VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090307

FILOMENA DE ALMEIDA : FRETILIN SEI TANE NAFATIN SEKRETARIU JERAL DR. MARI ALKATIRI


Parte I


Caros Editores Fórum-Haksesuk,

Hau la hasai editores sira nian direito no la husu lisensa ba editores sira atu hatan ba Senhora Filomena Almeida nian hakerek, mas nu’udar admirador Forum-Haksesuk nian, iha nebee FH hanesan identifica ha’u nian estado de espirito maka hau hatan hanesan iha tuir mai.

Obrigado wa'in!
Raul Casanova

Hosi Filomena de Almeida

FA - "Movimentu politiku ho espiritu organizasional ba ukun rasik a’an hahú iha Timor-Leste hosi grupu klandestinu kiik’oan ida. Ne’e faktu istóriku ho valor espesial tebe-tebes, tamba sira mak loke maluk sira seluk nia neon ho konseitu foun: katak timor oan iha kbiit no matenek atu kaer rasik ita nia kuda talin. Enkuantu ita barak nia neon seidauk naklokle ka ita seidauk fiar ita nia a’an rasik no tauk enfrenta situasaun foun tamba ita goza hela benefísius kolonialismu nian ka ita hanoin atu ba moris iha ema nia rain, grupu kiik’oan ne’e tau neon ba malu no hahú ho fiar tomak katak povu maubere sei simu ho diak konseitu foun ida ne’e. Maibé oinsá fiar ne’e bele sai realidade bainhira povu barak mak la hatene lé no hakerek no nunka rona ka hatene esperiénsia ukun rasik a’an? Grupu ne’e hatene katak dalan ne’e susar, maibé, sira fiar katak sira bele hahú dada dalan ba Timor-Leste ukun a’an".

RC - Mana Mena koko hakarak sai historiador, maibe sai historiador fraku boot ida. Mana Mena ho nia apa Alkatiri mak foin hanoin ukun an iha 1974 karik? Ami nia avo sira luta kontra kolonislista desde Portugal sama ain iha Timor. Funu boot rua nebe hakarak duni Portugal husi kTimor, antes 1974, mak funu Manufahi ho Revolta 1959. Favor ida ba le´e Abílio Araujo nia livro ho livro seluk-seluk tan. Agora kala la gosta ona Abílio e lakohi le´e Abílio nia livro, uluk Abílio mak hanesan buat hot-hotu. Se Alkatiri sira iha 74 la hanoin ukun an mos sempre iha Timor oan seluk hanoin, tanba FUNU hakarak liberta an la’os foin hahu iha 1974. Konsiensia ba ukun an mosu kleur ona, diferente mak sira la hetan oportunidade diak hanesan 1974. Karik revolusaun 25 Abril 1974 la mosu iha Portugal, ohin loron, ema ruma nem temi Alkatiri ninia klandestina hanesan mos revolta barak seluk nebe ema la temi tanba mosu iha biban nebe konjutura política internacional nian la ajuda..Mana Mena dehan ita seluk ta'uk e Alkatiri brani. Brani nusa mak durante funu hela de'it iha Mosambiki neba? Brani ne fila mai Timor e terus e luta hamutuk ho povo. Dalan fila mai Timor nakloke luan, maibe Alkatiri prefere toba hakmatek iha Mosambiki hodi hein Timor ukun an maka fila. Donanciano Gomes, tenente coronel, agora iha F-FDTL, moris iha Australia, fila mai Timor e ba hamutuk ho guerrilheiros sira iha ailaran diak hela, nusa Alkatiri labele fila? Alkatiri prefere hela iha liur hodi organiza nia vida pessoal ho nia familia. Ne mak los. Aksaun klandestina Alkatiri nian halo lerek sa-ida? Keta klandestina ida iha ulun de'it karik, alias la halo buat ruma. Uluk sira halo netik demo ruma, ka tau bomba iha fatin ruma, ou hakerek netik surat ruma ba ONU hodi husu ukun an. La iha mana Mena. Neduni klandestina ida ne folin la iha tanba iha ibun de'it. Pelo menos Ramos Horta ho Xanana sei hakerek netik iha Jornal hodi ema hatene sira hakarak ukun an, maibe Alkatiri halo lerek sa-ida? Obras ida la iha.

FJ : Alkatiri atu sai Sekretario Geral to´o nebe ne´e Partidu Fretilin ninia problema internu. Ami kontra buat nebe bele halo aat imagem estadu soberanu. Ohin loron mosu figura lutador frente diplomatiku falsu barak los, balun nebee partido Fretilin haruka mai li’ur antes invazaun atu koalia netik lori povo nian naran haksumik an iha rai Afrika nebaa mosu iha ukun an nian laran tebe rai liu fali RH nebee ema hotu konhese. Iha tempo okupasaun Frente Diplomatika hasoru difikuldades barak hasoru peso lobby husi Indonésia, Mari Alkatiri la iha influencia atu desblokeia, Ramos Horta mesak halai tun sa’e hatutan Comando da Luta nian ordem, maibe tanba ema nebee enkarrega kaer Fretilin iha li’ur la iha kapasidades halo partido sai fraku, la iha uniaun em torno diplomatiku halo Xanana Gusmão hanaran sira nebee assumidu “Frente Diplomatica” silencio Frente Diplomatika nian durante tempu barak iha liur. Jovem balu toman sira nebe Frente Diplomatica ne´e toba dukur hela. Balu haluha tiha ona luta ba ukun-an. Se mak fanun “Frente Diplomatica” sira balun nebee toba dukur iha liur ne´e mak Jovem sira nebe iha 1990 mai leten lansa fali frente foun husi laran mai to´o liur. Exemplo ida mak “jovens axilo politiku” sira nebe lakon sira ninia juventude, husik eskola, husik familia hodi hatutan luta ba do´ok liu tan. Mana Mena, haluha parte ida ikus ne´e entaun keta tenta konta historia tan ita nia historiador mos barak ona. Movimentu ida ikus ne´e mak fó hikas klamar foun ba luta no mos fanun ema balun nebe haluha ona luta ba ukun-an. Haluhan tan luta kleur damais (24 anos).

Kona ba figura Mari Alkatiri ne´e assumidu katak nia laiha popularidade iha Timor (le´e ninia discurso para compreende liu tan). Los duni, se mak laiha obra, laiha popularidade. Tan ne´e Mari Alkatiri luta makas hodi hetan popularidade ne´e. Oin sá?

Mari Alkatiri fila ba Timor lakohi kedan kolabora ho Xanana Gusmao. Para lalika cita mau-estar institucional nebe Alkatiri promove iha ninia goversaun. Hau cita deit balun: Plano ba desenvolvimentu nacional nebe Xanana Gusmao defende, Mari Alkatiri kontra, la hatene tanba saida, maibe ninia acolitu sira apoia hotu ninia hakarak ne´e. Quandu Xanana promove governu unidade nacional Alkatiri kontra. Quandu Xanana Gusmao promove “paktu unidade nacional” Alkatiri lakohi mosu iha kampu demokrasia para assina. Quando Xanana Gusmao kandidata-an ba Presidente da Repúblika iha Xavier Amaral nia sorin iha 2001, Alkatiri dehan “se hau iha direitu vota dala rua karik, hau vota iha sira rua hotu”. Ne´e hotu tan Mari Alkatiri hakarak konstroi ninia popularidade. Konklusaun, Mari Alkatiri labele sai popular iha Timor se la kria polémika ho Xanana Gusmao, Só nune´e deit mak Mari Alkatiri bele sai alvu de destaque iha públiku. Se pró-Xanana deit iha questão nacional, Mari Alkatiri lakon iha cena politika. Buat ida ne´e mak nia halo hela ne´e maski laiha razaun iha buat barak nebe hau temi “interesse nacional”.

