VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090119

APRESIASAUN BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO BA ORSAMENTU GERAL DO ESTADO 2009

APRESIASAUN BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO BA ORSAMENTU GERAL DO ESTADO 2009 IHA PARLAMENTU NASIONAL

Dili, 16 Janeiru 2009

Nai Presidente Parlametu Nasional, mak ami hahi no hana’i,
Nai premeiro Ministro, mak ami hahi ho hana’i
Maluk deputado sira, Ministro, Secretario estado sira, no publiku tomak mak ami hana’i.

Tinan ida hobalu ona, AMP kaer ukun no bandu, iha nasaun doben ida ne’e. Kaer ukun no bandu, hodi hatur prinsipiu ukun rasik an, hanesan nasaun soberanu, iha nasaun sira seluk nia let, iha mundu rai klaran.

Kaer ukun no bandu, hodi hatur vizaun no misaun, atu hametin no haburas povu ho nasaun nia vida, ho dignidade no identidade rasik.

Kaer ukun no bandu, hodi hamoris no haburas, fini dame no domi, iha povu no nasaun ida ne’e nia laran, banune, bele hamenus no halakon, hanoin no hahalok violento, nebe, haketak ita no hasusar ita, atu tur hamutuk, hanesan Timor ida deit, Timor Leste nia oan.

Nai Presidente Parlametu Nasional, Premeiro Ministro, Maluk deputado sira, no publiku tomak mak ami hana’i.

Bancada Partido Democratico, tau iha neon ho laran, katak, atu tane no hatur, vizaun nebe mensiona iha leten, lahos dalan ida ke fasil, atu hakat ba no la’o tuir, dalan moris povu no nasaun ida ne’e nian.

Susar atu hakat, no todan atu la’o, tamba nasaun no povu ida ne’e, infrenta hela, situasaun estra ordinariu rua, “krize politika militar tinan 2006 no mudansa konjuntura ekonomia global tinan 2008”. Situasaun hirak ne’e, mosu ho nia dinamika no polemika rasik, mosu ho nia natureza no interese, nebe la hanesan, hosi ida ba seluk.

Nudar Partido nebe, mos hola parte iha politika Aliansa Maioria Parlamentar, Bancada Partido Democratico, konsiente ho laran no fuan tomak, katak, hanoin no hahalok, lia fuan no asaun, hosi nai ulun orgaun soberanu tomak, liu-liu, nai ulun sira hosi AMP, hotu no hakotu deit, hodi rezolve impaktu krizi politika-militar tinan 2006, no impkatu mudansa konjuntura ekonomia global, tinan 2008.

Maske infrenta hela situasaun difisil, ho nia dizafius oi-oin, Politika AMP, nebe lidera hosi Presidente Parlamento Nasional, Fernando Lasama de Araujo, ho Premeiro Ministro Kay Xanana Gusmao, hetan duni progresu no susesu, hodi neutraliza, impaktu krize politika military tinan 2006, no impkatu mudansa konjuntura ekonomia global, tinan 2008.

Nai Presidente Parlametu Nasional, Premeiro Ministro, Maluk deputado sira, no publiku tomak mak ami hana’i .

Bancada Partido Democratico, hakotu no haklaken, nia rekonhesementu no apresiasaun as, ba progresu no susesu politika AMP, iha tinan ida ho balu nia laran, mosu ho razaun hirak tuir mai:

1. AMP, hetan duni progresu no susesu, iha nia politika reintegrasaun no rekonsiliasaun. Ita bele hare susesu ida ne’e, ho programa perioridades, hanesan, IDPs ka deslokadus barak, mak fila hikas ona, ba iha, ida-ida nia hela fatin, no moris hamutuk fila fali, ho komunidade, iha bairu nebe, sira hela ba. Politika AMP mos, hetan duni progresu no susesu, hodi kria ambiente fiar malu, entre membru instituisaun FDTL no PNTL, liu hosi politika “Komando Konjunto”, hodi tau vizaun estadu iha asaun operasaun military, no hodi kaer metin prinsipiu dame, domin no justisa.

