VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20161122

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO IHA ORSAMENTO GERAL DO ESTADO BA 2017

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Hari Nasaun Hosi Baze”

Lurdes Bessa
Presidente da Bancada
Vizaun no prinsipiu politiku ida ne’e, nudar matadalan ba Partido Democrático, hodi inspira no guia Timor oan hotu-hotu, atu valoriza sakrifisiu funu na’in sira nian hodi hametin ukun rasik an. Vizaun no prinsipiu ida ne’e mos, nudar mata dalan atu inspira no guia ukun na’in sira, hodi hatur povu nudar sentru husi dezenvolvimentu, nune, kualker prosesu no desizaun, kona-ba dezenvolvimentu politiku, ekonómiku, sosial no kultural iha nasaun ida ne’e, tenki hetan partisipasaun husi povu, no tenki orientadu ba povu nia moris di’ak.

Ho vizaun no prinsipiu politíku iha leten, mak ohin liu hosi plenária ida ne’e, Partido Democrático haklaken nia perspektiva politika, kona ba progresu no susesu lala’ok ukun nian, iha prosesu implementasaun programa no orsamentu durante tinan ida nia laran. Nune, iha biban ida ne’e, deklarasaun Bancada Partido Democrático, sei haree liu ba kestaun importante 7 mak hanesan tuir mai:

Primeiru, kona ba kna’ar Partido Democrático iha ukun. Nune, Bancada Partido Democrático deklara ba públiku katak, simpatizantes no militantes, kuadru médiu no superior Partido Democrático, orgulho ho nia obra politika hodi viabiliza ukun AMP no bloku koligasaun, hodi hatur estabilidade politika no unidade nasional. Partido Democrático orgulho katak, kontribuisaun moral, politika no intelektual, liu hosi ukun AMP no bloku koligasaun, hetan duni susesu hodi hatur estabilidade politika, halibur lider politiku hotu-hotu hodi kaer ukun hamutuk iha governu, ho ispíritu unidade nasional. Ohin, povu moris ho hakmatek, politiku sira ukun iha estabilidade nia laran, no komunidade internasional, mos tau fiar ba nasaun nia moris, nudar nasaun ukun rasik an.

Partido Democrático mos orgulho ba nia pensamentu lójiku no asaun estratéjika, hodi halo no aprova Planu Estratéjiku de Dezenvolvimentu, nudar mata dalan ba dezenvolvimentu nasional. Planu Estratéjiku de Dezenvolvimentu hatur ona vizaun nebe klara, objetivu estratéjiku nebe orientadu no responsivu, ho estratéjia no programa nebe dinámiku. Tanba ne’e, mak lider politiku sira iha AMP no Bloku koligasaun, nebe uluk Partido Democrático pertense ba, konsege inspira povu no lider politiku sira seluk iha nasaun ne’e, hodi hamoris no hametin esperansa povu ba nasaun, nudar nasaun ukun rasik an.

Ho razaun ida ne’e mos, mak Partido Democrático orgulho tanba konsege oferese nia lider diak sira, hodi lidera prosesu harii no hametin aliserse ukun nian iha Instituisaun do Estadu. Fernando La Sama de Araújo, nudar Presidente do Partido ho nia kompanheiru sira iha Parlamento Nasional, no instituisaun Estadu sira seluk, fo ona kontribuisaun importante hodi hametin aliserse politiku iha Parlamento Nacional, hodi kria amizade, fraternidade no konsensu nasional entre lider politiku sira. Mariano Assanami nudar Sekretáriu-Jeral do Partido, ho nia kolega sira iha governu, hatudu ona sensibilidade politika no sosial, hodi responde povu nia nesesidade bazikas liu hosi programa governu nian.


