita uza “indikadór intenasionál ho dolár amerikanu 1,9 ba loron ida, ita haree katak númeru kiak nian tun maka’as iha Timor-Leste, husi 47%, iha tinan 2007, ba 30%, iha 2014”.

Buat hirak-ne’e hotu lori ita ba hasoru futuru, ho konfiansa ne’ebé boot liután, tanba karik iha tinan sanulu ikus ne’e, ho taxa média kreximentu nian liu husi 7,3%, ita konsege hamenus ona númeru kiak ba persentajen hamutuk 16, iha duni razaun atu fiar katak, karik ita hatene mantein índise kreximentu atuál liu 2,37%, ita sei bele hamenus liu tan númeru ema no família sira ne’ebé sei afetadu husi flajelu ka kastigu sosiál ba 10%.

Sua Exelénsia, Señor Prezidente Parlamentu Nasionál
Distintu Deputadu sira,

Maski Estadu Nasaun nian bele fó garantia no pozitivu, satisfasaun númeru no indikadór hirak-ne’e nian labele, nein hasees-an husi realidade ne’ebé hatudu preokupasaun, dezafiu no difikuldade barak, ne’ebé mak ita sei hasoru iha ita-nia sosiedade.

Ezemplu, ita ko’alia ona kona-ba hamenus kiak ka aumentu rendimentu sira, maibé importante atu hanoin hikas katak “ema besik 42% laiha posibilidade atu sustenta sira-nia an”.

Tanba ne’e, ami haree evolusaun Má Nutrisaun nian, ho preokupasaun, kauza husi falta fonte subsisténsia seguru, ne’ebé sei influensia hela kreximentu labarik sira nian hamutuk 46% to’o tinan 5.

Falta rendimentu regulár iha família sira, impede labarik Timoroan sira atubele atinje as (altura) no todan (pezu) ne’ebé rekomenda ba sira-nia kreximentu fíziku no psikolójiku di’ak, nune’e kompromete sira-nia dezenvolvimentu intelektuál no profisionál iha tempu oinmai.

Dadus sira-ne’e haforsa husi ajénsia internasionál sira ka husi ita-nia Ministériu Agrikultura, ne’ebé hatudu mai ita katak “36% husi ita-nia populasaun moris iha situasaun risku ba inseguransa alimentár”, ho númeru ne’ebé boot iha Munisípiu Oekusi, Manufahi no Ermera.

Tanba ne’e, ita presiza define prioridade foun, ba utilizasaun ida ne’ebé didi’ak, ho kritéria no sosialmente responsavel ba rekursu no meiu ne’ebé iha.

Ita presiza utilizasaun ne’ebé sensivel liu ba kestaun sira kona-ba karénsia ekonomia nian no vulnerabilidade, husi Fundu Mina-rai nian, maski komunidade Internasionál hahii tebtebes, ne’ebé tau ita iha fatin dahuluk iha Ázia no datoluk iha Mundu, iha ninia jestaun di’ak.

Ita bele hetan ona susesu iha ninia rentabilizasaun, husi millaun 371, iha tinan 2005, ba biliaun 16,07, ne’ebé akumula iha tinan 2017, maibé ita labele kontente demais ho rezultadu ne’ebé hetan ona, karik sei iha tan dezigualdade sosiál barak, ho Timoroan rihun ne’ebé seidauk bele hetan kondisaun mínima ba moris di’ak materiál no espirituál nian, ne’ebé promete ona husi governu sira no husi ita-nia Konstituisaun.

Sua Exelénsia, Señór Prezidente Parlamentu Nasionál
Distintu Deputadu sira,

Hanesan ha’u hatete ona iha ha’u-nia tomada pose, ita maka Governu ne’ebé ho Esperansa.

Ita hatene katak dezafiu sira ne’e reál (loos), sériu no balu labele rezolve ho fásil iha tempu badak; maibé
Ita la lakon konfiansa, la ta’uk, tanba ita fiar iha unidade objetivu sira, no iha kbiit atu hala’o ita-nia programa, hodi halibur setór sira husi sosiedade nian.

Ita hanesan Nasaun ida Joven no Grandioza, maibé ita-nia Klamár no ita-nia Identidade ninia forsa la’ós buat ida ne’ebé fó de’it mai ita: tenke buka atu hetan husi jerasaun ba jerasaun.

To’o ona tempu atu afirma fila fali espíritu rezisténsia nian ba ita-nia kombatente libertasaun nasionál sira, hodi banati tuir ezemplu sira ne’ebé di’ak liu, hodi hases an husi hahalok ne’ebé ladún di’ak, buka halo serbisu ne’ebé di’ak liu no servisu.

Ita labele husik ita-nia sidadaun sira hatoman an hodi halimar de’it no la halo serbisu, no ita mós labele husik sira baruk atu buka riku, títulu (naran), kargu ka pozisaun, tanba la fó benefísiu ba ema hirak ne’ebé presiza liu, la hetan tulun ka sira ne’ebé ema haluha.

Maibé ita presiza ema sira ne’ebé mak hatene no fó valor ba moris husi nia kosar-been rasik, ho hakarak rasik, tulun malu, iha dixiplina, iha sakrifísiu no hamutuk hodi servisu ba knaar boot sira ka ba objetivu instituisaun sira nian.

Ita deve ida-ne’e husi ita-nia beiala, Eroi no Martir sira, Mane no Feto, Antigu Kombatente, Faluk no Oan-kiak sira, ne’ebé luta no sakrifika sira an, atu nune’e ita bele hetan moris ida di’ak liu.

Sira haree Timor-Leste importante liu fali sira-nia hakarak rasik, liu fali sira moris fatin ka sira-nia kondisaun sosiál ne’ebé maka la hanesan.

Ida-ne’e maka dalan ne’ebé ita hakarak mobiliza fila fali Nasaun ne’e!

Ita-nia sidadaun sira mós matenek ka badinas hanesan ho ita-nia viziñu sira. Ita-nia hanoin mós inovadór, kriativa ka badaen hanesan ho ita-nia kompetidór sira. Ita-nia produtu sira iha kualidade, no barak maka bele sertifika hanesan orgániku no belun ba ambiente nian, iha merkadu konsumu nian ne’ebé ezijente liután.

La’ós katak ita laiha kapasidade, maibé interese maka laiha, baruk, lakohi buka atu hatene, laiha oportunidade, priviléjiu (benefísiu), despesismu no dependénsia ne’ebé maka’as liu no gastu sira ne’ebé la tuir nia dalan ka la presiza!

Ita iha knaar ne’ebé di’ak tebes atu moderniza Timor-Leste, hodi tuir ezemplu internasionál ne’ebé di’ak liu husi despeza no desizaun ne’ebé tuir kritéria no husi kombate ba korrupsaun.

Iha fatin hotu, iha serbisu atu halo, ba ema ne’ebé hakarak atu sai útil no produtivu. Ita-nia ekonomia iha biban barak, maibé tenke aten-brani no badinas.

Tanba ne’e mak ita implementa prinsípiu boot haat ne’ebé lori asaun governativa no kolabora atu implementa liña orientadora sira, ba programa Governu nian ne’ebé ita debate ohin:

1. Dahuluk, prinsípiu kona-ba Unidade – promove Espíritu Pertensa (Sente Ninian mos) nian hamutuk ho membru Governu no bankada parlamentár sira ne’ebé tulun prinsípiu ne’e, hodi bele alkansa objetivu, tarefa, medida sira ne’ebé atu adota no orientasaun ne’ebé atu kumpri. Ba ida-ne’e, ita hotu tenke kontribui atu hala’o vizaun Governu nian, hodi kumpri ninia misaun no objetivu sira. Responsabilidade ne’e la’ós de’it ba Titulár sira ne’ebé kaer pasta, maibé ba estrutura hotu, tanba husi loron ba loron asuntu sira sai transversál no interdependente liután.