2. AMP, hetan duni progresu no susesu, iha nia politika valorizasaun, ba sakrifisiu no dedikasaun funu nain sira, nebe hamoris nasaun ida ne’e, no dignifika povu Timor Leste, hanesan povu ukun rasik an. Ita hotu bele hare ho matan, realizasaun politika valorizasaun ne’e, liu hosi dalan, fo kondekorasaun no pensaun, ba veteranu no kombatentes sira.

3. AMP, hetan duni progresu no susesu, iha nia politika reforma social. Ita hotu bele hare, realizasaun politika reforma social, liu hosi programa hanesan; bolsa da Mae, hodi tau matan ba ema kiak sira, pensaun ba idozus sira, hodi hare katuas no ferik sira nia moris, bolsu estudu ba ema ki’ik no kiak nia oan sira, nebe ulun mamar, hodi kontinua sira estudu, iha ema nia rai, fahe trator no fila rai gratis, ba agrikultor sira nebe, kbit laek no seluk-seluk tan.

Ba progresu no susesu hirak nebe temi iha leten, maka Partido Democratico, liu hosi nia Bancada Parlamentar iha uma fukun ida ne’e, hato’o parabens no boun susesu iha tinan 2009, ba lider AMP hosi partido lima; CNRT, PD, PSD, ASDT no UNDERTIM.

Nai Presidente Parlametu Nasional, Premeiro Ministro, Maluk deputado sira, no publiku tomak mak ami hana’i .

Bancada Partido Democratico, hafoin rona no hare tuir, programa no orsamentu 2009, tetu no hato’o tuir Bancada Partido Democrático nia hanoin, durante prosesu debate iha komisaun no plenaria nia laran, maka Bancada Partido Democratico, hakotu no haklaken nia pozisaun politika ba publiku tomak, hodi hatur no habelar, iha nia Apresiasaun, pozisaun, preokupasaun no rekomendasaun:

Apresiasaun

Hafoin de rona no hare tuir, Lei Orsamento Geral do estado ba tinan 2009, tetu no hakotu, tuir perspektiva politika Partido Democratico, maka Bancada Partido Democratico, haklaken nia kongratulasaun no apresiasaun as, ba vizaun no misaun, konseitu no stratezia, nebe hatur no habelar, iha planu de asaun, ba tinan 2009.

Bancada Partido Democratico, Politikamente no intelektualmente, rekonhese katak, planu de asaun, nebe guvernu AMP aprezenta, iha duni nia vizaun no misaun, stratezia no asaun, tuir konseitu plataforma lozika. Planu de asaun 2009, iha duni maturidade no dignidade, tau vizaun estadu hanesan mata dalan, iha nuansa kriasaun fiar malu, entre estadu no nia povu, ho orientasaun estabilidade politika, sosial no ekonomiku.

Pozisaun politika

Liu hosi uma fukun ida ne’e, Partido Democratico, liu hosi nia Bancada Parlamentar, hakotu no haklaken nia pozisaun politika ba publiku tomak, katak, Bancada Partido Democratico, simu ho laran luak, hodi aprova programa no orsamentu 2009. Tamba ne’e, Bancada Partido Democratico mos, hakarak haklaken ba publiku tomak, katak, Partido Democratico ho nia diresaun tomak, sei fo apoiu moral, politika no intelektual, hodi realiza program no orsamentu 2009.

Razaun nebe motiva ami, hodi simu no aprova programa no orsamentu 2009, mak hanesan tuir mai;

1. Planu de asaun 2009, nebe tau perioridade ba politka dezenvolvimentu infrastrutura bazikas, politika dezenvolvimentu rezional, no politika ba investimentu kapital humanu.tuir ona dalan ka konseitu plataforma loziku, nebe hatur vizaun no misaun, stratezia no asaun, tuir targetu no indikador nebe guvernu aprezenta.