Partido Democrático mos orgulho, tanba povu fo fiar hodi hola parte iha prosesu konstruksaun do Estadu, defini identidade povu no nasaun hodi moris tuir nia kultura rasik nudar Timor oan, no valoriza sakrifisiu no dedikasaun funu na’in sira, nebe liberta ona nasaun ida ne’e. Maske nune, Partido Democrático mos konsiente katak, iha buat barak mak seidauk la’o ho diak, nune, Partido Democrático ho partido sira seluk, presiza halo diak liu tan iha futuru. Nudar forsa politika ida, Partido Democrático kompromete katak povu ida ne’e, tenki moris ho dignu, moris iha domin no dame nia laran. Povu ida ne’e, tenki moris prósperu nudar humanu, no sai povu demokrátiku iha nasaun demokrátika, mai hosi hun ida, abut ida, iha Timor ida deit.

Exselênsia sira,

Segundu mak kona ba reseitas do Estadu no politika de utilizasaun rekursu finanseiru. Partido Democrático konsiente katak nasaun ida ne’e nia moris, sei depende liu ba fontes de reseitas ida deit, mak mina no gás hosi Tasi Timor. Nudar politiku no ukun na’in, ita hotu hatene katak, Timor-Leste enfrenta dadauk dezafius sériu tolu, nebe sai nudar preokupasaun ba Partido Democrático. 1). Mina no gás nia folin tun ba bebeik, hosi loron ida ba loron seluk, nune, reseitas doméstikas sai fluktuativu hodi satan prosesu dezenvolvimentu nasional; 2). Produsaun mina no gás iha Tasi Timor, mos menus ba bebeik, nune, hamenus dadauk reseitas do Estadu hosi loron ohin no ba futuru; 3). Estadu Timor-Leste, mos seidauk dezenvolve ho sériu setor não-petrolíferu ka setor produtivu, hodi substitui mina no gás.

Konsiente ba kestaun tolu ne’e, maka ohin Partido Democrático hato’o nia pontu de vista kritiku, nudar refleksaun ba implementasaun Planu Estratéjiku de Dezenvolvimentu. Iha kestaun rua mak halo ita diferente iha pensamentu no asaun iha ukun ida ne’e: 1). Kestaun definisaun politika ba prioridade nasional iha planu asaun anual, no distribuisaun rekursu finanseiru Estadu nian. Kona ba kestaun definisaun politika ba prioridade nasional, Partido Democrático hanoin katak, atu la’o tuir planu estratéjiku de dezenvolvimentu, maka planu asaun anual tenki fo atensaun máximu no proporsional, ba setor produtivu hanesan agrikultura no turismu. Atu hametin liu tan setor rua ne’e, planu asaun anual mos, tenki fo atensaun máximu no proporsional ba setor edukasaun, saúde no investimentu eskala ki’ik no médiu, basa, tuir Partido Democrático katak, setor hirak ne’e mak fo benefisiu direta ba povu nia moris; 2). Relasiona ho kestaun distribuisaun rekursu finanseiru, Partido Democrático hanoin katak, rekursu finanseiru Estadu nian, tenki distribui hanesan ka igual hosi munisipiu ida ba munisipiu seluk, ka hosi rejiaun ida ba rejiaun seluk. Distribuisaun igual rekursu finanseiru Estadu nia, bele inspira partisipasaun povu iha prosesu dezenvolvimentu, no bele halakon buraku sosial, politiku no ekonómiku iha nasaun ida ne’e.

Maske nune, prespetiva Partido Democrático ba planu asaun anual, nebe governu aprezenta mai Parlamento Nacional, seidauk reflete kestaun rua nebe haktuir iha leten. Governu ida ne’e hatudu inkonsistênsia politika iha planeamentu de programa no orsamentu, nune mos, hatudu inkonsistênsia iha kompromisu ba dezenvolvimentu vida umana, liu-liu povu kbit laek sira nebe sei halerik, atu hasees-an hosi siklu kiak no mukit. Faktus hatudu katak iha parte ida, governu hateten no hakerek setor produktivu nudar prioridade ba dezenvolvimentu iha tinan 2017, maibe, iha parte seluk, governu ko’a no hatun orsamentu ba setor produktivu hirak nebe, afekta direkta ba povu nia moris, hanesan edukasaun, agrikultura, saúde, be mos no saneamentu, turismu, komérsiu no indústria.