2. Daruak, prinsípiu kona-ba Objetividade – promove jestaun ida ne’ebé halo tuir kritériu no tetu-didi’ak kona-ba rekursu sira País ne’e nian, ho orientasaun ba objetivu no meta sira ne’ebé atu alkansa, maibé la haluha fundamentu prinsipál Governasaun nian, ida ne’ebé tuir ita-nia hanoin, ba interese públiku nian, tenke fó “Moris-di’ak isin no klamar nian ba sidadaun sira”, tuir ida ne’ebé hatuur ona iha Artigu da-6. alínea e) Konstituisaun RDTL nian;

3. Datoluk, prinsípiu kona-ba Koordenasaun – promove esforsu ba komunikasaun, integrasaun no rentabilizasaun (fó rendimentu ne’ebé di’ak) ba meiu sira, la’ós de’it iha setór idak-idak nia laran, maibé ho mós órgaun no organizmu sira seluk, iha espíritu “Governu Úniku” ida ne’ebé loloos.

4. Dahaat, prinsípiu kona-ba Ekonomia Meiu sira nian [uza meiu sira tuir nesesidade] – promove poupansa no sees husi gastu hirak ne’ebé la tuir nia dalan ka la presiza. Meiu sira ne’ebé mak iha, limitadu tebes no la to’o, labele hatán ba prioridade hotu-hotu iha tempu ne’ebé hanesan. Ita tenke hatene tuir, bainhira de’it, kona-ba realidade ida-ne’e, liuliu iha momentu halo programa ka hala’o gastu sira, atu nune’e bele tuir nasaun ninia rendimentu no reseita sira.

Ho liafuan badak, Ukun ida ne’ebé haree ba Rezultadu, ne’ebé sai mata-dalan ba servisu sira ne’ebé atu halo ho kualidade, ne’ebé sidadaun sira hein. Governasaun ida ne’ebé labele sai refein ba meiu ka prosesu burokrátiku sira ne’ebé demaziadu liu no ida ne’ebé buka, ho lalais no kuidadu, solusaun sira ba problema hirak ne’ebé sidadaun sira hasoru.

Buat sira ne’e hotu implika jestaun ida ne’ebé di’ak ba rezultadu sira, promesa ne’ebé halo ba Povu no ba kompromisu ne’ebé halo ho Nasaun no parseiru sira dezenvolvimentu nian.

Tanba ne’e ami prontu atu simu krítika, opiniaun ka sujestaun konstrutiva sira husi deputadu sira ka sosiedade sivíl ne’ebé bele hariku no hadi’a dokumentu ne’e maibé labele muda, tanba ami fiar katak Programa ne’ebé ohin ami haruka mai atu hetan apresiasaun, hafoin aprovasaun husi Parlamentu Nasionál, sei transforma ba programa ida ba Timoroan hotu, independentemente ka livre husi ninia konvikasaun polítiku-partidáriu rasik.

Sua Exelénsia, Señór Prezidente Parlamentu Nasnionál
Distintu Deputadu sira,

Ohin ita hahú debate kona-ba Programa Governu nian, ba misaun difísil no ezijente atu jere destinu país nian, husi área prioritária 5 ne’ebé konsidera importante tebtebes ba futuru nasaun nian:

• Kapitál Sosiál – Timor-Leste nia rikusoin loloos, kompostu husi sidadaun lubun ne’ebé barak maka foin-sa’e, maibé konta mós ho partisipasaun no inkluzaun ema hotu nian: feto no mane, labarik, ema otas boot (adultu), ferik no katuas, faluk no oan-ki’ak, veteranu no antigu kombatente, sidadaun sira ne’ebé laiha kapasidade, traballadór, emprendedór, emprezáriu no investidór sira, “maibé la husik ema ida ba kotuk”.

Kapitál Sosiál ida ne’ebé la besik de’it ba Timoroan millaun ida no rihun atus rua ne’ebé hela iha país ne’e, maibé mós ba sira ne’ebé Hela Iha Rai-li’ur, [Comunidades Residentes no Exterior], ho nune’e aumenta potensiál interkámbiu nian iha kontinente lima.

Ita hakarak kapitál sosiál ida ne’ebé matenek, kapasitadu, kompetente, kualifikadu, saudavel, no ida ne’ebé fasilita pakote ida ba medida sira moris di’ak nian atu hasa’e ninia potensiál.

• Infraestrutura sira – Sai hanesan pilár sentrál ida ba ita-nia planu dezenvolvimentu estratéjiku, tanba importante tebes ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, liuliu atu tulun atividade produtiva sira, hodi kontribui ba kriasaun empregu, diversifikasaun ekonomia no ba dezenvolvimentu setór privadu nian.

Sai hanesan mós dezafiu orsamentál boot liu ida, ne’ebé konsome rekursu finaseiru boot liu, (liuliu ba projetu boot sira) ne’ebé ezije rigór maka’as iha planeamentu, monitorizasaun, inspesaun, fiskalizasaun no avaliasaun ba projetu sira, atu garante ninia konkretizasaun ne’ebé efikás, efisiente, ho kualidade nune’e mós ba ninia utilizasaun, konservasaun, manutensaun ka relasaun entre kustu no benefísiu multiplikadór sira ba dezenvolvimentu.

Labele alkansa objetivu no meta boot sira husi Programa Governu nian kona-ba pobreza, má nutrisaun, autosufisiénsia alimentár, saúde, edukasaun, servisu báziku sira ba bee, sanemanetu, eletrisidade, komunikasaun, transporte, enerjia, setór produtivu sira, dexentralizasaun ka koezaun territoriál (hametin ligasaun entre territóriu sira), maibé lahó infraestrutura husi servisu báziku sira ne’ebé promove no enkoraja dezenvolvimentu.

• Dezenvolvimentu Ekonomia nian – maski ita ne’e país ida ne’ebé iha oportunidade ekonómika no potensiál boot iha dezenvolvimentu ba ninia rekursu sira, ita seidauk bele hetan rezultadu ne’ebé ita hakarak iha diversifikasaun ekonomia nian, atu haforsa setór privadu, hametin ligasaun entre territóriu sira no hamosu sentru dezenvolvimentu oin-oin ne’ebé bele dudu dezenvolvimentu la’o ba oin.

Ita tenke harii no promove ambiente ne’ebé seguru no ho seguransa favoravel atu dada negósiu no investimentu foun iha setór privadu nasionál no internasionál. Ba ida-ne’e, ita sei aposta ba indústria importante tolu: agrikultura (inklui pekuária, floresta no peskas), turizmu no mina-rai, hodi aproveita, liuliu potensialidade naturál, jeográfika ka kulturál sira ba ita-nia interese ne’ebé bele hakmaan ita-nia dependénsia husi reseita minarai nian sira.

Tanba ne’e ita tenke iha kriatividade, inovasaun, emprendedorizmu ka empregu rasik, atu aumenta oportunidade rendimentu nian no hadi’a ita-nia produtividade, kapasidade atu hetan rikusoin no atu kria merkadu/kampu serbsiu foun.

• Konsolidasaun Governativa – ita iha objetivu atu kria empregu foun hamutuk 60.000 iha kada tinan, ho previzaun ida bele kria empregu hamutuk 300.000 iha tinan 2021. Ita hakarak hamenus liu 7% ho kontribuisaun ne’ebé boot ba setór privadu no produtivu sira, hodi viabiliza sustentabilidade fiskál.

Ita hakarak mós promove poupansa, ho exedente nesesáriu sira ba diversifikasaun setór finanseiru nian no kriasaun ba instituisaun bankária, finanseira, ho mikrokréditu, ne’ebé seguru ka uniaun/kooperativa ba kréditu importante sira atu finansia inisiativa privadu, garante empréstimu ka asegura investimentu sira.