FA - "Golpe Estadu iha 25 Abril 1974, ne’ebé hamonu rejime ditadura iha Portugal, fó moos oportunidade ba ita Timor oan sira bele hili dalan seluk . Biar ita hetan tiha ona liberdade atu foti rasik desizaum ba ita nia futuru, maluk Timor oan barak nia neon sei nakukun hela, la fiar nafatin sira nia a’an rasik, tauk enfrenta situasaun foun ka lakoi lakon benefísius kolonialismu nian ka hanoin nafatin atu ba moris no buka vida diak liu iha ema nia rain. Maibé, ho pasiénsia no determinasaun, grupu kik’oan ne’e, ikus mai, dada fali maluk sira seluk no haboot a’an ba bei’beik. Bainhira sira harii ASDT, iha 20 Maiu 1974, atu tanen opsaun independénsia ba Timor-Leste, sira kuda mo’os konseitus no sentimentus foun oin’oin iha povu nia le’et: fó hanoin ba ita hotu-hotu, ne’ebé sei iha neon nakukun, katak ita iha ita nia kultura rasik, ita ninia tradisaun rasik, ita ninia dignidade, ita ninia matenek atu hamriik mesak. Maibé, oinsá mak ita bele halakon sentimentu étniku, reinu nian ka rejionalismu? Nune’e ASDT hakfilak an ba FRETILIN iha 11 de Setembro 1974, hodi bele hakoak timor oan sira hotu, hosi loromonu to lorosae, liu hosi Oecusse no Ataúro. Hafoin FRETILIN harii, líderes no militantes jovens, estudantes ka lae, ba knuak hotu-hotu iha rai Timor-Leste tomak atu hato’o ideais FRETILIN nian no mos aprende hosi povu maubere. Movimentu Unidade Nasional hahú ho prosesu ida ne’e. Keta haluha ida ne’e maluk sira! Ne’e mak istória lo’os kona ba Unidade Nasional. Prosesu Unidade Nasional hahú ho FRETILIN".

RC - Bosokten, ASDT transforma ba Fretilin la’os ho razaun halibur ema lorosae ho loromonu hodi funu ba ukun an. Favor ida ba le´e Manual politika Fretilin nian hodi hatene. Afinal Fretilin ida la kuinese ninia Manual Politik rasik. Keta foin tama Fretilin karik? Karik hau mak ema investigador ida, hau la sei kutip ka cita konseitu ida inventa iha Timor ukun an nia laran, la baseia ba konseitu nebe hamosu iha biban nebe halo transformasaun ASDT ba Fretilin. Hare iha Manual Politika Fretilin, tansa Frente ida? Buat nebe los mak atu halibur Timor oan hotu, husi politika ho ideologia la hanesan hodi hamutuk iha frente ida hodi luta ba ukun an. Ho hanoin ida ne mak hodi hahu mosu koligasaun entre Fretilin ho UDT e hakarak atu hako'ak mos Apodeti, maibe la to'o hako'ak tanba koligasaun entre Fretilin naksobu fila depois de fulan oan hira sira hamutuk. Sira fahe malu tanba UDT anti komunista. Ideia mosu Frente ida, hodi halibur ema nacionalistas hot-hotu, la hare ba sira nia tendencia politika ho ideologika. Alias bele tau hamutuk nacionalista, social democrata ho komunista sira hodi hamutuk funu ba ukun an. Iha ne'e iha duni tendencia atu la'o ba unidade nacional, maibe unidade ida ne la metin tanba Fretilin ninia sala rasik. Tanba Fretilin radikal sira hakarak domina mesak buat hot-hotu. Nudar konsekuensia radikais sira oho grupo nacionalistas sergento Aquelis sira nian. Fretilin barak mate iha ai-laran iha radikais sira nia liman rasik. La iha unidade ruma liu husi violencia ho oho malu. Unidade lolos foin Xanana hamosu iha anos 80 nia laran liu husi CNRM. Desde ida ne la iha ona oho malu, i ema sira independentes, UDT ho APODETI barak adere ba CNRT nebe ikus mai muda fali ba CNRT.

Husu ba mana Mena, diak liu ba le´e tan mak mai hakerek hodi labele soe rai rahun ba ema nia matan. Keta hanoin ema Timor beik e naran fiar de’it.

FA - "Hosi grupu kik’oan klandestinu ne’ebé hau temi iha leten, nain rua de’it mak sei moris iha ita nia le’et . Ida mak José Ramos Horta, Prezidente RDTL nian , ida fali mak Mari Alkatiri, Sekretáriu Jeral FRETILIN nian, ne’ebé eleitu iha I no II Kongressu Nasional partidu FRETILIN nian.Ohin, hau hakarak tatoli de’it buat ruma kona ba hau nia kamarada no belun bo’ot Mari Alkatiri, líder istóriku hau nia partidu nian ne’ebé balun du’un matak ka hasae lia oin’oin ho de’it objetivu atu hatún ninia dignidade no tenta hasees nia hosi FRETILIN ka tenta hasai militantes ninia apoiu ba nia. Komentáriu oin’oin, biar la iha fundamentu, sai funan-funan, liuliu hosi jornal STL no hosi internet, liuliu iha Forum Haksesuk, (ne’ebé ex-militantes FRETILIN nian ka ativista CNRT nian mak kontrola) no ikus mai, liu hosi jornal Diário moos".

RC - La’os Jornal STL de’it mak publika artigo sira kritika mana Mena nia apa boot Alkatiri, kuaze jornal Timor nian hotu kedas, inkluindo Timor Post. Sira mos publika artigo sira pro Alkatiri nian. Se la publika tanba mana Mena mak la haruka ba sira. Hau hatene tanba jornais sira ne la halo censura ruma ba artikel ema nian. Neduni la precisa mai lohi dehan STL ho Fórum Haksesuk la publika artigo sira pro Alkatiri. Ate Alkatiri ninia artigo halo akuzasaun oi-oin ba Xanana mos publika iha Forum Haksesuk hotu. Dun matak? Fahe kilat nebe Rogerio Lobato halo ho conhecimento Alkatiri nian ne’e kala lia bosok ruma? Coitado tebes mana Mena. Haruka F-FDTL tun persegue grupos peticionarios la ho conhecimento PR ho komandate supremo F-FDTL nebe viola momos Konstituisaun ne la'os dun matak, favor ida ba le Konstituisaun mak mai hakerek. Karik dun matak de'it, tuir lolos ema sira dun ne mak tama kadeia tuir lei difamasaun nebe Alkatiri halo hodi protege an. Nusa mak Rogerio Lobato mak tama fali kadeia?

Alkatiri bolu ema "manduku", "manu rade", "sarjana supermi", "fuk naruk la fase", "fahi krekas", "kaisa" ka "kaisote" ne kala dignifika los ema. Se nia bolu mana Mena "dois hanesan fahi iha luhan" ne'e kala dignifika los mana Mena maka ne. Hau la hanoin hanesan ne'e. Lia-fuan sira ne usa hodi insulta ema ho hatun ema nia dignidade.Karik la sala Forum Haksesuk mosu hodi ekilibra propaganda nebe’e Fretilin halo liu husi Timor online ho blog oi-oin nebe Alex Tilman halo ho naran mos inventa oi-oin. Ohin loron ema barak visita e haruka sira nia artikel ba Forum ida ne’e tanba forum ne’e sei kredivel liu do que Timor online ho sira nebe Alex Tilman kria. Ate mana Mena ho Fretilin sira seluk mos toba la dukur tanba hakarak le´e buat ruma iha Fórum ne tanba ninia kredibilidade. Ida la iha kredibilidade mak hanesan sira nebe Alex Tilman kria, tan ne la iha ema ruma kutip buat ruma husi neba.

