VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090125

"Estratejia foun" iha Mari Alkatiri nia ajenda politika

Hosi: Celso Oliveira

Hakerek signifika hato'o ita nia hanoin. Hau hakerek desde hau sei kiik. Hau hakerek buat nebe maka hau hatene i gosta.
Iha tempu libertasaun nasional nia laran, hau (hamutuk ho Avelino, Aniku, Atoi Lopes, Bosco, Alau, sst) halo parti iha redasaun boletim informativu Halibur, pertense grupu Fecletil, iha Jakarta. Iha fali Portugal, hau koordena grupu ida hodi halo boletim informativu naran Klosan Lian.

Hafoin tiha Timor ukun rasik-an, hau prefere husik mundu funu nian (a maldita guerra) hodi dedika-an iha mundu literatura, tamba hau konsidera hanesan parti ida iha hau nia mehi antigu (old dreams), i, liu-liu tamba hau konsidera katak hakerek (literatura) halo parti atu muda ema Timor ninia mentalidade i assaun. Ohin loron hau kontinua hakerek. Hakerek dadolin, opiniaun, i, informasaun seluk-seluk tan konaba Timor.

Hau uza lian nebe maka hau hatene hodi hakerek hau nia dadolin, opiniaun i seluk tan. Hau uza Tetum, lian ofisial i lian inan (bahasa ibu) ema Timor nian iha hau nia knar literariu. Hafoin, hau uza mos lian Portuguez. Normalmente, tamba lian Portuguez laos hanesan lian nebe maka hau uza kuandu hau moris (housi kiik), entaun hau sempre halo konsulta ho ema portuguez rasik.

Hau konyese poeta Timor hanesan Abe Barreto, i, hakerek nain (escritor) Timor (hela iha Portugal) naran Luis Cardoso "alias" Takas. Mos, hau konsidera katak Xanana Gusmao (atual PM Timor nian) laos deit ema politiku maibe hanesan artista ida tamba nia iha interesse mos ba poezia, pintura i hakerek seluk-seluk tan. Hau mos konyese Timor oan iha Australia naran Naldo Rei (Putu) nebe foin dadu-daun hakerek historia funu nian. Konsidera katak ema sira ne'e iha loron ida sira sei halo riku mundu literatura Timor nian.

Timor Leste iha ema poeta i hakerek nain (escritor) barak nebe mate tiha ona, iha Portugal i Timor. Por exemplo: Borja da Costa, Fernando Sylvan, i, Nino Konis Santana. Konaba Nino Konis Santana, hau hatene katak nia mos ema ida gosta hakerek i le. Molok atu mate, iha Marsu 1998, Konis Santana hakerek buat barak konaba Timor.

Mari Alkatiri desde tinan 2002 to'o 2008 nunka hakerek iha meius Komunikasaun Sosial hodi publika ninia hanoin. Maibe, foin dau-daun, Mari Alkatiri, eis PM i Sekretariu Jeral Fretilin hakerek iha emaill i blog oi-oin konaba "2008: O ano do Escangalhamento das Instituições do Estado". Ita lahatene se ida ne'e hanesan estratejia foun iha Mari Alkatiri nia ajenda politika ka lae. Maibe, hare ba evolusaun politika iha Timor, durante 2008, Mari Alkatiri halo kampanya maka'as kontra governu AMP. Objektivus hosi kampanyas anti governu AMP maka atu halo lakon kredibilidadi Xanana Gusmao iha povo Timor i komunidadi internasional nia le'et. Maibe, kampanyas sira ne'e lahetan resultadu ida, tamba tinan 2008 hanesan tinan suksesu i progressu governu AMP nian.

Konsidera katak hakerek hanesan arte ida (menulis adalah sebuah seni), entaun, buat nebe maka oras ne daudaun Mari hakerek bele sai hanesan arma/kilat foun housi Mari Alkatiri kontra Xanana Gusmao. Maibe, bele konsidera mos katak Mari Alkatiri senti lakon, frustradu ou tauk ona iha panorama politika ema Timor nian. Tamba hau sei lembra entrevista ida nebe Mari Alkatiri halo ho jornalista portuguez. Iha momentu neba jornalista husu "ita bo'ot sei hakerek livru ou konta historia konaba Timor", Mari Alkatiri hatan "se maka komesa hakerek livru ou komesa konta historia funu nian signifika nia lakon ou tauk".

Agora, hau husu deit atu governu Timor dedika atensaun ba mundu literariu Timor nian.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.