Ita sei hadi’a mós jestaun ba finansas públikas atu aumenta no diversifika reseita sira Estadu nian, hadi’a aprovizionamentu, haforsa dexentralizasaun finanseira, orsamentasaun tuir programa sira no promove transparénsia no responsabilidade iha polítika fiskál, no seluk tan.

• Governasaun di’ak no Kombate Korrupsaun – maka kondisaun esensiál hirak ne’ebé atu fó servisu no atu implementa polítika no asaun sira ne’ebé fó-sai iha opsaun boot sira planu no programa Governu nian.

Ita hakarak aumenta konfiansa iha governasaun ne’e, liuhusi mekanizmu sira ne’ebé di’ak liu atu halo avaliasaun ba rezultadu no dezempeñu, hodi promove komunikasaun ida ne’ebé boot liután ho utente sira, kolaborasaun ne’ebé boot liután ho grupu sidadaun no organizasaun sosiedade sivíl nian sira no transparénsia ida ne’ebé boot liután iha ezekusaun orsamentál, liuliu iha projetu ho dimensaun boot sira.

Ita sei rigorozu la’ós de’it ho ita-nia an rasik, ho membru Governu no responsável sira administrasaun públika nian, maibé mós ho sira ne’ebé direta ka indiretamente hetan benefísiu husi rekursu sira no subvensaun sira husi Estadu, ka sira ne’ebé utiliza sasán no ekipamentu sira ne’ebé serbisu públiku fasilita (hanesan eletrisidade, bee, transporte, komunikasaun sira, no seluk-seluk tan) hodi promove utilizasaun, manutensaun ka konservasaun ne’ebé di’ak, hodi evita gastu hirak ne’ebé maka’as liu, gastu hirak ne’ebé la presiza ka estragu sira ba propriedade públika.

Sua Exelénsia, Señór Prezidente Parlamentu Nasionál
Distintu Deputadu sira,

Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), ita tama iha tinan 2016 iha ezekusaun ba ninia faze daruak nian, ne’ebé sei to’o iha tinan 2020, durante tempu ne’ebé mandatu Governu ida-ne’e nian vigora hela.

Tuir faze dezenvolvimentu nian ida-ne’e, ita tenke fó prioridade ba dezenvolvimentu infraestrutura sira, hadi’a rekursus umanus no aumenta kompetitividade husi ita-nia ekonomia, atu nune’e bele hatuur baze sira ne’ebé sei fó dalan atu iha tinan 2030, ita bele ona halakon moris-kiak, haforsa setór privadu no kooperativu no mós diversifikasaun no modernizasaun ba ita-nia ekonomia.

Tanba ida-ne’e, ita Kontinua ho Dezenvolvimentu Kapitál Sosiál nian, hodi investe iha asesu ba formasaun profisionál no ba kualidade husi serbisu sira ne’ebé mak ita hala’o iha edukasaun, saúde, inkluzaun sosiál, atividade artístika, kulturál, relijiozu no desportiva sira, atu nune’e bele fó ba ita-nia labarik, foin-sa’e, ema otas boot ka katuas, feto no mane sira, planu sira kona-ba moris saudavel, produtivu iha nivel akadémiku ka profisionál, ho hela fatin ne’ebé dignu atubele harii Família sira ne’ebé Forte no harii Nasaun ida ne’ebé sai Forte liután!

Iha Edukasaun no Formasaun, ita sei fó atensaun liután ba nesesidade atu fó rasik ba estudante ida-idak, livru hirak ne’ebé maka presiza ba sira-nia aprendizajen; fó atensaun liután ba nesesidade espesiál husi grupu sira ne’ebé presiza tulun no mukit liu, bainhira fó apoiu ka bolsa sira; fó atensaun liután ba kestaun sira hanesan saúde eskolár, ne’ebé bele garante, hanesan ezemplu, imunizasaun ne’ebé di’ak ba alunu hotu-hotu no ambiente ida ne’ebé saudavel iha eskola sira.

Ami mós sei kontinua ita-nia luta atu labele hahú tau-naran tarde [ingresso tardio] iha eskola sira (populasaun 63% de’it mak iha asesu ba edukasaun no formasaun iha tinan 2015), atu labele husik eskola sedu [abondono precoce] (taxa husi uma-kain sira ne’ebé pelumenus iha labarik ida maka la eskola tuun maka’as husi 42% iha 2007 ba 17% iha tinan 2014, iha tempu hanesan taxa husi labarik ho tinan 5 ba leten ne’ebé la eskola tuun husi 17% iha tinan 2007 ba 13% iha tinan 2014), atu kombate absentizmu [falta eskola], atu akonsella ita-nia foin-sa’e sira hodi evita gravidez indezejada sira (isin rua laós ho hakarak rasik), atu halakon violénsia iha eskola fatin sira.

Ita hatene katak taxa ingresu [tau-naran] nian iha Ensinu Pré-Eskolár (Taxa husi atendimentu pré-primáriu sai di’ak liután husi 3.7% iha tinan 2010 ba 6.7% iha tinan 2015), iha Ensinu Báziku (Taxa husi atendimentu iha ensinu primáriu aumenta husi 65,6% iha tinan 2007 ba 91.1% iha tinan 2015) ka ensinu Sekundáriu nian iha melloria barak, maibé sei iha mós serbisu balu ne’ebé seidauk iha kualidade (iha biblioteka, laboratóriu, koziña ka kantina merenda eskolár, iha servisu administrativu sira, seguransa, ijiene, meiu ambiente, iha enrikesimentu kurikulár, iha akizisaun kompeténsia téknika sira, iha ligasaun ba rede komunikasaun nian sira, iha uma ba profesór sira ka toba-fatin ba alunu dezlokadu sira, seluk-seluk tan) ne’ebé sei rejista entre área rurál no urbana sira, ka entre eskola sentrál sira no sira-nia eskola filiál sira.

Ba ida-ne’e, ita sei investe maka’as liután iha promosaun espíritu pertensa nian husi komunidade edukativa, hodi promove funsionamentu di’ak, fahe responsabilidade ba malu no kontribuisaun husi asosiasaun profesór, alunu, inan aman sira nian, iha implementasaun dixiplina no jestaun di’ak kona-ba infraestrutura no ekipamentu sira, atu garante utilizasaun, konservasaun no manutensaun ida ne’ebé kumpri ba kritéria sira kona-ba rekursu no meiu sira.

Ita mós sei haforsa investimentu iha formasaun di’ak ba profesór sira, liuliu ba formasaun baze nian (ho atensaun espesiál ba Estabelesimentu formasaun bázika no Fakuldade Edukasaun nian), iha prosesu selesaun no rekrutamentu nian, iha kolokasaun no transferénsia sira tuir kuadru orgániku estabelesimentu ensinu ida-idak nian no ho garantia kona-ba formasaun kontínua (ho atensaun espesiál ba INFORDEPE no ba oportunidade formasaun nian sira ne’ebé nia orsamentu mai husi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian (FDCH, sigla iha lian portugés), ne’ebé garante atualizasaun no adaptasaun kompeténsia sira ba realidade foun edukasaun nian. Tau ema tuir nia fatin ne’ebé loos, tuir vokasaun dosente ida-idak nian!

Aleinde investimentu sira seluk ne’ebé projeta ba Sidade Universitária iha Aileu ka Kampus Universitáriu Hera nian ka ba rekuperasaun, reabilitasaun no konstrusaun infraestrutura foun sira ka ekipamentu eskolár sira, ita hakarak kontinua hatán ba nesesidade kona-ba kapasidade, abilitasaun, no kompeténsia téknika no profisionál hirak ne’ebé di’ak liu, ne’ebé merkadu traballu, empreza no investidór sira ezije, hodi forma foin-sa’e sira ne’ebé preparadu liután ba Mundu ida-ne’ebé Globalizadu no kompetetivu liután.

