VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170811

Politiku Sira Labele Halimar Ami Povu Nia Votus: Lalais Ona Forma Governo Ba!

POLITIKU SIRA LABELE HALIMAR AMI POVU NIA VOTUS: LALAIS ONA FORMA GOVERNO BA!

***Sancho Xavier***

Kontaktu formal entre partidu politiku la’ao dadaun ona. Negosiasaun politika introduz ona husi partidu mais votado FRETILIN ho partidu hat seluk ne’ebe hetan asento iha Parlamento ba forma Governo ba periodu 2017-2022. Desde orseik loron 09 Agostu lideransa no estrutura husi partidu FRETILIN ho CNRT hasoru malu, ohin FRETLIN ho PLP no sei kontinua ba partidu 2 seluk mak partidu PD no partidu KHUNTO ne’ebe mak hakat liu bareira 4% iha leisaun tinan ida ne’e.

Partidu CNRT ne’ebe reprezenta husi Presidenti Consello Diretiva Nasional CNRT no Sekretario Jeral partidu CNRT, deklara laiha rezultado ne’ebe deside no ideas sira sei lori ba diskute iha estrutura tomak Partidu hafoin hare fila fali. Enkuanto ho PLP deklara kontinua ba opozisaun maibe lakohi eleisaun antisipada atu akontese. Signfika katak rezultado husi enkontru rua ne’ebe liu ona entre FRETILIN ho CNRT no PLP seidauk iha intendementu ba formasaun Goveno foun nebe bele akontese lalais ba tempu badak nia laran. Negosiasaun partidu FRETILIN ho partidu hat seluk seidauk iha rezutado pozitivu. CNRT ho Xanana Gusmão rasik laiha seriedade atu halo negosiasaun maske antes ne’e Mari Alkatiri deklara abertamente beibeik katak FRETILIN manan Xanana manan. Serake sei iha tempu ba negosiasaun sigunda ronde? Atu bele iha intendemento ba kontrato politika nebe sira kondus?

Koalia kona-ba negosiasaun entre partido politico sira ba formasaun Governo, hau nia hare iha senariu rua mak la’o dadaun iha ne’e; ida partidu mais votado hakarak involve partidu kiik sira atu priense numeru ba formasaun Governo nebe atu bele halo balanco ba opozisaun iha Parlamento Nasional maibe iha mos opsaun fahe kadeira. Rua; Partidu kiik sira nia materia negosiasaun mak partidu nia lideransa hakarak kadeira lusu no hakarak nia programa partidu mak tenki implementa.

Berganing sira nune’e hanesan buat natural ne’ebe akontese iha prosesu politika sira ho rezultado eleisaun sira hanesan dadaun ne’e akontese ne’e. Negosiasaun ne'e la'os buat fasil ida tamba iha negosiasaun nia rezultado mak, ita konta lakon - manan, i win-win solution. Nune’e hau sujere tenki kondus mak win-win solution ba ba negosaisaun ida agora tamba interese estado mak boot liu, no povu persiza duni Governonasaun ida ne’ebe atu hatan ba nesisdade povu nian. Maibe lider rezistensia sira kontinua tau ba oin politika estatus quo mak ne’e sai obstaklu boot ida ba estabilidade govenativa ba periodu 2017-2022.

Tuir rezolusaun ne’ebe Parlamentu Nasional aprova extende tan mandate Governo nian no formasaun ba Parlamento Nasional iha loron 22 Agostu. Parlamento Nasional sei iha membro deputado/a 52 iha nia minimu no iha nia maximu 65 ne’ebe hili liu husi sufrasiu universal, livre, diretu, hanesan, sekretu no ida-daik. (CRDTL artigu 93). No Primeir Ministro hili hosi partidu nebe votu barak liu ka hosi aliansa partido sira nebe nia ema barak iha parlamento no nomeasaun husi Prezidente Republika, wainhira rona tiha partido Politiko sira nebe iha reprezentate sira iha Parlamento Nasional. No membro Governo sira seluk Presidente Republika mak sei hili liu hosi Xefe- Ministro nia proposta (CRDTL artigo 106).