FA - "Dala ruma hau loke forum Haksesuk atu haree de’it sé maluk sira manan taan konxiénsia oituan nu’udar ema, keta dala ruma bele hatudu netik respeitu oituan ba ema seluk, respeitu ba Mari Alkatiri, nu’udar ema ida, nu’udar aman ida, nu’udar timor oan, ne’ebé espesial tamba nia la’os de’it fundadór ASDT/FRETILIN nian, maibé, fundadór mo’os ba movimentu unidade nasional nian ba ita manán ukun rasik a’an no mo’os nu’udar ex-Primeiru Ministru ne’ebé ukun Timor-Leste sai kazu susesu ( tuir opiniaun ne’ebé parseirus dezenvolvimentu ható iha sira nia reuniaun ho I Governu konstitusional, halo iha Dili, iha Abril 2006). Maibé maluk sira hamutuk iha Forum Haksesuk neon aat ba beibeik, lakon tiha ona sira nia dignidade rasik nu’udar ema no nu’udar mo’os katóliku. Foti lia tuun sae, duun tun sae no koalia de’it mak Mari Alkatiri nia naran. Sira hakerek katak Mari Alkatiri la’os timor oan, katak nia moris iha Bali, Kupang ka ne’ebé de’it no taka bosok ida ne’e ho dadus fantasmas, dadus inventa hosi hakerek nain rasik. Mari Allkatiri mak iha defeitus ema hotu-hotu nian. Mari Alkairi mak halo sala de’it . Mari Alkatiri mak hamosu krizi, Mari Alkatiri mak fahe kilat, Mari Alkatiri mak hamosu petisionárius, Mari Alkatiri mak hamosu refujiadus, etc etc lista bosok nian la hotu. Falta de’it dehan: Oi Mari Alkatiri mak sunu ninia uma rasik iha 4 de Dezembro 2002!!!!!!!! . Iha Forum Haksesuk, hau haré de’it obsesaun hosi hakerek nain frustradu sira hanesan Vicente Maubocy (ativista CNRT nian hassoru FRETILIN maibé uza kapa bosok ema , katak sira FRETILIN Mudansa) , António Ramos Naikoli ( husi “partidu” klandestinu ruma karik, oras ne’e servisu hela iha gabinete Governu AMP nian) no Victor Tavares (hosi partidu klandestinu karik, naran “partidu” anti-Mari Alkatiri)".

RC - Respeita Mari Alkatiri? Hori bainhira mak Alkatiri respeita ema? Bolu ema "manduku", "manu rade", "sarjana supermi", "fuk naruk la fase", "fahi krekas" ho seluk-seluk tan ne’e respeita los ema mak ka?. Se Alkatiri la hatene respeita ema, oinsa mak ema bele respeita nian. Respeito tenki hatudu husi hahalok, la’os husu O tenki respeita hau. Se mak la hatene respeita ema seluk nia mos la merece respeito ruma.

Mana Mena diak liu manan konsiensia ho juizu ba. Labele husik an ba Alkatiri sela ho sae beibeik hanesan kuda. Kuda mos kuando sinti moras sei buka hakas an halo kotu tali hodi livre. Sa tan ema, iha ulun hodi hanoin oinsa kore an. Mana Mena nian oin-seluk. To’o sama ulun to’o rabat rai tiha ona mos sei entrega an tomak ba Alkatiri.

Buat sira mana Mena temi iha leten ne’e, povo Timor tomak, sem duvida, sira hatene Alkatiri mak hamosu. So Fretilin radikal de'it mak mai defende la hun la dikin nia kamarada Alkatiri, maibe la apresenta faktu forte ruma dehan Alkatiri mos husi buat hirak ne. Mana Mena bele defende ho tane Alkatiri to'o iha nebe mos povo Timor la sei fiar. Ate iha krizi 2006, ema halai soe hela ninia sasan hotu, Alkatiri sei iha oin lata hodi hateten povo inocente sira ne "ba piknik".

Sira iha Forum Haksesuk la lakon ninia dignidade tanba sira la husik an ba Alkatiri atu sela ho sa'e. Mana Mena mak kala lakon duni, tanba Alkatiri halo nafatin ba kuda sa'e mos tuir de'it. Alkatiri mak hamosu unidade nacional? Oi, ida ne halo ita hamana fali. Diak liu ba lohi lekirauk. Mana Mena dehan Alkatiri mak kria desuniaun karik los. Primero lakohi simu Governo Unidade Nacional ida iha 2002, segundo lakohi koalia ou halo dialogo ho partido opozisaun hodi hametin unidade nacional kuandu nia sei nudar PM, terceiro kria desuniaun iha Fretilin laran nebe resulta ba Fretilin nakfera ba rua, Radikal ho Mudança. Ida ne'e mak faktu, la'os mosu mai koalia buat namalele ida hodi justifika buat ida la existe. Alkatiri nia obras ba unidade 0.0000000%. Xanana mak defende unidade nacional lolos ho ajuda husi Hunu, Hudu, Ruak ho guerrilheiros ho kambatentes sira klandestina. Xanana sai husi Fretilin hodi hametin Unidade Nacional. Momento nebe Xanana luta makaas atu hari unidade nacional, Alkatiri ho Abílio Araújo iha liur neba tebe rai los hodi defende nafatin Fretilin mak tenki dirigi funu. Se Fretilin mak dirige funu karik unidade nacional la iha, tanba forsa sira seluk lakohi atu tama ba Fretilin laran. Ho CNRM/CNRT mosu, nudar orgaun apatidaria ou suprapartidaria mak foin ema hotu tama hamutuk hodi funu ba ukun an. Bele husu veterano ho ema klandestino tomak, sira hatene ida ne. Unidade Alkatiri nian mak buka joga Abílio Araújo ho José Luís Guterres, nune’e mos Ramos Horta. Unidade Alkatiri nian mak buka fahe Fretilin ba rah-rahun. Caso sucesso? Karik nune'e, nusa ema hotu la kontente hodi tane Alkatiri sai PM nafatin? Nusa mak Alkatiri monu tidin kidun tarutu los iha rai. Nusa mak mana Mena ho Fretilin radikal sira tane la hetan? Agora tane hodi tau fali nia fatin PM mos susar los? Nusa mak mosu krizi 2006. Nusa mak la hatene resolve ho ultrapassa krizi ne'e? Sucesso fahe kilat ho hamosu krizi karik los. Susesu halo ema rihun ba rihun moris iha tenda okos karik los. Susesu halo ema barak lakon nia sasan ho uma karik los. Susesu halo ema barak kanek ho mate karik los. Susesu halo F-FDTL ho PNTL han malu ho tiru malu karik los. Susesu halo nakfera PNTL karik los. Susesu pratika KKN karik los. Tanba buat hirak ne akontese hotu iha 2006, tinan nebe mana Mena halo referencia ba ne.

Haree mos MCC la fo ajuda ba Timor tanba indicadores KKN baseia ba tinan hirak Governasaun Alkatiri ho Fretilin nian. Ne caso de sucesso mak ne ka? Coitado, kiak tebes halo avaliasaun.Husu tok ba Aniceto ho Arsenio, Naikoli ho Victor ne'e halo parte partidu nebe. Tanba sira kolegas iha tempu resistencia nian. Nune hodi mana Mena bele sai matan dok ida diak hodi sik kona. Se lae sik arbiru de'it halo artigo ne ninia kredibilidade mos lakon tanba la apresenta faktu ka informasaun los ruma ba leitores sira. Alkatiri rasik to'o agora la rekuinese nia sala ruma, sa tan atu responsabiliza ema seluk nian. Alkatiri hanesan santo oan ida ba mana Mena ho Fretilin radikal sira. So Fretilin sira seluk mak bele halo auto-kritika, maibe Alkatiri labele halo tanba nia santo. Furak los. Ida ne mak naran justisa iha Fretilin. Kontinua adora apa boot Alkatiri ba. Ami sa, durante Alkatiri la halo auto-kritika e kontinua la respeita ema seluk, nia la sei hetan respeito rohan oan ida husi ami.

FJ : Unidade ba Mari Alkatiri namlahuk los. Nia repete fila fila “unir para comandar ou dividir para reinar”. Ita la hatene nia defende ida nebee los. Tuir konsiensia deit, Mari Alkatiri la defende unidade. Unidade ba Alkatiri mak sobu tiha ida agora no harí fali unidade seluk maibe hot-hotu bolu nia apa hanesan mana mena. Tan unidade nebe Xanana harí ona taka dalan ba Mari Alkatiri atu ukun tinan 50.