Kona-ba ida-ne’e, ita sei kontinua aposta iha transformasaun eskola sekundáriu jerál sira iha ensinu tékniku-vokasionál (ho ambisaun ne’ebé boot liután husi alunu 3.000 ne’ebé prevee iha PEDN) katak garante kapasitasaun no formasaun ba alunu sira, tuir potensiál ekonómiku fatin ida-idak nian no tuir nesesidade dezenvolvimentu nian sira ne’ebé rejista iha merkadu traballu nian ka iha empreza sira. Rede eskola sekundária sira nian ida ne’ebé komplementa ho institutu politékniku superiór lima iha área enjeñaria, indústria, petrolífera, servisu sira, turizmu, no otelaria, agrikultura ka akademia peska no estudu tasi nian [estudos marinhos], ne’ebé garante alternativa loloos ida ba ensinu superiór jerál (populasaun 10% ho asesu ba ensinu superiór, kompara ho 5% iha tinan 2010), ho probabilidade prokura nian ne’ebé menus iha merkadu traballu.

Iha ensinu rekorrente, ita kontinua aposta iha akizisaun koñesimentu no kompeténsia sira iha moris tomak, hodi ativa filafali programa pós-alfabetizasaun nian, no hodi haburas no habelar sentru aprendizajen komunitária sira, atu nune’e labele iha sidadaun ida maka hela ba kotuk ka ema haluha, hodi garante katak foin-sa’e ka otas boot (adultu) ida-idak iha asesu ba planu moris nian ne’ebé garante ba sira esperansa atu realiza sira-nia mehi, família sira, akadémiku ka profisionál sira.

Iha Saúde: Ita hala’o ona progresu hirak ne’ebé signifikativu tebtebes iha indikadór oin-oin ho foku ba: ba mortalidade Inan nian (ne’ebé tun husi 450 ne’ebé rejista iha tinan 2007 ba 270 iha tinan 2015); mortalidade labarik nian (ne’ebé tun husi 60% iha tinan 2007 ba 45% iha 2015); imunizasaun to’o ba otas tinan 1 (mellora husi 63% iha tinan 2007 ba 74% iha tinan 2015); atendimentu ba kazu sira durante partu, husi profisionál saúde nian (mellora husi 19% iha tinan 2007 ba 57,7% iha tinan 2015); insidénsia malária nian (tuun husi 20,6% iha tinan 2007 ba 2,7% iha tinan 2015) ka detesaun ba tuberkulozu (mellora ba 90%).

Ita kompleta tan promesa sira ne’ebé prevee iha PEDN, ho kolokasaun médiku, parteira no enfermeira sira iha suku ka postu saúde ida-idak, ka ho estabelesimentu ospitál referénsia nian hamutuk 4: iha Oekusi, Maliana, Maubisi no Baukau.

Maibé, sei iha tan serbisu barak mak atu halo hodi implementa tomak Planu Estratéjiku Saúde Nasionál liuliu atu hadi’a nivel kualidade nian no satisfasaun utente nian, iha servisu sira hanesan: atendimentu, tula moras, asesu no aprovizionamentu ba ai-moruk, meiu komplementár atu halo diagnóstiku, rejistu, arkivu no dijitalizasaun prosesu sira, komunikasaun no ligasaun entre servisu lokál, sentrál no rejionál sira ne’ebé aproveita liña tranzmisaun EDTL nian no fibra ótika ne’ebé sei liga ba organizmu Estadu nian sira. 

Ita sei hadi’a prestasaun kuidadu saúde nian iha país laran tomak, ho atensaun espesiál ba área remota sira no ba grupu sira ne’ebé maka presiza liu tulun, mukit no ne’ebé la hetan tulun, hodi nune’e bele kontribui ba prinsípiu sira hanesan inkluzaun, ekuidade, efisiénsia no kualidade ne’ebé sai matadalan ba Governu.

Ita hakarak hadi’a sistema finansiamentu nian no jestaun rekursu nian sira, kontinua ho esforsu atu halo desentralizasaun servisu sira, hadi’a koordenasaun intersetoriál, haree filafali no hadi’a estrutura sistema nasionál saúde nian, asegura funsionamentu ida ne’ebé di’ak husi Serbisu Autónomu Ekipamentu Saúde nian (SAMES-sigla iha lian portugés), asegura sebisu emerjénsia nian sira ne’ebé di’ak liu no estabelese parseria ho setór privadu ka organizasaun sira ne’ebé maka la’ós governamentál, hodi alkansa “Timor-Leste ida ne’ebé saudavel liután”

Ita hakarak halo sai di’ak liután rekursu materiál no rekursu umanu sira, hodi tau matan liu ba iha formasaun, kapasitasaun no avaliasaun kona-ba dezempeñu, hodi hadi’a kondisaun ijiene no aseptizasaun edifísiu hoto-hotu ne’ebé uza ba hala’o kuidadu saúde nian.

Ita sei intensifika ita-nia parseria sira kooperasaun nian, atu nune’e garante diversifikasaun progresivamente olístika, husi kuidadu iha territóriu nasionál, haree liu ba servisu onkolojia nian, emodiálize no diagnóstiku komplementár sira ba Ospitál Nasionál Guidu Valadares ida ne’ebé iha “kualidade Mundiál” hanesan refere iha ita-nia planu estratéjiku (PEDN).

Ita hakarak hamenus nesesidade atu haruka moras sira ba rai-li’ur, maibé garante mós partisipasaun ida ne’ebé boot liután husi setór privadu, hodi enkoraja kria unidade no ospitál privadu sira, ne’ebé kompleta no aumenta hirak ne’ebé mak Estadu oferese.

Ita laran-metin atu fasilita ambiente negósiu nian ida ne’ebé favoravel atubele hamosu indústria iha setór ai-moruk no saúde nian no atu hasa’e kualidade formasaun husi UNTL ka estájiu sira iha Ospitál, atu nune’e bele dada estudante, formandu no profisionál sira husi zona Ázia-Pasífiku nian ba estuda, hanorin ka serbisu iha Timor-Leste.

Iha Inkluzaun Sosiál nian: Tinan-tinan ita atribui millaun 120 iha asisténsia sosiál, haree liu ba sidadaun sira ne’ebé maka presiza liu tulun, mukit no sira ne’ebé la hetan tulun, hodi fó apoiu ba veteranu sira hamutuk 27,651 ho pensaun fulan-fulan; família hamutuk 51,759 ho subsídiu sira kondisionál Bolsa Inan nian (Bolsa da Mãe); no família hamutuk 94,723 ho subsídiu ba ferik-katuas sira no sidadaun inkapasitadu (la iha kbiit) sira.

Ita mós fó apoiu ba vítima sira husi abandonu [ema husik hela], neglijénsia [ema la tau matan], violénsia, abuzu, krime (insestu, seksuál) [halo relasaun ka aktu seksual entre família ne’ebé iha relasaun parentesku besik liu malu] ka sira ne’ebé sofre tanba dezastre naturál sira, liuhusi programa apoiu nian sira iha abitasaun sosiál, atribuisaun sasán sira ne’ebé sai hanesan nesesidade dahuluk, ai-han ka hela-fatin (temporáriu no permanente sira) no materiál konstrusaun nian sira.

Ita sei kontinua investe polítika ida-ne’e ne’ebé hakarak “ba uluk sira ne’ebé iha hela ba kotuk” no ne’ebé iha risku boot atu hetan moris-kiak, nutrisaun ladi’ak, marjinalidade ka delinkuénsia [hahalok sira ne’ebé kontra lei], liuhusi instrumentu hirak ne’ebé fó filafali sira-nia dignidade no kontribui hodi hasai sira husi estadu frajilidade nian ne’ebé sira hasoru.