Iha razaun fundamental 6 mak motiva Partido Democrático hodi foti konkluzaun ne’e: 1). Governu seidauk tau prioridade sériu no proporsional, hodi dezenvolve setor agrikultura, komérsiu no indústria, turismu, edukasaun, saúde, be mos no saneamentu, no setor interligadu sira seluk. Basa, alokasaun orsamentu ba setor hirak ne’e, ki’ik teb-tebes kompara ho setor sira seluk hanesan projetu ZEESM no Tasi Mane. Planu orsamentu 2017 hatudu katak, governu aloka osan ba setor produtivu 6 iha leten hamutuk USD 22,578 miloens deit, ho nia diskrisaun hanesan tuir mai: agrikultura USD 3,151 miloens, saúde USD 2,0 miloens, edukasaun USD 2,419 miloens, bee no saneamentu USD 5,7 miloens, Komérsiu no indústria USD 7,853 miloens, no ba turismu USD 1,455 miloens. Enquanto iha setor seluk hanesan ZEESM governu aloka kedas osan hamutuk USD 172,110 miloens, no ba projetu Tasi Mane hamutuk USD 49,3 miloens, nune, total orsamentu ba setor rua deit hamutuk USD 221,41 miloens; 2). Governu seidauk sériu hodi kria kondisaun máximu, atu insentiva investimentu ki’ik no médiu, liu hosi dalan fo kréditu ba emprezáriu Timor oan sira hodi halo negósiu, no povu Timor-Leste em jeral hodi hadi’a sira nia moris. Realidade hatudu katak, Emprezáriu Timor oan labele halo projetu bot, tanba banku estranjeiru sira limite montante ba kréditu, mos fo funan nebe bot, nune, osan hirak ne’e tama hikas ba kofre banku estranjeiru nian; 3). Governu mos seidauk sériu hodi diversifika osan mina nian, liu-liu halo investimentu iha rai laran. Governu la iha vontade diak ka la sériu atu buka fontes de reseita seluk nebe pontensial teb-tebes, por exemplu halo investimentu iha área telekomunikasaun, hodi sosa Timor Telecom. Tuir Partido Democrático nia haree katak, Timor Telecom nudar fontes de reseitas potensial ba nasaun, tanba iha projetu lubun ida iha Timor Telecom, hanesan projetu telefone, Fibraóptika ho kabú submarinu, nebe bele hatama osan bot ba kofre Estadu nian, iha tempu badak nia laran; 4). Governu la tau prioridade máximu ba nesesidades bazíka povu nian. Pelu kontráriu, governu halo fali mega projetu hanesan aeroportu internasional iha Oecusi-Ambeno, auto estrada iha kosta sul, sosa aviaun nebe servi deit Oekusi, no la semu ba munisipiu sira seluk, nebe iha ona aeroportu, nune, bele buka osan hodi hatama ba  kofre estadu nian; 5). Governu la konsistente ba planu estratéjiku de dezenvolvimentu nebe haktuir katak, iha 2016 be mos tenki kanaliza no instala hotu ona, iha eskola hotu-hotu. Infelizmente, realidade hatudu katak, eskola barak mak seidauk iha be, nune, estudante no profesor sira ba sintina iha ailaran ka fila hikas ba sira nia uma; 6). Governu halo diskriminasaun ba povu iha prosesu instalasaun eletrisidade. Suco no aldeia lubun ida iha nasaun ne’e, mak sei moris iha nakukun laran to’o agora, maske sira nia vizinhu moris ona iha naroman nia laran. Fiu tara lemo-lemo liu hosi sira nia aldeia no suku, airin eletrisidade butuk no soe hela iha sira nia suco no aldeia laran, maibe atu tama ona 2017, povu sira ne’e seidauk hetan eletrisidade. Ezemplu konkretu maka suco Tohumeta, Laulara nebe besik Dili, Kapital nasaun nian, mos seidauk hetan eletrisidade.