FA
- "Iha loron 23 Fevereiru hau lé jornal Diáriu no haré hakerek nain ida (ne’ebé iha manias katak hakerek maibé hakerek ulun tu’un ain sae de’it) hasai ninia artigu iha jornal ho títulu “ Mari Alkatiri 1974 suspeito elemento APODETI iha FRETILIN”. Oi! Ida ne’e mak argumentu foun Maubocy nian ka? Hau atu hamanasa ka atu hanoin fali Vicente Maubocy? Koitadu!Nia kal dezesperadu duni, buka hodi bi’it argumentu falsu ida ta’an atu hakarak hatún hodi bi’it líder partidu FRETILIN nian. Vicente sira hahú sira nia luta iha 2003? Ai, koitadu duni! Ema sira ne’e kal la iha duni buat seluk diak ba halo. Dala ruma hau hanoin tebes sira. Lakon enerjias barabarak, kalan kalan la toba, loron buka ema tu’un sae, hodi mehi nafatin hatún lider partidu FRETILIN nian, Mari Alkatiri. Tinan neen liu tiha ona, hau nia fuk moos mutin hotu ona, maibé, Mari Alkatiri sei kaer nafatin nia kargu nu’udar Sekretáriu Jeral FRETILIN nian, iha nafatin apoiu Comité Central FRETILIN nian no militantes nian. Delegasaun internasional ne’ebé de’it, ne’ebé vizita Timor-Leste, koalia ho nia kona ba asuntu oin’oin no ida ne’e hatudu katak komunidade internasional iha respeitu no konsiderasaun ba nia, la’os deit nu’udar líder partidu FRETILIN nian maibé, nu’udar mo’os ex-Primeiru Ministru RDTL, ne’ebé iha vizaun polítiku-sósiu-ekonómika diak tebetebes ba ita nia rain".

RC - Delegasaun internacional sira ba hasoru Alkatiri la’os tanba Alkatiri ema importante, maibe Horta ho Xanana mak husu ba ema sira ne’e hasoru Alkatiri hodi nia labele sai frustradu boot hodi estraga Timor. Ne’e la’os buat segredo ida. Ne’e hanesan labarik ki’ik sira buka atensaun, karik la iha atensaun orsida sira rumraga ona. Karik hare husi partido, lolos hasoru mak Lu-Olo, tanba Lu-Olo mak presidente. Maibe Lu-Olo ema ida iha maturidade polítika e la arbiru, tan ne’e delegasaun internacional sira la preocupa ho nian.

Hare de'it, kuandu ema ruma la fo atensaun ba Alkatiri komesa nia halo rumrangga ona. Ameasa halo marha da paz ba lalos, depois la halo, halai fali ba Governu husu atu sai chefe negociador ba tasi Timor, ema hakilar lisuk sai halai lakon. Husu fali osan ho kareta ba Governo hodi ba pasiar, kaer iha lei pensaun vitalicia nebe nia rasik hamsou hodi hariku an, ema hakilar lisuk sai diuk, agora hakarak fali ona atu ba sai chefe delegasaun hodi ba Guine Bissau. Hanesan los labarik husu rebusadu, kuandu aman la fo atu estraga hotu sasan iha sorin. Tan ne Delegasaun Internacional ho Xanana ho Horta mos dala ruma tenki fo rebusadu hodi ano oan labele baku rahun hotu bikan ho karuk iha sorin.

Vicente Maubocy keta la desesperado karik? Nia keta hamanasa hela tanba hare Alkatiri mak stress ho frustradu boot tanba lakon tiha kadeira mamar PM nian. Se mak hatene mana Mena mos frus hotu tanba tane tun tane sa'en Alkatiri, maibe liman sai kole lerek tanba Alkatiri la hetan nafatin PM.

TAMBA SÁ VICENTE UZA ABÍLIO ARAÚJO?

FA
- "Hau la hakfodak katak Vicente Maubocy uza ema hanesan Abílio Araújo, nu’udar ninia “ fonte fidedigna”, hodi tenta inkrimina katak iha 1974 ema suspeita Mari Alkatiri nu’udar APODETI nia ema iha FRETILIN nia laran. Sai suspeitu ba sé? Atu inventa matebian ruma nia naran ka? Biar hau admiti iha suspeita husi ema balun, sá provas mak Abílio Araújo no Vicente Maubocy iha atu hatudu liman katak iha momentu ruma Mari Alkatiri hakarak integrasaun Timor-Leste nian, iha Indonesia? Ne’e hahalok a’at ida tebes. Karik suspeita ne’e mosu duni, ema sira ne’e suspeita arbiru de’it, maibé, hau konsidera imoral liu, bainhira liu tiha tinan tolu nulu resin, sira nain rua tatoli suspeita ida ne’e , nu’udar tiha ona lia loos, biar la iha provas. Ema ne’ebé tenta tatoli lia bosok sira ne’e hatudu katak sira la iha integridade moral no la merese ema seluk ninia respeitu. Abílio Araújo funda ona partidu seluk naran Partidu Nasionalista Timorense (PNT), ne’ebé iha eleisoens lejislativas 2007, la hetan kadeira ba tu’ur iha Parlamentu Nasional. Abílio Araújo fou’foun nasionalista, sai duni lider FRETILIN nian no nomeadu Prezidente FRETILIN nian ba tinan balun, maibé, hela nafatin iha Portugal. Hosi grupu estudantes bolseirus mai Timor-Leste iha Setembru 1974, nia mesak de’it mak fila ba Portugal, sira seluk deside hela iha Timor-Leste hodi habo’ot FRETILIN no sakrifika sira nia a’an to mate. Biar moris do’ok hosi realidade sr. Abílio Araújo hakarak komanda FRETILIN ho títulu boboot de’it. Maibé sé mak fila a’an tiha molok referendum 1999? Sé mak hakarak terseira via ka autonomia ba Timor-Leste iha Diálogu Intra-timorense iha Londres? La’os Abílio Araújo ? Maibé povu maubere hili ukun a’an, Abílio Araújo moos fila a’an fali ba nasionalista. La buat ida! Ita tomam tiha ona. Iha ita nia le’et , iha ema balun hanesan ne’e duni, toman tiha ona la iha prinsípius, maibé, gosta hatudu liman, biar la iha fundamentu, du’un matak ema seluk. Fila mai fila ba, tuir de’it interese rasik. Hau la preokupa ho ema sira ne’e. Hau konta de’it istória badak ida ne’e ba fó hanoin de’it ba maluk sira ema sé mak Vicente Maubocy habesik a’an atu hetan apoiu ba ninia ambisaun atu tenta hatún Mari Alkatiri".

RC
- Estudantes sira seluk disidi hotu hela, so Abilio Araujo de'it mak fila. Furak los. Be Abilio nia fen Guilhermina ho Roque Rodrigues hela tiha iha Timor ka? Be Alkatiri hela iha nebe? Bosok tan dala ida.

Abilio mak hakarak autonomia, be Rogerio Lobato, vice-presidente Fretilin nian fali? Nia mos tuir hotu Abilio iha tempo neba e nunka tuir aktividade resistencia nian ruma to'o ukun an ne sa-ida fali?. Mana Mena bosok tan dala ida. Keta haluha temi mos Rogerio be diak. Keta hanoin buat sira passa iha mundu ho ai-laran mana Mena de'it mak hatene. Buat ida globalizasaun ne la'os to'o mana Mena de'it.Tuir lolos Vicente Maubocy la precisa kolen hatun Alkatiri. Alkatiri mak sai mesak husi sekretariu geral Fretilin nian, tanba Fretilin la hetan resultadu diak iha eleisoens presidenciais ho legislativas. Karik hetan resultado diak, Lu-Olo ohin loron PR e Alkatiri hetan fila fali ona ninia posto PM. Maibe posto sira ne'e halai dok hotu tanba falhansu Alkatiri nian.