Kontinua hadi’a rede seguransa sosiál nian sira, ho sinalizasaun, prosesamentu no referénsia ba kazu sira ne’ebé grave liu, ba apoiu ne’ebé lais, ladún burokrátiku no efikás. Haree filafali orgánika husi servisu asisténsia sosiál no mapa pesoál nian ne’ebé iha relasaun, kria kondisaun hirak ne’ebé di’ak liu ba ligasaun servisu no koordenasaun ho entidade esterna sira (liuliu iha partisipasaun kriminál nian), haforsa liña referénsia no emerjénsia nian, haluan rede apoiu sira ho koordenasaun sentru solidariedade sosiál nian ne’ebé iha tiha ona no haluan neineik maibé beibeik apoiu sira husi rejime kontributivu sira seguransa sosiál nian, hodi garante sustentabilidade iha futuru.

Ita mós tenke aposta liután iha movimentu asosiativu no iha parseria sira ho instituisaun solidariedade sosiál nian sira, ne’ebé bele halo servisu sira ne’ebé iha valór boot iha área hirak ne’ebé disponibilidade Estadu nian menus. Servisu sira iha kuidadu saúde paliativu nian no servisu apoiu nian sira ba ema sira ne’ebé laiha kbiit (inkapasitadu) ka sira ne’ebé maka sofre moras bele halo sira sai inkapasitadu, iha uma de’it; iha serbisu reabilitasaun fízika, psíkika ka motora nian sira; iha hela-fatin ba idozu no sentru loron komunitáriu sira nian, ba akollimentu no interligasaun iha formasaun labarik sira, foin-sa’e no adultu sira; iha tranporte moras nian ka iha protesaun ba meiu ambiente.

Ba Kombatente Libertasaun Nasionál sira, ita hakarak hametin no haforsa knaar Konsellu Veteranu sira nian, hodi garante partisipasaun ne’ebé boot liután no apoiu ne’ebé di’ak liu ba sira-nia inisiativa sira (asosiasaun, kooperativa, grupu sidadania, negósiu mikro ka médiu sira) iha sosiedade Timoroan nian.

Ita hakarak kontinua implementa polítika sira kona-ba valorizasaun, rekoñesimentu, prezervasaun no selebrasaun Memória husi Antigu Konbatente Libertasaun Nasionál nian, (semitériu, jardín Erói sira nian no Monumentu sira), hodi halo esforsu atu kompleta rekolla ba Erói no Mártir sira-nia ruin, no rezolve mós iha tempu hanesan kestaun pensaun no tulun osan nian sira ne’ebé pendente hela.

Ita iha ambisaun atu estabelese tan Fundu Investimentu nian ida, ne’ebé aleinde promove oportunidade sira ba negósiu auto-sustentavel (negósiu ho ninia orsamentu/fundu rasik) , bele asegura sustentabilidade apoiu sosiál nian sira tuirmai.

Ba Feto sira (besik 49,2% husi populasaun), ita sei kontinua hatán ba preukupasaun husi ita-nia sidadaun feto sira ne’ebé hakarak sai ativu no partisipativu liuitán iha prosesu dezenvolvimentu ita-nia País nian.

Tanba ne’e, ita kontinua aposta iha ninia potensiál, iha implementasaun Polítika Nasionál kona-ba Igualdaade Jéneru, Planu Asaun (Kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru ka kona-ba Feto sira, Pás no Seguransa), kampaña ka programa sira iha planeamentu ka orsamentasaun ida ne’ebé fó atensaun liután ba kestaun sira jéneru nian, atubele garante igualdade iha direitu no obrigasaun sira iha domíniu hotu-hotu husi moris famliár, akadémika (ho estudante feto besik 47% ne’ebé rejista iha tinan 2015, ho insidénsia komparativu boot liu iha ensinu primáriu no ensinu la formál), kulturál, sosiál, ekonómika ka polítika nian (reprezentasaun feto iha Parlamentu Nasionál maka 39%).

Iha Kultura no Patrimóniu – Ita kontinua valoriza espresaun artístika oin-oin, hanesan forma pasífika no konstrutivu hodi dezenvolve personalidade, sidadania no karáter sidadaun sira nian, no promove sosiedade ne’ebé voluntáriu, solidária no tolerante liután.

Ita mós sei promove no salvaguarda patrimóniu no eransa kulturál hanesan espresaun identidade nasionál nian sira, hodi haforsa ninia valór iha sosiedade no iha ekonomia, liuliu iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian hanesan destinu Turístiku, Kulturál no Relijiozu.

Ba ida-ne’e, ita sei promove konstrusaun Muzeu no Sentru Kulturál Dili nian, Biblioteka Nasionál ida, estabelese akademia arte, kultura no indústria kriativa nian sira, estabelese sentru kulturál rejionál ka munisipál sira, promove konstrusaun pavillaun multiuzu sira ka pavillaun sira ne’ebé mak bele uza ba atividade oin-oin (ne’ebé partilla ho atividade desportiva sira), kria kompañia teatru no dansa, no promove interkámbiu (troka) kulturál, iha nivel nasionál no internasionál nian, liuliu iha eventu sira ne’ebé maka ninia inisiativa maihusi sosiedade sivíl.

Ita mós tenke hatene aproveita instrumentu oin-oin ne’ebé iha, ho forma inovadora no kriativa, atu nune’e evita rekursu sistemátiku ba meiu sira Estadu nian no duplikasaun sira ne’ebé la presiza.

Eziste opsaun oin-oin, bilaterál, multilaterál, sidadania individuál no la’ós govermentál sira atu multiplika serbisu sira iha internet, iha lian ofisiál, lian nasionál sira ka lian serbisu nian sira, iha rede sosiál sira no iha Mundu tomak, kona-ba: ita-nia artezenatu, ourivezaria, Tais, ita-nia hananu no dansa sira, instrumentu muzikál, gastronomia, istória labarik sira nian no ita-nia Istória pasadu gloriozu, ho futuru nabilan ida ne’ebé leno iha orizonte.

Iha Juventude nian – ita hanesan nasaun foun ida iha ne’ebé 50% husi populasaun maka ho otas 20 mai kraik, nune’e ezije oportunidade hirak ne’ebé di’ak liu ba ensinu, formasaun, kapasitasaun no akizisaun koñesimentu ka kompeténsia hirak ne’ebé presiza ba implementasaun moris, ne’ebé ativa ba beibeik, produtiva no partisipativa liután ba dezenvolvimentu individuál ka koletivu nasaun nian.

Ita labele tan kontinua ho situasaun atuál iha ne’ebé oportunidade serbisu nian la iha, dezempregu buras tebes hodi obriga foin-sa’e sira sai ba rai-li’ur (hanesan ba Irlanda Norte, Austrália, Portugál ka Koreia Sul nst.), atu buka kondisaun moris nian ne’ebé di’ak liu.

Ita iha obrigasaun morál no devér atu hatán ba aspirasaun foin-sa’e sira nian, ho mensajen Fiar no Esperansa nian iha futuru, ho lema atu fó ba “Sidadaun ida-idak Planu Moris nian ida”, ho orientasaun ne’ebé klaru no akonsellamentu ne’ebé loloos kona-ba oportunidade oin-oin ne’ebé sira konsege, hodi fó apoiu, liuliu, inisiativa sira kona-ba: empriendedorizmu (kapasidade atu loke negósiu), autoempregu (kria serbisu ba an rasik), sentru kriasaun empreza iha universidade sira no kandidatura sira ba fundu ka apoiu iha nivel nasionál ka internasionál.

Ita sei enkoraja medida tranzversál kona-ba utilizasaun pavillaun multiuzu iha nivel munisipál ka rejionál no ne’ebé permite espresaun artístika, relijioza ka desportiva husi foin-sa’e sira, hanesan, liuhusi Parlamentu Foinsa’e nian, grupu sidadania nian, asosiasaun ka klube sira, hanesan hakerek ona iha Polítika Nasionál Juventude nian.