2. Planu de asaun 2009, iha duni sensibilidade politika, ba estabilizasaun ekonomiku, hodi responde krise ekonomia, iha rai laran, liu-liu, krize alimentar, kombustivel, no nesesidade basiku sira seluk, nebe, hasusar no hatodan, povu ki’ik no kiak nia moris, iha nasaun ida ne’e. Politika de intervensaun, hodi halo presaun ba presu merkadu, la’o dadauk ona, tuir nia dalan no nia tempu. Folin fos, mina no seluk-seluk tan, hosi loron ba loron, tun ba bebeik, maske iha tempu no fatin balu, folin nesesidade baziku hirak ne’e, sei dauk la’o tuir politika de intervensaun presu merkadu.

3. Planu de asaun 2009, iha duni sensibilidade politika, hodi halo ekspansaun ba programa reforma social, nebe dignifika ema nudar ema, no povu Timor Leste, Sai Timor nia oan.
Ita hotu bele hare, boa vontade hosi politika ida ne’e, liu hosi pontu hirak tuir mai; a). Kontinua fo rekonhesementu no pensaun ba veteranu no kombatentes nebe, fo tiha ona, sira nia dignidade no vida tomak, ba Timor nia ukun rasik an, b). Fo nafatin asistensia ba ferik no katuas sira, hodi hetan osan uit oan iha fulan-fulan, banune, bele goza netik ukun rasik an ida ne’e, molok sira hakat ba mundu seluk; c). Kontinua ho politika forma ema sai ema, hodi fo bolsu estudu ba povu ki’ik no kiak nia oan sira, hodi kontinua estuda, iha nasaun Indonesia, Australia no seluk-seluk tan, d). Kontinua ho programa revolusaun iha setor agrikultura, hodi fo asistensia, inkluindo fo trator no fila rai gratis, ba agrikultor, nebe la iha kbit atu muda an, hosi aplikasaun mekanismu tradisional, ba iha mekanismu modernu.

Preokupasaun

Ho hanoin atu fo neon nain ho matan moris, ba nai ulun orgaun soberanu sira tomak, liu-liu, ba nai ulun AMP sira, kona ba dinamika politika, ezizensia no nesesidade, povu ho nasaun ida ne’e nian. Tau vizaun no prinsipiu politiku Partido Democratico, iha neon ho laran, tula no hatur komitmentu politiku Partido Democratico, iha hahalok no asaun, maka bancada Partido Democratico, haklaken nia preokupasaun, ba publiku tomak katak:

1. Bancada Partido Democratico, tau preokupasaun bot, ba mandatu lei fundu petrolifru, liu-liu artigu 9, nebe lori ita ba iha interpretasaun la hanesan, entre orgaun soberanu sira, atu responde ezizensia no nesesidade povu no nasaun, nebe loron ba loron, susar atu tetu no sukat, todan atu foti no tane.

Razaun nebe lori Bancada Partido Democratico, preokupa ba lei fundu petrolifru, mak hatur no habelar, iha perguntas hirak tuir mai; a). Ka mandatu lei fundu Petrolifru nebe, fo deit 3% ba estado, bele hatan ona, ezizensia no nesesidade prioritarius ba dezenvolvimentu nasaun, iha setor hotu-hotu, iha Timor laran tomak?; b). Opsaun ida nebe mak justu liu ba ita, hadia vida moris zerasaun ida agora no hari fundasaun nasaun nebe forte, ka, hanoin deit zerasaun ida oin mai, hodi rai riku soin ba sira, no sakrifika zerasaun ida agora? ; c). Vantanzen saida mak Timor Leste hetan, hodi rai deit osan iha banku estranzeiru, no fo biban ba ema estranzeiru hodi fila liman ho riku soin Timor nian, pelu kontrariu, Timor oan sira, tane liman fali ba banku estranzeiru, nebe halo bisnis iha rai ida ne’e?

2. Bancada Partido Democratico, preokupa teb-tebes, ba knar Ministerio balun, nebe ke ema hotu tau esperansa bot, ba kresimentu no dezenvolvimentu ekonomia Timor Leste. Maske nune, iha realidade balun hatudu katak, ministerio hirak ne’e, hala’o knar overlapping ka hadau malu, hosi ida ba seluk, seim tau atensaun lolos ba sira nia knar rasik.