Iha rai demokratiku ho lider sira nebe iha maturidade politika, kuandu hare partido hetan resultado la diak, sira buka salva partido liu husi passa poder ba militante seluk. Alkatiri nian oin seluk, hako'ak metin kadeira, la interese futuro partido nian. Alkatiri vida diak tanba bibi malae sira fo an nafatin ba Alkatiri sa'e, tanba bibi malae hatene de'it halo "meee" hanesan hatene deit halo "amen". Asu han besik to'o nia fuan ona mos nonok de'it. Hanesan mos Alkatiri sela ho sae to'o keok mos fo an nafatin. Alkatiri halo ba kulisaun mamar toba iha leten mos sira entrega an tomak nafatin. Afinal bibi malae sira hanoin liu salva Alkatiri do que salva partido. Ne so hatudu buat ida de'it, katak iha CCF, so Alkatiri mak matenek e sira seluk hanesan bibi malae hotu, neduni labele troka Alkatiri lolos. Hanesan los Golkar ho Suhartu ukun iha Indonesia, ema seluk labele troka Suhartu, maibe kuandu estudantes ho movimentus pro demokrasia sira halo monu tiha Suhartu, iha ema matenek barak los iha Golkar. Intelektual ida fo an ba ema sa'e, ida ne mak dignidade la iha duni, tanba la hatene ema halo at hela nian.

Abilio Araujo funda mesak nia partido, la tabele ba Fretilin hetan votos 10. 000 resin. Se Alkatiri mak halo mesak ninian, keta 1000 ida mos la iha karik. Hau sadik Alkatiri hari tok partido ketak hodi hare nia mak makas liu ka Abilio Araujo. 100%, Alkatiri la iha korajem atu hari mesak partido hanesan Xanana, Xavier ho Abilio Araujo. Keta mana Mena mak tuir karik, hau hanoin Fretilin seluk la tuir ida.

FJ
: Mana Mena hatudu fragilidade no ita haré momos hela. Wainhira koalia Vicente Maubocy no Abilio Araújo labele haluha sira nain rua ninia ligasaun histórica ba Fretilin Radikal. Se mana Mena iha koragem ba deskute deit ho sira rua hodi bele halos hanoin nebe kleuk hodi fahe familia Fretilin nebe sai ki´ik ba dau-daun se CCF hakarak expulsa tan José Luís Guterres, Victor da Costa ho sira seluk. Tan sira laos mesak. Mana Mena keta sai hipokrita hanesan apa Alkatiri nebe dehan: HAU BELE HALO DIÁLOGO HO XANANA GUSMAO MAIBE LAOS HANESAN KOMANDANTE. Maibe se mana Mena akompanha karik, Alkatiri ba hasoru bei-beik Comandante sira iha Áfrika no Comandante Fidel Castro nebe ukun CUBA besik tinan 50 ona laiha problema. Lia husu, Xanana ninia qualidade hanesan Comandante impede dialogo iha nebe? Ka Mari Alkatiri halo finge nune´e para constroi ninia popularidade? Ita lalika koalia barak tan resultadu husi Alkatiri nia dificuldade halo dialogo ne´e ema hotu hatene.

Mana Mena, foin lalais hakerek mos artigu ida hodi desmente karta nebe Mari Alkatiri hakerek hodi husu osan ba estadu “hadia uma no resolve problema partikular sira seluk tan (leê iha karta MA iha FH) hodi dehan Mari Alkatiri husu osan hodi halo gabinete hodi servisu ba desenvolvimentu...! Ukun tinan haat la halo desenvolvimentu. Agora ukun iha ema seluk nia liman foin hanoin halo gabinete desenvolvimentu nebe tuir lei explika la hetan. Keta bosok nune. Ita timor oan hotu keta halo moe malu.

FA - "Vicente Maubocy ka Abilio Araújo, mai ami FRETILIN, tetu ho dasi, hanesan de’it. Sira nain rua hakat tia ona FRETILIN nia lutu, la’os ona ema FRETILIN nian, ne’e duni ami la espera buat ruma diak hosi sira nia ibun. FRETILIN la hein no la hakruuk ba husu apoiu hosi Abílio Araújo ka Vicente Maubocy tamba sira harii ka tabele tiha ona ba partidu polítiku seluk. Sira iha sira ninia direitu atu husik FRETILIN. Maibé, bainhira sai ona husi FRETILIN, lakon ona kbiit atu influensia militantes sira seluk kona ba asuntus FRETILIN nian. Sé Vicente, ne’ebé reklama nafatin katak nia FRETILIN, sente nesesidade atu koalia ho ex-membru FRETILIN nian no Prezidente Partidu Nasionalista Timor, atu buka apoiu ba hatún Sekretáriu Geral FRETILIN nian , entaun nia kal dezesperadu mate loos. La hetan apoiu husi militantes FRETILIN nian atu hatún Mari Alkatiri, ba buka fali apoiu hosi líder partidu seluk ida nian. Atu tenta alkansa ninia objetivu Vicente Maubocy halo fali rekursu ba ema ida ne’ebé FRETILIN expulsa tiha ona".

RC
- Karik mana Mena ema kritiku ida duni, tuir lolos husu tan sa mak ema sira ne hakat lutu. Iha esforsu dialogo hodi resolve problema iha ka lae. Alkatiri anti dialogo e la brani resolve problema internu partidu nian. Nia so hatene mak usa forsa, duni sai ema husi partidu tanba ema diskorda ka kritika nian. Mana Mena bele hela ho Alkatiri to'o mate, tanba hatene mak kose ho adora Alkatiri. Abilio Araujo agora hanesan lixo ka sampah ba mana Mena ho Fretilin radikal sira. Maibe mana Mena ho maluk sira la moe hodi komu liman metin kanta nafatin musika Foho Ramelau nebe Abílio Araújo halo. Karik hakarak hamos total Abílio Araújo ninia ain ho liman fatin iha Fretilin, diak liu mana Mena lalika ona kanta Foho Ramelau, se lae sei hanoin bei-beik Abílio Araújo mautuk ho liman fuan boot nebe badaen toka piano ka orgaun ne. Brani halo tok hino seluk hodi troka Foho Ramelau.

"AMI KONTRA MARI ALKATIRI, LAOS KONTRA FRETILIN”

FA - Fraze ida ne’e hau lé no rona beibeik ona. Vicente ho ninia grupu dezabafa katak sira hahú sira nia luta iha 2003 no sei ramata bainhira Mari Alkatiri rezigna a’an. Ami hatene katak ida ne’e halo parte estratéjia ida. La’os hosi de’it ex-membrus FRETILIN nian, nu’udar ativistas partidu CNRT nian. Estratéjia ne’e mai hosi konspirasionistas hotu-hotu ne’ebé tenta hafoer Mari Alkatiri nia naran hodi tenta hakiik ka hamoos FRETILIN hosi senáriu polítiku Timor-Leste nian. La’os Mari Alaktiri sira nia alvu prinsipal. Sira hakarak hamonu nia hodi halo FRETILIN ninia lideransa nakfera no ninia konsekuénsia imediata mak FRETILN naksobu no lakon eleisoens . Ami FRETILIN matan nakloke ba ida ne’e. Sei la husik ema seluk hosi liur atu halo presaun ba hamonu kamarada Mari Alkatiri, líder istóriku no konsistente ne’ebé hamoris fali FRETILIN ninia estrutura iha 2000, kaer metin FRETILIN nia abut no fuan, ne’ebé eleitu Sekretáriu Jeral iha 2001 no 2006, liu hosi eleisoens ne’ebé haktuir estatutus no Lei partidus polítikus nian".