Iha Desportu nian – Ita sei kontinua haree liu ba inisiativa ne’ebé liga ba organizasaun, asosiasaun, klube ka federasaun, ho responsabilidade espesiál iha organizasaun ka partisipasaun kompetisaun desportiva sira (nasionál ka internasionál, bilaterál ka multilaterál, ho destake ba kompromisu iha nivel olímpiku, rejionál, ASEAN no CPLP). 

Sei fó atensaun espesiál liu ba konsolidasaun, kapasitasaun, formasaun no sustentabilidade husi jestaun ka finansiamentu ba liga amadora ba modalidade oin-oin (hanesan: futeból, basketeból, voleiból, arte marsiál sira, nsst).

Ita mós sei promove koordenasaun institusionál, hodi promove inisiativa tranzversál ba utilizasaun no aproveitamentu rekursu sira (hanesan ezemplu iha jestaun pavillaun multiuzu sira no infraestrutura desportiva sira-seluk iha nivel munisipál, rejionál ka nasionál), iha ámbitu desportu komunitária, eskolár, desportu ba saúde ka promosaun atividade artistíka, kulturál ka valorizasaun patrimóniu sira.

Iha Teknolojia Informasaun no Komunikasaun nian – Ita halo ona progresu boot barak iha nivel demokratizasaun komunikasaun, liberalizasaun telefone, asesu ba internet no ba teknolojia foun informasaun nian sira.

Ami mós hakarak atu promove Governu ida ne’ebé modernu, eletróniku no besik liután, simples liu, ladun burokrátiku no sidadaun sira bele iha asesu liuhusi plataforma oin-oin multimédia nian ne’ebé disponivel.

Tanba ne’e, ami sei kontinua haree liu ba ligasaun eletrónika ba servisu públiku sira (ho baze dadus, ne’ebé neneik maibé bebeik sei integrada, koordenada no interligada iha filozofia Governu Úniku ka Filozofia One-Stop-Shop), hodi aproveita liña sira tranzmisaun EDTL nian hamutuk 603 km, ne’ebé sei liga serbisu públiku sira liuhusi fibra óptika.

Ami mós hakarak promove ambiente negósiu nian ida ne’ebé favoravel hodi estabelese empreza foun sira ho produtu hirak ne’ebé disponibiliza liuhusi rede sosiál, tantu iha nivel rai-laran no mós rai-li’ur nian, hodi kontribui ba esforsu internasionalizasaun ekonomia.

Iha Komunikasaun Sosiál nian – Ita fó ona hakat sira ne’ebé importante tebes atu garante imprensa ida ne’ebé moderna, profisionál, kredivel no livre, tuir prátika internasionál hirak ne’ebé di’ak-liu, hodi garante asesu ba fonte informasaun nian sira, ba liberdade editoriál, ba protesaun independénsia, ba sijilu profisionál no ba direitu atu kria jornál, publikasaun no meiu difuzaun nian sira-seluk.

Liberdade Imprensa no Meiu Komunikasaun sira-ne’e hetan ona apoiu, to’o oras ne’e, ba polítika ida ne’ebé maka la’o hela, kona-ba regulamentasaun progresiva setór ne’e nian liuhusi estabelesimentu órgaun reguladór independente ida – Konsellu Imprensa – ne’ebé garante deontolojia husi interveniente oin-oin.

Ami mós hakarak hametin no haforsa Ajénsia Notisioza Nasionál, TATOLI; dezenvolve no habelar RTTL (ne’ebé inklui hadi’a infraestrutura no ekipamentu sira); formasaun ba jornalista (hodi fó atensaun liu ba ba kestaun sira hanesan partisipasaun jéneru nian); diversifika, dezenvolve no habelar setór ne’e, ho atensaun espesiál ba rádiu komunitária sira no ba kooperasaun intersetoriál no internasionál.

Iha Relijiaun nian – Governu sei kontinua fó apoiu no kolabora ho instituisaun oin-oin no konfisaun relijioza sira, hodi estimula inisiativa sira ne’ebé promove formasaun karáter morál, étiku no relijiozu ne’ebé promove sensibililidade ida ne’ebé voluntária, solidária no tolerante liu, ho kondisaun fundamentál sira ba dezenvolvimentu armoniozu iha família, komunidade no iha sosiedade.

Ami mós hakarak hakle’an parseria kooperasaun ne’ebé estabelese ona iha edukasaun, saúde, dame no justisa, iha ámbitu Rezolusaun Parlamentu Nasionál (18/2015, loron 11 fulan-novembru) ne’ebé ratifika akordu ho Santa Sé, no rekoñese papel Igreja Katólika nian iha Sosiedade Timorense.

Iha Sosiedade Sivil – ami hakarak promove sidadania ida ne’ebé iha asesu ba informasaun, ativa no partisiva liu ba sidadaun sira, tuir prevee iha Objetivu Estadu nian (iha Konstituisaun Artigu 6u), iha dezenvolvimentu no rezolusaun ba kestaun prinsipál sira interese nasionál nian.

Ba ida ne’e, ami sei enkoraja atu harii no hametin organizasaun naun governamentál sidadania nian (grupu, asosiasaun no fundasaun sira), ne’ebé espesializada iha setór atividade oin-oin, no hakarak atu halo parseria, iha: elaborasaun polítika no programa sira, ka iha monitorizasaun, akompañamentu no fiskalizasaun ba atividade governativa sira nian, hodi promove kompromisu informasaun, transparénsia no fiskalizasaun (auditoria sosiál) ne’ebé ami maka halo ona.

Hela-Fatin – ami mós halo ona rejistu ida iha tinan 2015, ne’ebé hatudu progresu boot iha tinan hirak ikus ne’e, “38% husi konstrusaun uma nian ne’ebé nia didin-lolon (parede) uza ona bloku, 76% husi uma nia kakuluk uza ona kalen (zinku) no 48% mak uza ona azuleju ka simentu”. Ami mós hala’o ona esforsu boot atu harii uma sosiál sira iha ámbitu Uma MDGs nian, iha programa formasaun husi SEFOPE.

Maske indikadór sira ne’e favoravel, sei iha tan serbisu ne’ebé mak atu hala’o hodi fornese uma ba Timoroan sira ne’ebé maka presiza, mukit liu no la hetan tulun, hodi bele hetan hela-fatin ne’ebé dignu, “ho dimensaun loloos ba família hirak ne’e ho kondisaun ne’ebé moos no konfortu, hodi prezerva ninia intimidade pesoál no privasidade”.

Ami sei promove iha Munisípiu ka Rejiaun ida-idak, Planu Boot ida, hodi define área rezerva ekolójiku ka agríkola no área urbana sira, ne’ebé maka bele defini planu pormenór urbanu ho programasaun husi ekipamentu hirak ne’e ka infraestrutura sira apoiu nian ne’ebé liga ba uma no edifísiu sira husi servisu báziku nian: abastesimentu bee, saneamentu, eletrisidade no komunikasaun.

Governu ida ne’e labele kontinua tan fó lisensa ba projetu ka konstrusaun sira bainhira laiha ligasaun nesesária ho servisu báziku sira. Nune’e, ami mós lakohi atu diskrimina projetu boot no ki’ik sira, atubele harii uma sosiál ba família sira ne’ebé presiza liu ka inagura empreza ki’ik ka média husi emprendedór timoroan, ne’ebé ami konsidera iha valór no direitu hanesan, atu simu servisu públiku Estadu nian. 

Iha tempu hanesan, laiha sentidu, hodi kontinua atu hadi’a sidade no emprendimentu sira ne’ebé laiha ordenamentu, bainhira ita laiha asesu ba estrada, transporte, abastesimentu ka komunikasaun nesesária ba ita-nia moris no ba ita-nia atividade sira.