Exselênsia sira,

Terseiru mak kona ba Justiça. Iha pontu de vista balun mak Partido Democrático hakarak haklaken ba públiku, mak hanesan tuir mai: 1). Partido Democrático orgulho ba politika “Timorizasaun" iha instituisaun justisa nian. Timor-Leste nudar estado soberano, tan ne’e, Timor oan sira mak tenki kaer justisa iha nia rain rasik. Tanba mos ida ne’e, mak Parlamento Nacional aprova rezulusaun 11/2014 hodi hapara Juiz, Procurador no Defensor Internasional sira nia kontratu, iha tinan hirak liu ba. Maske nune, Partido Democrático hakarak haklaken nia lamentasaun ba públiku katak, governu ida ne’e, la konsistente ona ho politika Timorizasaun hodi invalida rezolusaun PN no. 11/2014. Basa, PN aprova ho karákter urjente, liu hosi Bancada CNRT no FRETILIN, proposta de lei nº10/III (4ª) atu halo rekrutamentu ba juiz internasional sira. Bancada Partido Democrático preokupa ho implementasaun politika Timorizasaun iha tribunal. Ho razaun ne’e, maka Bancada Partido Democrático, konklui nia preokupasaun ne’e ho perguntas hirak tuir mai:Tanba saida maka tenke hapara politika de timorizasaun iha sistema judiciário?; Será ke desizaun Estadu nia nebe materializa iha rezolusaun PN no. 11/2014 hodi hakotu contrato Juiz, Procurador no Defensor internasional la vale ona, ka vale deit ba kontekstu balu no tempu balu deit?; Será ke amigo juiz, procurador no defensor Internasional sira nebe ita duni sai, gravemente estraga ona sistema judisial iha nasaun ne’e?; Será ke juiz internasional sira nebe governu atu rekruta agora, diak liu fali sira uluk nebe ita duni sai? 

2) Bancada Partido Democrático fo nia apoiu tomak atu intensifika formasaun ba Timor oan sira liu hosi Sentru Formasaun Judisial. Timor oan sira nebe kompleta ona sira nia kursu iha direitu no iha vokasaun atu servi povu liu hosi tribunal tenki hetan duni formasaun. Maske nune, Bancada Partido Democrático la apoiu politika diskriminasaun iha formasaun entre Juiz, Procurador no Defensor Publíku sira iha Sentru Formasaun Judisial Kaikoli. Basa, Sentru Formasaun ne’e, halo diskriminasaun no desvalorizasaun ba Timor oan sira, nebe iha vokasaun atu servi nudar Juiz, procurador no defensor. Faktus hatudu katak, Sentru Formasaun ne’e, halo teste ba kandidatu sira nebe hakarak servisu iha tribunal. Maibe, método de selesaun hodi distribui kandidatu sira bazeia deit ba sira nia notas, em vez de bazeia ba ida-idak nia vokasaun. Tanba ne’e mak hamosu kompleksu de superioridade no inferioridade entre ajentes judisiarius.

3) Bancada Partido Democrático hanoin katak ema hotu-hotu, atu bot ka ki’ik, kiak ka riku tenki moris tuir lei, no hakruk ba lei, enkuantu enfrenta problema ruma. Tuir Partido Democrático nia hanoin katak, Tribunal iha Timor-Leste ezerse ona nia knar no responsabilidade nudar konstituisaun haktuir. Maibe, dinâmika iha servisu justisa nian, hamosu preokupasaun públiku no hatur em kestaun kredibilidade ukun na’in sira nian iha Parlamento Nacional, Governu no Tribunal. Basa, públiku iha impresaun katak iha tendênsia halo diskriminasaun iha prosesu kazu iha Parlamento Nacional no tribunal. Iha kazu balu, Parlamento levanta imunidade lais tebes, sein hamosu polémika oi-oin.  Maibe iha kazu seluk fo impresaun katak Parlamentu prosesa ho neineik no kleur tebe-tebes.