Antes ne’e ita akompania diskusaun barak ho espetativa oin-oin kona-ba modelu Governo oinsa mak sei mosu ba VI legislatura. FRETILIN kadeira 23, CNRT 22, PLP kadeira 8, PD kadeira 7, KHUNTO kadeira 5. Presiza mos hanoin pozitivu katak senariu sira ne’ebe ita halo laos atu sobu maibe nudar kontribuisaun idea ba formasaun Govenu foun ida ne’ebé forte, efisiente atu servi. Aleinde Govenu foun tenki iha mos chek end balance ne’ebe tenki akontese iha Parlamentu Nasional ida agora.

Opozisaun forte ida ne’ebe CNRT no PLP deklara sei mantein? Ka ida ne’e mos hanesan iska ne’ebe sira soe tasi laran atu bele dada ikan. Obstaklu boot ida existensia Governasaun tinan lima mai ne’e. Se kadeira opozisaun 30 Vs 35 ka mosu kadeira opozisaun mak liu oituan oinsa Governo ida bele hamriik no bele asegura programa Governo ba tinan nian? CRDTL artigo 108; wainhira Governo nomeado ona sei halo nia programa no orientasaun politika principal ba aktividade Governo nian ne’ebe Konsello Ministro aprova on aba Parlamento Nasional atu apresiasaun iha prazu laliu loron 30, sura husi loron ne’ebe Governo hahu funsaun. Wainhira Parlamento Nasional la simu programa Governo nia dala rua tui-tuir malu Governo bele hetan demisaun (CRDTL artigo 122. Aline 1,c).

Serake akordo ‘Insidensia Parlamentar’ bele akontese no asegura estabilidade Governativa ba to’o nian mandatu, sekuando politika satus quo sira tau ba kotuk. Partido FRETILIN tenki antisipa ida ne’e sedu antes avansa ho Governo minoritariu, maibe sei iha posibilidade diak liu buka solusaun iha negosiasaun. Iha politika mos dalaruma susar tamba satus quo ne’e relasaun ho poder, sei mak hakarak sai boot no sei mak hakarak pemenan ne’e sakfrika deit povu nia votus.

Ne’e realidade ne’ebe lao dadaun mak lideransa resistensia sira mak kontinua mantein status quo, hakarak defende deit kadeira, hakarak mantein deit ida tenki lakon no ida tenki manan. Se nune'e hela deit sa lisaun diak ida mak imi lider rezistensia sira atu husik ba jerasaun joven sira nebe sei sai lideransa ba futuru nasaun ida ne'e? Favor ida hapara ona senariu ne'e! ami hatene imi nia politika, ami hatene, se mak forte liu no se mak forte no fraco. Buat sira ne'e husik ba ami aprende deit, sai deit ba lisaun ne'ebe ami bele hare iha futuru, ba tempu ida agora hapara ona senariu ne'e.

Basá moras barak mak agora hein hela aimoruk iha Hospital, estudante barak mak hamalaha iha eskola tamba merenda eskola seidauk distribui, funsionariu sira presiza hetan sira nia direitu atu sustenta sira nia moris, hodi sira bele serbisu ho diak, autoridade lokal sira seidauk simu salariu desde sira eleitu, rai rahun husi dalan Dili – ba Baucau no Dili ba Ainaro aumenta suar maka’as tamba projeitu balun oras ne'e parado tan pagamento seidauk la'o. serbisu barak nebe presiza Governo foun nia solusaun lalais.

Sei imi nune'e nafatin to'o bainhira los ami kontinua hein? Goveno foun mak ami nia esperansa. ami husu hapara ona senariu ne'e, fahe malu ba ami nia votus nebe ami fo ona ba imi. Dala ida tan ba lideransa rejistensia sira hapara ona  senariu ne’e apoiu malu serbisu hamutuk ne’e sei sai exemplu no istoria foun ba Timor-Leste ba jerasaun atu banati iha futuru mai. Viva Demokrasia Timor-Leste!

Hakerek na’in Nudar Alumni Universidade Dili (UNDIL) 2011. Serbisu iha Fundasaun Mahein (FM). Iha kritika no sujentaun favor haruka iha hau nia email: sancho_xavier@yahoo.co.id i Hp 77455269. Obrigado.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.