Daruak, ami sei Kontinua Dezenvolve iha Infraestrutura sira, ne’ebé investe la’os de’it iha konstrusaun ba estrada, ponte, portu, aeroportu sira, maibé mós ba utilizasaun, konservasaun, manutensaun no reparasaun di’ak iha tempu loloos, hodi garante katak prazu utilizasaun iha tempu ne’ebé kumpre no, karik bele hanaruk tanba monitorizasaun no akompañamentu.

“Infraestrutura importante tebes ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, ho eskala no kustu asosiadu ba implementasaun iha rede infraestruturál [gasta ona 3,062 biliaun iha kapitál dezenvolvimentu husi tinan 2007 to’o 2017], hanesan dezafiu boot ida atu sustenta produtividade, hodi kria serbisu (empregu) no ba dezenvolvimentu iha setór privadu iha nivel nasionál.

Tanba ne’e, planeamentu, orsamentasaun, monitorizasaun no avaliasaun hanesan parte importante iha estratéjia ida-ne’e. Nune’e, iha tempu badak, Governu sei halo levantamentu detalladu liuhusi infraestrutura no projetu sira ne’ebé maka la’o hela, hodi avalia fila-fali, koriji no estrutura fila-fali planu infraestrutura, halakon asimetria (diferensa) no taka lakuna (falta) hirak ne’ebé maka sei eziste iha país ne’e.

Ami mós sei presiza profesionalizmu barak ba rekursu umanus no ba empreza kontratada sira iha setór ne’e, atu hetan rezultadu ne’ebé di’ak liu iha planeamentu, monitorizasaun, inspesaun no fiskalizasaun no mós kualidade, sustentabilidade no ponderasaun ne’ebé di’ak liu ba kustu benefísiu sira.

Iha misaun ne’e, ita tenke implementa kolaborasaun ida ne’ebé estreita ho organizasaun espesializada sira auditoriál sosiál nian,ne’ebé eziste iha sosiedade sivil.

Iha parte leten, ami sei kontinua atu investe iha planu infraestrutura ne’ebé orienta ona ba mobilidade (rede estrada, transporte sira), ba moris-di’ak sidadaun sira nian (bee, saneamentu, eletrisidade no telekomunikasaun sira), ba prestasaun servisu (enerjia, meteorolojia, servisu postál nian sira), ba estabelesimentu Timor-leste ida ne’ebé: modernu, dezenvolvidu no prósperu!

Iha Rede Estrada nian – ami investe tiha ona, iha tinan ikus ne’e, besik millaun 600 hodi hadi’a no reabilita estrada (estrada nasionál 1,446 km no estrada rurál 3,306 km). Ami aposta ba dalan transversál ne’ebé liga ho Mota-ain, Timor-Leste ba Timor Osidentál no ba Oekuse. Ami mós liga kosta sul ho auto-estrada, prepara resepsaun no apoiu ba infraestrutura boot iha setór Mina-rai nian. Ami mós aposta ligasaun entre Kosta Norte no Kosta Sul, liuhusi koredór Manatutu ba Natarbora, Dili ba Same ka ba Ainaru. Ami mós sei taka dalan ba asesu ne’ebé liga ba portu tibar iha futuru ka sidade Fronteira Maliana. Ami mós sei harii no reabilita ponte hamutuk 438.

Ita sei kontinua ho objetivu boot nasaun nian atu harii no hadi’a estrada ne’ebé presiza ba ita-nia dezenvolvimentu, la’os de’it estrada nasionál sira, autoestrada sira ka sirkunvalasaun sira (barreira ne’ebé mak uza atu kontrola transporte hodi tama no sai sidade), maibé mós estrada rurál no munisipál sira, ne’ebé konsidera importante tebes-tebes ba movimentu ema no sasan nian no ba sirkulasaun produtu sira husi ita-nia ekonomia.

Bee no Saneamentu Báziku – ita sei kontinua investe iha asesu ba abastesimentu bee-moos no saneamentu, jeneralizadu [ba hotu-hotu], seguru no sustentavel, la’os de’it iha nivel sidade nian, maibé mós, neineik maibé beibeik iha nivel rurál, tanba ita fiar katak servisu sira-ne’e importante tebe-tebes ba família sira hotu, ne’ebé kontribui ba sira ninia kreximentu saudavel no armoniozu.

Tuir estimativa tinan 2015 nian, besik uma-kain hamutuk 78,5% mak iha ona asesu ba bee no saneamentu, ne’ebé fó ona benefísiu ba populasaun hamutuk 49%. Ita labele konforma ho númeru sira-ne’e. Ita hakarak no sei halo di’ak liután ida-ne’e, hodi implementa Planu Boot sira ba Bee no Saneamentu iha Munisípiu, Rejiaun sira no iha kapitál Dili (ne’ebé inklui drenajen no rekolla, tratamentu halakon bee-dalan (ezgotu), hodi reforsa tan aposta iha konstrusaun ba estasaun tratamentu rezíduu sira (urbanu, industriál no perigozu sira) iha Tibar no kriasaun Laboratóriu Nasionál Rezíduu nian ida.

Ita mós sei kontinua haka’as an atu hadi’a koordenasaun no jestaun rekursu bee nian, hodi liga rekursu hirak, bainhira bele, ho setór sira-seluk (hanesan ezemplu iha enerjia ka agrikultura), hodi promove, ba efeitu ida-ne’e, identifika fonte ka bee-matan foun sira, armazenamentu (ne’ebé inklui udan-been) no ba distribuisaun bee moos, hodi fó benefísiu ba uma-kain sira no ba servisu prinsipál sira Estadu nian (ho atensaun liu ba abastesimentu hodi estabelese ensinu no saúde nian), hodi hadi’a kapasidade atu tahan iha tempu bailoro no iha mudansa klimátika nian sira.

Ita sei kontinua hatán ba konsumu doméstiku ne’ebé sa’e ba bebeik, maibé mós ba konsumu industriál ka nesesidade irigasaun ba kampu ágrikola sira, hanesan akontese ona iha Belutu, Bebui no Laleia.

Ho liafuan badak, iha setór bee no saneamentu, tuir Filozofia ida husi 3 R’s: “Reaproveitamentu, Reutilizasaun no Resiklajem”.

Iha Energia sira – ita sei kompleta ita nia investimentu ba distribuisaun eletrisidade no diversifikasaun fonte enerjia (tuir ezemplu husi mini-ídrika (ídrika-ki’ik) iha Gariawai, Loihunu no Dare Ainaru no programa painél solár sira ba fatin sira ne’ebé mak izoladu), ho hanoin atu garante fonte abastesimentu ne’ebé baratu liu, moos no sustentavel (ezemplu, adapta sentrál elétrika óleu pezadu, hodi utiliza gás naturál husi Greater Sunrise, ho emisaun karbonu ne’ebé uitoan).

Investe ona biliaun hamutuk 1,2 iha setór eletrisidade (besik millaun 85 kada tinan), ne’ebé fó ona garantia mai ita, eletrisidade bele lakan loroloron iha oras 24 nia laran ba populasaun. Ita harii ona sentrál elétrika 4, iha Hera, Betanu, Kumoro no Oeskusi ho poténsia 300 MW, no iha investimentu sira ne’e hotu, ita fó liu prioridade ba Veteranu sira no sira nia organizasaun hodi lidera kontrusaun ba infraestrutura hirak ne’e.

Hein katak ita bele kompleta liña transmisaun 603 km, ne’ebé sei uza mós atu liga País ho fibra óptika liu husi sub-estasaun 9.

Ita sei kompleta modernizasaun rede foun husi tensaun média no baixa, hodi garante ba ita-nia konsumidór sira, kobertura di’ak, ne’ebé estavel liu no segura. 