Públiku preokupa, katak iha fulan hira liu ba, iha Uma Fukun Parlamento Nasional, ita halo debate maka’as atu autoriza ka la autoriza, Prezidente da Repúblika halo vizita Estadu ba Japaun. Infelizmente, deputados na’in 12 deit mak vota a favor ba Prezidente Repúblika nia vizita do Estado ba Japaun, maibe maioria deputado mak ezerse sira nia direitu hili abstensaun.

Vizita do Estado Prezidente da Repúblika ba Japaun, sai nudar faktus polítiku nebe lori polémika bot iha nasaun ne’e, liu-liu iha Parlamento Nacional. Pelu kontráriu, sidadaun  ida nebe hetan alegasaun partisipasaun ekonómika iha tribunal, politíku sira, inkluindu deputado sira iha Parlamento Nacional, husik nia ba reprezenta povo no Estadu iha rai-li’ur, nein ida preokupa ka kestiona. Los duni, ita tenki kaer metin prinsipiu presunção de inocência katak, só tribunal de’it mak bele prununsia ema ida nia sala ka nia los. Maibe, tribunal atu prununsia, ema ida-ida tenki kolabora ho justisa, la’os atu halai sees husi justisa. Agora, ita hotu la hatene sidadaun ne’e sei fila mai hodi hatan iha tribunal ka lae? Karik buat hirak ne’e mak husik hela deit iha nasaun foun ida ne’e, maka Partido Democrático hanoin katak kredibilidade tribunal sai kestaun boot, ukun na’in sira bele lakon fiar hosi públiku, no povu sai desmoralizadu, nune, instituisaun Estadu sai fraku liu tan.

Exselênsia sira

Kuartu mak kona ba prosesu halo lejislasaun iha Parlamento Nacional no Governu. Bancada Partido Democrático apresia katak Parlamento Nacional ho governu halo ona lei lubun ida hodi regula politika nasaun nian. Maske nune, Partido Democrático hanoin katak prosesu ba lei importante balu, nebe fo impaktu direta ba povu nia moris, sei hakdasak hela iha nia fatin. Proposta lei kona ba rai foin mak diskuti to’o iha artigo 11, no para to’o ohin loron. Projetu lei kona ba Anti korupsaun nein diskuti no baixa ba komisaun kompetente, hodi halo pareser no debate iha plenária no komisaun. Projetu lei atu halo alterasaun ba pensaun mensal vitalisia, sei para hela iha dalan klaran, no hein atu diskuti iha plenária. Enkuanto que lei sira seluk nebe públiku la dun preokupa hetan diskusaun no aprovasaun lais tebes iha Parlamento Nacional, hanesan Projeto de Lei n. 10/III (4ª) Regime Transitório de Recrutamento de Magistrados e Defensores Públicos não Timorenses e Segunda Alteração à Lei Orgânica da Câmara de Contas.

Tuir Bancada Partido Democrático katak, nasaun no povu ida ne’e, urjentemente presiza lei rai nian, nune, povu iha serteza ba nia riku soin, no bele halo negósiu hodi hadi’a sira nia moris. Nasaun no povu ida ne’e mos, urjentemente presiza lei anti-korupsaun no anti-subornu, nune, Estadu bele hapara prátika korupsaun no subornu hodi utiliza rekursu finanseiru Estadu ba benefisiu pesoal no grupu nian. Nasaun no povu ida ne’e mos, urjentemente presiza halo revizaun ba lei pensaun mensal vitalisia, nune, bele hakotu polémika entre povu no ukun na’in sira, no halakon injustisa iha nasaun ne’e.