RC
- Mana Mena ne’e matan delek duni. Alkatiri mak hamoris fila fali estrutura Fretilin nian? Fretilin hori bainhira mak mate ona, neduni Alkatiri hamoris fila fali? Iha funu laran, Fretilin la mate. Iha rai laran iha CDF i iha liur iha DFSE ou DEF. Fretilin ninia estrutura nunka mate. Mena Mena hakarak dehan, Fretilin hot-hotu mesak beik ten hotu, inkluindu Lu-Olo ho mana Mena rasik, tan ne, Mana Mena temi los de'it Alkatiri nia naran, hanesan unika pessoa mak halo moris fila fali estrutura Fretilin nian. Insulto boot ida ba militantes Fretilin hotu nebe serbisu dolar didiak hodi organiza reuniaun nacional quadros Fretilin nian. Insulto boot ba ema hotu nebe partisipa iha reuniaun e fo ideias hodi halo restruturasan ba Fretilin. Mana Mena kala hakarak dehan ninia apa boot Alkatiri mesak mak koalia ho hakerek kona ba restruturasaun Fretilin nian, militante sira seluk iha reuniaun ne nem hasai unika lia-fuan, tan ne sira la kontribui buat ida. So Alkatiri de'it. Buat hot-hotu nebe diak so Alkatiri de'it, maibe buat aat nebe Alkatiri halo, Alkatiri nunka rekuinese sa atan atu responsabiliza aktus militantes seluk nian. Furak tebes, afinal lider irresponsavel ida. Rogerio Lobato nudar vice-presidente Fretilin ho ministro Administrasaun Interna, fahe kilat, Alkatiri nunka assume responsabilidade politika ho moral ruma. Lider egoista. Iha rai seluk, kazu sira hanesan ne, Alkatiri mak tenki mosu hodi assume uluk, tanba nia nudar lider maximu. Alkatiri hatene usa ema de'it, kuandu ema halo sala nia lakohi tuir responsabiliza. Kuidadu ho marcha da paz, se imi halo violencia depois tama kadeia, Alkatiri la sei responsabiliza buat ida hanesan to'o agora nia halo nebe lakohi assume responsabilidade ruma. Mana Mena mai reforsa de'it ideia ida Alkatiri mak Fretilin e Fretilin mak Alkatiri. Tan ne hola konkluzaun kuandu Alkatiri monu Fretilin nakfera ona. Analisa ida superficial ho simplista liu. Hanoin la iha tan ema ruma iha Fretilin hodi lori Fretilin ba oin. Hanoin hanesan Golkar lolos de'it. Maibe kuandu Suhartu monu Golkar la mate e sei manan tan eleisoens legislativas iha tinan lima liu ba. Kuandu Alkatiri monu tiha, se mana Mena nian memoria la badak sei fo razaun ba hau katak iha Fretilin iha ema barak tebes ho kualidade mos diak nebe sei lori Fretilin ba oin nafatin sem Alkatiri.

FA
- "Komité Sentral FRETILIN nian sei la fó dalan ba ex-militantes sira atu ezije no atu halo tuir sira nia hakarak de’it. FRETILIN la’os moris horseik no la halao ninia knaar arbiru de’it. FRETILIN funsiona ho sentidu organizasaun no dixiplina. La’os ex-militantes mak mai fali ezije Kongresu ka Konferénsia Extraordinária atu hili ideransa foun. Ami, militantes FRETILIN nian haktuir desizoens Kongresu nian, órgaun a’as liu partidu nian no iha intervalu Kongresu rua nian, ami haktuir matan dalan Komité Sentral no órgauns nasionais sira seluk".

RC
- "Matan dalan CCF ka matan delek CCF nian? Parabens ba halo explusaun ba militante Fretilin sira. Nune'e hodi halo partido sai boot. Partido ne boot ba beibeik duni, ninia numero husi 270.000 sa'e tiha ba 120.000, la'os tun. Mana Mena halo konta makaas liu duni Vicente Maubocy. Susesu boot Alkatiri nian duni hodi halo 150.000 militantes Fretilin nian halai tiha ba partido seluk. Iha ne mana Mena iha razaun, la'os Vicente Maubocy mak lori 150.000 militantes Fretilin ne ba CNRT ho partidu seluk, Alkatiri mak dudu ema sira ne sai husi Fretilin ho ninia arrogancia ho inkompetensia governa TL.

FA - "Hau rasik tuir prosessu tomak II Kongresu Partidu FRETILIN nian, hahú hosi preparasaun ba eleisoens iha baze to nivel nasional. Delegadus ne’ebé mai II Kongresu, la’os mai arbiru de’it, sira mai nu’udar delegadus duni, tamba militantes iha baze mak hili duni sira hosi métodu eleisaun, aprovadu hosi Komité Sentral FRETILIN. Prosesu preparasaun no Kongresu rasik halao ho transparénsia tebes no ho métodus demokrátikus tuir Regulamentus rasik Komité Sentral aprova molok halao Kongresu no Estatutus ne’ebé Kongresu aprova no tuir mo’os lei partidus polítikus nian."

RC - Los duni, delegados sira la’os ema arbiru. Tan ne’e Vicente Rai Los ho sira seluk ba tuir lori kilat hotu. Agora delegados sira ne’e iha nebe? Falta tiha transparencia oituan, tanba mana Mena la temi kilat sira tama iha Kongresu laran.

FA
- "II Kongresu FRETILIN halibur delegadus 577 (hamutuk hotu CCF konvoka 580) no hosi númeru ne’ebé partisipa, 515 mak propoen lista únika ho Lu Olo no Mari Alkatiri ba okupa fatin Prezidente no Sekretáriu Jeral partidu FRETILIN nian. Delegadus 550 mak vota ba sira na’in rua liu hosi métodu foti liman (haktuir artigu 17°, n° 2, Estatutos Partidu nian). Ikus fali grupu Vicente Maubocy nian halo rekursu ba Tribunal Rekursu ho argumentu oin’oin atu tenta koa tiha lideransa eleita FRETILIN nian ba tinan 2006-2011. Maibé, tamba II Kongresu FRETILIN la viola lei partidus polítikus nian , lei n° 3/2004, Tribunal Rekursu, liu hosi Akórdaun Koletivu juizes timor oan nain tolu, hasai iha 12 Agostu 2006, hatete katak sira la iha baze atu fó órden ba FRETILIN halo Kongresu extraordináriu atu hili fali lideransa partidu nian. Tamba buat hotu halao tuir legalidade no eleisaun lideransa atual FRETILIN nian reprezenta duni militantes baze ninia hakarak rasik, liu hosi delegadus, kamarada Mari Alkatiri sei kaer nafatin kargu Sekretáriu-Jeral FRETILIN nian tó 2011. FRETILIN la enfrenta krize institusional. Nu’udar instituisaun partidária, halao nafatin lalaok bainbain nian , iha nivel Parlamentu Nasional, liu hosi bankada parlamentar no halo dadaun reajustamentu partidu nian, liu hosi eleisaun órgauns partidu nian iha baze no moos inskrisaun ka reinskrisaun militantes nian. Lideransa konsulta ba malu no Komisaun Polítika Nasional, órgaun kompostu hosi membrus CCF nain 15, halibur bei’beik ba hasai desizoens polítikas. Ne’e duni diak liu ex-militantes FRETILIN no ativistas CNRT nian buka hadia de’it partidu CNRT ne’ebé sira hadomi duke lakon tempu atu buka hatún Mari Alkatiri".

RC
- So ema matan delek mak dehan iha Fretilin la iha krizi institusional. Subar ulun, maibe kidun sai hela? Se la iha krizi Fretilin labele nakfera ba Mudança ho la Mudança. Se la iha krizi Fretilin labele lakon votos to'o 150.000. Hakerek honesta oituan ba mana Mena, se lae mana lakon dignidade tanba hatene de'it mak taka falta maibe la rekuinese erro ho krizi nebe iha partido laran.