Ita harii ona uma hamutuk 104,229, maibé ita mós hakarak totalidade ne’e to’o ba uma-kain sira hotu iha Timor laran tomak, no iha fatin hirak ne’ebé maka teknikamente la posivel, ita bele iha garantia ho fonte alternativa sira (hanesan: gás naturál, eólika, idroelétrika no biomasa) hanesan akontese ona ho painél enerjia solár sira ne’ebé instala ona iha uma hamutuk 23,000 no iha postu ketan-raik nian.

Iha Transporte – setór ida ne’e konsidera importante tebe-tebes la’os de’it ba movimentu ema no ba sasan nian, maibé mós ba objetivu transversál oioin ba ita-nia programa dezenvolvimentu nian, ne’ebé justifika implementasaun iha Planu integradu Boot ba setór transporte nian sira.

Ba ida-ne’e, ita sei implementa sistema jestaun mobilidade nian foun ida iha área urbana sira, hodi harii Terminál Tranporte Integradu sira, ne’ebé konsentra hamutuk iha fatin ida de’it (one-stop-shop), karik iha posibilidade, servisu oin-oin operadór transporte públiku no privado nian (autokarru entre-sidade, mikrolet sidade nian, taksi, transporte sasán fa’an nian, nsst), no servisu komersiál (merkadu munisipál, loja komersiál, servisu públiku komunikasaun, bankáriu, no seluk tán).

Ita hakarak atu Terminál Transporte Integradu no Kombinadu sira ne’e, sai duni hanesan sentru dezenvolvimentu sidade nian sira ne’ebé liga movimentu inter-modál sira (servisu rodoviáriu sira ho portu marítima Dili, Tibar, Oekusi no aeroportu Dili, Suai no Oekusi) ba oportunidade dezenvolvimentu ekonómiku hanesan ida ne’ebé akontese iha ezemplu internasionál sira ne’ebé di’ak liu.

Ami sei kontinua investe iha modernizasaun no kualidade transporte públiku sira nian, ho atensaun espesiál ba ninia konfortu, efisiénsia no seguransa husi ninia ekipamentu sira ne’e rasik.

Iha biban hanesan ita sei habelar oferta portuária, hodi harii ekipamentu foun iha Suai, Kom, Ataúru, Kairabela, Vemasi, Manatutu no Marina ida besik Portu Kruzeiru nian iha Dili, ne’ebé sei kontribui ba ita-nia aposta ne’ebé maka’as tebes iha Turizmu, iha aspetu rekreiu no lazer, aventura, peska desportiva ka atu fó apoiu de’it ba dezenvolvimentu setór peska ka ba transporte alternativu sasán fa’an nian sira.

Ita hakarak kria rede transporte marítima nian ida, ho operadór oin-oin atu tula pasajeiru, sasán fa’an nian ka produtu fresku sira, hodi rekupera ita-nia esperiénsia istórika kona-ba “barkasa sira” (tipu ró ne’ebé fasil atu enkosta) ne’ebé adapta no atualiza duni ba ita-nia tempu. Ita tenke hatene aproveita ita-nia kondisaun hanesan illa, ne’ebé fó mai ita via marítima hanesan liña “mobilidade ida ne’ebé di’ak tebes”.

Iha Meteorolojia – ita tenke programa estabelesimentu laboratóriu meteorolojia nian ida ne’ebé ligadu no koordena loloos ho operadór transporte nian sira (aéreu, marítimu ka terrestre) no ho forsa ka servisu seguransa nian sira ne’ebé integra Protesaun Sivíl nasionál no internasionál/rejionál (liuliu ho ita-nia viziñu sira).

Ita presiza dezenvolve sistema integradu ida ne’ebé garante mai ita prevensaun, preparasaun no asionamentu meiu ka rekursu sira sokorru nian ba vítima sira bainhira akontese fenómenu, dezastre ka kalamidade iha nivel meteorolójiku.

Iha Telekomunikasaun – ita konsege halo progresu boot barak iha demokratizasaun asesu ba servisu movel telefone nian, ne’ebé kobre hamutuk 81% iha tinan 2015 no oras ne’e kobertura ne’e sa’e liután ba 96% husi área hirak ne’ebé populasaun sira hela.

Asesu ba servisu dadus 3G no 4G nian mós aumenta nafatin to’o oras ne’e, ne’ebé daudaun ne’e disponivel iha sede Munisípiu no Rejiaun nian hotu-hotu.

Ita sei iha serbisu ne’ebé halo atu garante kombate hasoru info-eskluzaun iha área izolada no rurál sira.

Iha tempu badak ita sei kontinua habelar oferta servisu administrasaun públiku nian sira liuhusi ligasaun iha fibra óptika (ho destake no prioridade ba Edukasaun no Saúde), ne’ebé utiliza rede tranzmisaun sira EDTL nian.

Ita sei kontinua aposta iha teknolojia informasaun no komunikasaun nian sira atu alkansa objetivu tranzversál oin-oin husi programa dezenvolvimentu nian, liuliu: iha implementasaun Governasaun Eletrónika (simples liu, besik liu, lais, efikás, efisiente no tanba meiu ida ne’e ladún burokrátiku); atu promove ekonomia dijitál ida (ho servisu foun banda larga, televizaun dijitál terrestre no/ka produtu sira ne’ebé disponibilizadu online, hodi promove negósiu sira setór privadu no esportadór sira); no atu garante estrutura ida ne’ebé adekuada kona-ba seguransa sibernétika.

Kontinua investe iha liña dijitál sira, iha teknolojia komunikasaun nian sira, iha fibra óptika atu hetán ba asesu internet, hodi transforma ita-nia Nasaun no ita-nia Kapitál Dili sai “Sentru Aprendizajen no Teknolojia Foun” ida ne’ebé loloos.

Iha Servisu Postál – ita tenke tuir ezemplu internasionál sira ne’ebé di’ak liu (hanesan ezemplu Austrália ka Portugál), iha ne’ebé servisu portál sira implementa filozofia one-stop-shop durante tinan barak ona, ne’ebé kombina vantajen tradisionál sira husi korreiu: iha entrega korrespondénsia, livru, publikasaun no tipu enkomenda sira seluk, ho oportunidade foun sira ne’ebé relasiona ho servisu finanseiru sira: liuliu iha kobransa taxa servisu públiku nian, iha pagamentu pensaun ka subsídiu sira, iha transferénsia fundu, ka iha promosaun poupansa individuál sira (sertifikadu aforru nian).

Bai ida ne’e ita sei dezenvolve no moderniza Korreiu Timor-Leste nian, hodi halo servisu sira ne’e sai efisiente, lais no fsil liután, hodi kombina servisu sira ne’e, karik iha posibilidade, ho servisu públiku sira seluk Estadu nian, iha perspetiva tranzversál ida no perspetiva rentabilizasaun rekursu no meiu sira.

Datoluk, ita sei Kontinua ho Dezenvolvimentu Ekonomia nian: atubele garante: 

• Média kreximentu ekonómiku ida ne’ebé aas (7.3 % rejista ona husi tinan 2007 to’o 2015, maibé bainhira ita avalia períodu la’ós eleisaun nian hanesan husi tinan 2008 to’o 2011 ita sa’e ba dijitu rua iha valór 11% ba kada tinan. Bele haree katak iha époka impase polítiku nian, valór ne’e tun ba 2,37% iha tinan 2017,

• Kombina ho nivel inflasaun reduzidu (menus husi 2,5% prevee ba tinan 2019),

• Ne’ebé fasilita planu nasionál atu kria empregu (mínimu 60.000 ba kada tinan, hanesan ida ne’ebé rejista iha tinan 2015) auto empregu, empriendedorizmu, ka inovasaun; no

• Ne’ebé permite progresaun sustentada ida husi rendimentu sira (ne’ebé ninia Média rendimentu nian sira iha setór la’ós petrolíferu – aumenta ona husi USD 732 iha tinan 2008 ba 1.174 iha tinan 2015).

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.