Exselênsia sira,

Kintu mak kona ba fronteira maritima iha Timor Gap ka tasi Timor. Timor oan hotu-hotu konsiente katak, luta ba soberania nasaun no integridade territorial nudar nasaun ukun rasik an, seidauk hotu tuir funu nain sira nia mehi, no ita hotu nia hakarak. Razaun fundamental mak ita seidauk defini lolos, ita nia fronteira maritima ho Austrália no Indonésia iha Timor Gap ka tasi Timor, nebe governu Timor-Português no Austrália husik hela iha tinan 1972, maske Austrália no Indonésia hakotu ona sira nia fronteira maritima iha tinan neba. Ho razaun ida ne’e mak Bancada Partido Democrático hakarak haklaken nia pozisaun politika katak, Partido Democrático ho nia líderes, militantes no simpatizantes tomak, hatur nia determinasaun total, hodi luta ba delimitasaun fronteira maritima iha Timor Gap ka Tasi Timor. Partido Democrático haklaken nia pozisaun politika katak, fronteira maritima entre Timor-Leste ho Austrália, tenke defini tuir median line, tamba ita iha sobrepozisaun entre nasaun rua ne’e. Atu solusiona problema ida ne’e, maka Bancada Partido Democrático deklara katak, Timor-Leste tenki kaer metin prinsipiu hirak tuir mai: 1). Halo negosiasaun hodi koalia ba malu entre Timor-Leste ho Australia; 2). Hatur an iha lei internasional kona tasi nian hanesan UNCLOS; 3). Unifika pensamentu no asaun Timor oan hotu-hotu nian, katak luta ba delimitasaun fronteira maritima, nudar kontinuasaun luta, hodi hatur soberania nasaun no integridade teritorial, hanesan nasaun ukun rasik an.

Exselênsia sira,

Sexta kestaun mak kona ba politika reforma administrasaun. Partido Democrático apoiu ba reforma administrasaun, inkluindu halo deskonsentrasaun no desentralizasaun poder, nune, ukun ne’e bele besik liu tan ba povu iha baze, hodi mobiliza partisipasaun povu iha prosesu dezenvolvimentu nasional. Maske nune, hafoin haree lala’ok implementasaun politika iha tinan hirak ikus ne’e, Partido Democrático preokupa teb-tebes ho hahalok no desizaun balu nebe iha tendensia ba politizasaun funsaun públika iha nasaun ne’e. Ezemplu balu mak hanesan tuir mai: 1). Transforma estatutu administrador Municipio nebe provizóriu sai presidente autoridade município, sein liu hosi selesaun por méritu; 2). Hasa’e funsionáriu level ki’ik, diretamente hodi hatur iha level 7, sein selesaun por méritu; 3). Hili administrador posto administrativo, município, no chefe departmentu sira tuir kor partido nian; 4). Muda funsionáriu sira ba fatin izoladu ho motivasaun politika sein haree fasilidade ba funsionáriu ne’e atu halo nia knar ho diak.

Exselênsia sira,

Setímu mak kona ba Constituição de uma Komisaun Eventual atu discute OGE/2017. Partido Democrático simu no apoiu hodi promove konsensu nasional iha prosesu hola desizaun politika ba asuntu interese nasional, inkluindu programa de priodidade nasional, OGE ho nia tetu orsamental. Maibe Partido Democrático la aseita no la aprova a Constituição de uma Komisaun Eventual hodi hola desizaun ba OGE. Iha razaun fundamental 3: 1). Komisaun Eventual taka dalan ba partisipasaun máximu deputado sira nian iha prosesu debate hodi expresa sira nia hanoin; 2). Komisaun eventual halo deputado sira seluk nebe laos membru, halimar deit durante iha períodu debate OGE nia laran; 3). Komisaun Eventual muda natureza plenária nudar fatin debate no hola desizaun, sai fali fatin aprovasaun ba desizaun nebe grupu ki’ik oan ida halo tiha ona.

Intervensaun politika Bancada Partido Democrático, mak rohan ba ne’e, nune, hodi Partido Democrático nia naran, ami hato’o obrigada wa’in.

Dili, 23 de Novembru 2016
Lurdes Bessa
Presidente da Bancada

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.