ARGUMENTU FAHE KILAT

FA
- "Ho argumentu fahe kilat mak ema “klandestinu” ne’ebé hamosu krizi 2006 kuazi konsegue hetan susesu atu hamoos tiha Mari Alkatiri nia naran hosi senáriu polítiku. Programa Four Corners , kanal ABC nian, ne’ebé Liz Taylor mak halo, entrevista soen sala Vicente Railós, maski la iha fundamentu, programa ne’e sai duni iha Austrália. Loron tuir kedas Prezidente Repúblika simu kópia hosi australiano sira no ezije kedas Mari Alkatiri rezigna a’an. Prezidente derepente de’it la fiar tiha ona Mari Alkatiri. La haruka investiga didiak, haruka de’it surat katak lakon tiha ona konfiansa ba Primeiru-Ministru. Ho Vicente Railós ninia bosok, sira buka atu koa tiha FRETILIN nia ulun bo’ot ida , ne’ebé iha firmeza de prinsípius no ida ne’ebé brani atu hari fila fali no kaer metin FRETILIN nu’udar partidu independente ida, ho lideransa ida ke forte, ne’ebé funsiona ho ninia estatutus rasik, ninia programas rasik, ninia linha polítika rasik. Objetivu konspirasionistas sira nian, la’os deit hatún Mari Alkairi hosi ninia kargu nu’udar Primeiru-Ministru, maibé, hakarak hatama moos nia ba kadeia Becora nian, atu hasees nia devez hosi FRETILIN, karik to mate de’it iha kadeia. Ikus mai, provas no evidénsias la iha ba Ministériu Públiku halo akusazaun, ne’e duni prosesu arkiva de’it iha loron 3 Fevereiru 2007. Biar Mari Alkatiri la sai arguidu (tamba Ministériu Públiku la hetan evidénsias) no moos iha julgamentu Rogério Lobato nian, Railós la konsegue aprezenta provas atu akuza Mari Alkatiri, José Luis Guterres, nu’udar ativista CNRT nian, uza nafatin argumentu katak Mari Alkatiri fahe kilat, hodi nune’e tenta hamenus votus FRETILIN nian iha eleisaun lejislativa 2007 nian. To ohin loron grupu ex-militantes FRETILIN nian ne’ebé ba tara a’an nu’udar ativistas CNRT nian, uza nafatin argumentu ida ne’e, biar Ministériu Públiku hasai ona desizaun ba arkiva de’it alegasaun ne’ebé ema balun foti hasoru Sekretáriu Jeral partidu FRETILIN nian. Ida ne’e hatudu momoos katak sira la fo’o fiar ba instituisaun estadu nian ne’ebe tau matan (tuir Konstituisaun RDTL) ba prosesu judicial iha Timor-Leste molok hatama ba Tribunal atu halo julgamentu. Tamba de’it hakarak hamenus ka hamate FRETILIN ninia forsa iha rain ida ne’e, Mari Alkatiri tenke tama hodi biit ba kadeia? Oinsá ita bele hari no hametin estadu de direitu demokratiku iha Timor-Leste?"

RC
- Entrevista soen sala i la iha fundamentu? Nusa mak Rogerio Lobato tama tiha kadeia se la iha fundamentu? Iha fahe kilat duni ka lae mana Mena? Keta mai lohi ita. Rogério fahe kilat ba ninia interesse partikular ka ba interesse partido nian? So ema ida beik tebes mak bele fiar Alkatiri la hatene buat ne’e. Provas iha duni, Fretilin fahe kilat liu husi ninia vice-presidente Rogério Lobato. Rogerio mak Alkatiri sosa kotu ona hodi lakohi loke sai buat hirak ne, karik Rogerio loke, Alkatiri kala tama duni kadeia depois mak Horta ba fo indulto hodi sai fali, tanba sira rua uluk hamutuk iha klandestina, mesmo agora la hamutuk iha Fretilin tanba Horta la gosta mafia Alkatiri nian. Kuaze atu hamos Alkatiri husi senariu politiku? Ema ruma la buka hamos Alkatiri husi senariu politiku. Povo ho susesu hatun tiha ditador Alkatiri. Ida ne mak faktu.

ARGUMENTU
“FRETILIN LAKON ELEISAUN 2007”

FA
- "Ex-militantes FRETILIN nian ne’ebé tara a’an ba CNRT dehan beibeik katak FRETILIN lakon eleisoens. Tuir rezultadus CNE hato’o ba públiku, FRETILIN mak manan eleisoens ho 29.02 % votus iha nível nasional nune’e manan 21 asentus iha Parlamentu Nasional. FRETILIN mak manan, la’os CNRT, la’os PD no la’os koligasaun ASDT/PSD.Maubosy rasik dehan dala barak katak nia maka lori votus rihun atus ida lima nulu ba CNRT, maibé CNRT hetan de’it 100,175 (24%). Rihun lima nulu be’e Maubosy hatete dala barak ne’e ba ne’ebé lo’os? Halo konta simples ida mo’os la hatene, atu koalia barabarak halo sa’ida!?Ba Maubosy, CNRT hetan votus tanba nia. Povu fo’o apoiu ba nia, la’os ba Xanana. Nia la’os de’it iha apoiu liu Mari, maibé, nia liu mo’os Xanana. Koitadu, frustrasaun halo Maubosy hanoin, koalia no hakerek ulun tu’un ain sa’e. Sé mak fó fiar ba Maubosy karik a’at liu tan nia. Triste tebes katak iha duni ema balun fiar ba nia."

Fim (On 3/7/09, Filomena de Almeida wrote: Bom dia Timor Post publika artigu ne'e iha sira nian edisaun ohin nian, dia 7 de Marco 2009. Kumprimentus. Filomena)

RC
- Iha parte balu Maubocy exagera duni. Iha ne hau konkorda ho mana Mena. Ema barak halai husi Fretilin la'os Maubocy nia serbisu, maibe Xanana, CNRT, PD, ASDT, PSD, UNDERTIM ho PUN nia serbisu rasik. Sira nia serbisu sai facil ho ajuda Alkatiri nian nebe la hatene resolve problema internu Fretilin nian nune'e mos la hatene resolve krizi 2006 nebe halo ema rihun ba rihun terus ho lakon ninia sasan diak hotu. Ida ne faktu ida.
>>>>>>>>>>fim<<<<<<<<<

Parte II

RESPOSTA BADAK BA SENHORA FILOMENA DE ALMEIDA

Husi : VICTOR TAVARES
Cidadão – Editor Forum-Haksesuk

Cara Senhora Filomena de Almeida

Em primeiro lugar desejo-a boa saúde e felicidades, como mãe dos seus filhos, como esposa do seu marido e como mulher compatriota timorense!

Não me apetece muito nem me entusiasma para responder a sua exposição retórica na praça pública acerca da sua posição, do seu partido em declínio e do seu ídolo líder Mari Alkatiri.

Mas se me permitisse, queria alertá-la da sua consciência de que o nome Filomena de Almeida era um nome desconhecido, pelo que sei no seio da FRETILIN na era da ocupação nos anos 70/80. O seu nome nem consta na lista das mulheres lutadoras da FRETILIN contra a ocupação. O seu nome só surgiu juntamente com os dos outros parasitas do partido histórico depois do referendo de 30 de Agosto de 1999. Mas que compreendo, a senhora quer ser nova protagonista na defesa do seu líder politicamente apagado. Tudo bem!

Nesta era da Independência, a Senhora Filomena de Almeida descaradamente aparece como se fosse uma “robbina dos bosques” a tentar a sua sorte e pôr cobro em abrigo o seu ídolo líder Mari Alkatiri dos desgastes políticos de 2001 a 2006. Mas senhora Filomena Almeida tenha um pouco a luz na sua visão de que se algum timorense dirigiu críticas ao seu ídolo, que na realidade não é um maubere qualquer de ai-suak na’in mas sim é um político e um líder de um partido político, é mais que justo de ser assim e o Mari Alkatiri merece ser sensurável com base nos factos que antecedem essas críticas.

Senhora Filomena de Almeida acha que alguma vez o Forum-Haksesuk, os seus autores e editores como Victor Tavares, António Ramos e outros editaram notícias infundadas sobre o Dr. Mari Alkatiri, desde que este formou o I Governo Constitucional ?
A Filomena de Almeida agora veio inventar as informações ao público através deste texto publicado no Timor-Post, considerar o Victor Tavares e António Ramos descreverem a origem do seu líder ídolo Mari Alkatiri ter nascido em Bali ou em Kupang. Onde é que a Senhora foi buscar essa informação, talvez a Filomena de Almeida está a materializar as alegações para acusar o Victor Tavares e António Ramos de difamação ao seu líder com essas invenções ?

Mas atenção, respeito muito todas as mulheres como eu respeito a minha saudosa mãe e minhas irmãs, mas não tente inventar falsas acusações e não nos obrigue engolir o “sapo vivo” com essa sua falta de lucidez nas descrições indiscriminadamente das situações. A Filomena de Almeida deve ter a noção de que o Forum-Haksesuk é um espaço para muitos autores com diversos pontos de vista, onde se expõe muitos temas de debate, muitos argumentos cruzados sobre as situações em Timor nomeadamente sobre o da política, da justiça, do sistema da governação, do desenvolvimento económico, dos problemas sociais, das resoluções dos conflitos internos, sobre a solução de casos dos peticionários, do grupo ex-major Reinado, da educação, e as abordagens da religião Católica e etc.

O Forum-Haksesuk não é igual aos blogues criados pelos seus camaradas da FRETILIN, com fins para lançar os ataques pessoais e difamações ao Senhor PM Kay Rala Xanana Gusmão e fala-se muita do derrube do IV Governo Constitucional etc.

O Forum-Haksesuk é diferente do Forum-TL Nasaun onde este só tem um único objectivo, um espaço para descarregar as frustrações das pessoas da FRETILIN pela derrota política consecutiva nas duas eleições últimas.

Se a Senhora Filomena tem um pouco conhecimento da cultura académica deve perceber no mínimo, em distinguir quem escreveu ou a escrever o que no Forum-Haksesuk, pelo que se deve também a apropriar-se as palavras escritas a distintos autores e não uniformizá-las a todos. A Senhora Filomena de Almeida pode provar a acusação de que o Victor Tavares e António Ramos, alguma vez referiram nos seus artigos de que o Mari Alkatiri ter nascido em Bali ou em Kupang?

Sabe que o Forum-Haksesuk é apenas um meio e não um autor das informações, sendo que cada artigo publicado neste cujo proveniente de diferente autores, assim como as responsabilidades pelos artigos não um por todos mas sim, cada autor responsabiliza mediante dos seus artigos.

Sobre as outras situações referenciadas por si neste seu texto onde as questões à volta do partido FRETILIN e sua liderança, bem como armamento civis por um alto dirigente da Fretilin não comento, porque não será com a tese hoje defendida por Filomena de Almeida é que se transforma a realidade, aliás, nee direito Senhora Filó nian atu koalia. Maibe dun fali ami iha Forum-Haksesuk mesa ema frustrados no obsesaun nee Senhora Filó karik soe fali imi nian estado de espirito mai fali ami karik. Tanba, la’os novidade ba ema ida katak frustração nee de facto iha ema FRETILIN sira nebee lakon poder, la’os Victor Tavares ka Antonio Ramos Naikoli ka editores Forum-Haksesuk selu-seluk, karik Vicente Maubocy (FM) rasik mos la’os frustrado tanba ema sira balun husi FRETILIN-Mudança oras nee kaer poder.

Ne’eduni Dona Filó nian dun nee la iha lógica no hato’o dun maibe destido errado, hanesan Dona Filomena haruka sasan ba ema ruma maibe haruka ba iha bahasa indonésio bolu dehan “salah alamat”. Se Senhora Filomena uza raciocínio katak F-Mudança sira frustrados tanba Mari Alkatiri permanece iha kargu nudar SG hodi dificulta Vicente Maubocy ho nian grupo fila ba FRETILIN, mos hanoin nee la lógica tanba politicamente ema sira nee la’os bulak atu tama fila fali partido ida nebee desgastado politica nebee boot.

Victor Tavares ho António Ramos mos atu frustrados tanba sa, se ema nian aman na’in rua nee la’os ema FRETILIN no la lakon buat ida...?

Kona ba Senhora Filó nian designa António Ramos ho Victor Tavares iha partido klandestino nee, ha’u apenas fo hatene ba Dona Filó atu interioza didiak buat princípio democracia iha sistema estado de direito democratico no liberdade expressão. Favor ida reflete didiak principio democracia nee oin sa!

Ami na’in rua atu iha partido ka lae nee problema ami nian, la’os Fretilin nian problema muito menos Dona Filomena de Almeida nian. Se hatene katak nação RDTL iha nian povo, iha ninian cidadãos, iha ninian sistema democrático mak senhora mos hatene ona katak ita ida-idak iha ita nian direito no dever hanesan maibe responsabilidade ketak-ketak tuir ida-idak nian actos nos atitudes.

Hatene mos katak iha demokrasia ema ida-idak halo buat nebee nia hakarak, nunee cada cidadão iha liberdade total atu koalia ka hakerek, iha liberdade atu hato’o ninian hanoin, liberdade atu kritika liderança ruma nian hahalok nebee la diak, independentemente iha partido ka la iha partido. Nunee liberdade mos atu kritika Dr. Mari Alkatiri nebee iha realidade hatudu ninian hahalok balun nebee deplorável a nível ética ou moral, hanesan insulta ex-combatentes sira ho lia-fuan inqualificável hanesan “fo’er fuk naruk la fase”, hateten ninian compatriotas selu-seluk hanesan “manu rade”, no insulta povo nebee susar ai-han hanesan ho “fahi krekas”.

Agora ha’u husu ba Dona Filó, como é que é possível pedir aos outros para que eles respeitem o sei ídolo líder Dr. Mari Alkatiri enquanto ele próprio considera os outros como sendo animais?

Sabe uma coisa Dona Filó, se o seu ídolo líder fosse uma pessoa humilde e quer ser humilde como a grande maioria do nosso povo, Dona Filomena não precise de pedir que os outros respeitem o Dr. Mari Alkatiri, mas em primeiro lugar ele é quem demonstra que é uma pessoa respeitável e merece ser respeitado. Além de ele ser líder histórico como pessoas da Fretilin o reconhece mas para mim ele apenas líder pré-história, incrivelmente demostrou as atitudes miseráveis no momento em que chegou ao poder como PM.

Pergunto a Filó como é possível assim ? Talvés para os militantes da Fretilin os insultos que o Mari Alkatiri proferiram são boas lições para aprender mas para o povo de Timor não e nunca !

Não sou anti-Mari Alkatiri mas sou anti as atitudes dele que é coisa diferente. Respeito o Dr. Mari Alkatiri como pessoa humana, como pai dos seus filhos e como marido da sua esposa. Mas como líder de um partido político como a FRETILIN, que não educa a sociedade onde faço parte com boas lições e falta de respeito pelos outros, obviamente nunca deixarei de o criticar.

Porque se trata de um líder, ser líder tem de sofrer com as críticas, as críticas não matam ninguém antes pelo contrário com as críticas para corrigir os erros e evitar torná-los no futuro. Se o Dr. Mari não sentiu cometer erros como nunca reconheceu-os mas que todos falam da mesma letra que minha relativamente aos comportamentos deste no passado recente, já nem sei o que dizer.

Eu quero acreditar que um dia o Dr. Mari Alkatiri venha a ser outra personagem como líder político em Timor-Leste no futuro, em caso de o queira ser. Mas, dificilmente será se mantiver com a mesma atitude e sem ter a coragem de corrigir os seus erros no passado, e pior será nunca quis reconhecê-los.

Tane netik imi nian Secretário Geral tanba politicamente nia hamrik sama rai la hetan, maibe la bele fo sala ba ema seluk tanba sa FRETILIN lakon poder no ninian liderança tuba partido la metin hodi partido historico nee nian ema fahe malu.

Obrigado wa’in !

FA – Filomena de Almeida (Fretilin)
RC - Raul Casanova (leitor FH)
FJ – Félix de Jesus (editor FH)

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.