3. Bancada Partido Democratico, preokupa ho kapasidade ekonomia Timor Leste, liu-liu komersiantes nasional, nebe seidauk iha kapasidade naton, atu halo konkorensia ho emprezariu sira hosi rai seluk. Realidade ida ne’e, bele fo impaktu katak, komersiantes internasional, mak sei bele halo konkonrensia ho estadu, no hetan osan barak liu, hosi fundu hirak nebe estadu kria.

4. Bancada Partido Democratico, tau preokupasaun bot ba ezekusaun politika justisa nian iha rai ida ne’e. Tuir Bancada Partido Democratico nia hare, katak, ezekusaun politika justisa nian, sei dauk la’o tuir nia dalan no nia tempu. Implementador sira interpreta lei tuir nia interese no nesesidade. Amiasa no baku ema, sein husu se mak halo sala saida. Sulan ema nein hateten nia sala no nia los, no nein hateten fulan ka tinan hira, mak ema hirak ne’e, bele fila ba sira nia familia. Konsekuensia hosi prosesu ne’e, mak halo povu balu, la dun apresia, produtu lei nebe ukun nain sira hasai. Pelu kontrariu, sira halo rasik julgamentu, tuir sira nia interese no nesesidade rasik.

Rekomendasaun

Konsiente ba buat hirak nebe mensiona iha leten, maka Bancada Partido Democratico, hakarak hato’o nia rekomendasaun hanesan tuir mai:

1. Bancada Partido Democratico, hein katak, to’o ona tempu ba guvernu no parlamentu, atu halo revizaun ba lei fundu petrolifru, iha loron oin mai. Estado Timor Leste, tenki halo revizaun ba lei fundu petrolifru, banune bele akomoda ezizensia no nesesidade povu Timor Leste, tuir nia tempu no nia dalan.

2. Bancada Partido Democratico, hein katak, to’o ona tempu ba guvernu, atu bele hamosu dadaun, empreza estatal, hodi halo intervensaun direita ba merkadu. Bancada Partido Democratico, hato’o nia proposta ida ne’e, ho interpretasaun, ba mandatu konstituisaun RDTL, artigu 138.

To’o ona tempu Estado Timor Leste, tenki hari empreza estatal ka publiku, ba setor importante hanesan; transporte no telekomunikasaun, eletrisidade no be mos, mina no gas, no mos produtu agrikula, hodi hari sentru logistiku nasional.
Razaun nebe motiva ami, atu kria empreza estatal, mak hanesan tuir mai; a). Insentiva ekonomia, liu hosi industria de subtituisaun de importasaun,; b). Halo intervensaun ba merkado hodi hamahon sidadaun nebe la iha poder de compra ka la iha kbit atu sosa; c). Hamosu parseria ho movimentu kooperativista, atu hasa’e produktividade nasional.

3. Bancada Partido Democratico, hein katak, to’o ona tempu ba estado Timor Leste, atu hahu prosesu Timorizasaun, iha tribunal sira, inkluindo tribunal Recurso no tribunal distrito sira. Ne’e signifika katak tribunal sira, liu-liu tribunal Recurso, la bele chefia hosi ema estrazeiru. Atu konkretiza hanoin hirak ne’e, maka, bancada Partido Democratico, husu atu halo ona revizaun ba lei Magistratura judisial no lei relevante sira seluk.

4. Bancada Partido Democratico, husu ba ministerio hirak nebe mak, iha nia knar bot liu, ba prosesu kresimentu no dezenvolvimentu ekonomia Timor Leste, atu halo revizaun ba Lei investimentu, lei sosiadade komersiais, lei de komersiu, lei kona ba rai nian, no lei kona ba banku sentral no banku de dezenvolvimentu. Partido Democratico mos husu ba ministerio hirak ne’e, atu konsentra ba ida-ida nia knar rasik ka job description, banune, bele hamenus no ivita ona, duplikasaun servisu, nebe halo publiku konfuzaun no kestiona.

Nai Presidente Parlamentu Nasional, Premeiro Ministro, maluk deputado sira no publiku tomak mak ami hana’i,

Intervensaun politika Bancada Partido Democratico, rohan ba ne’e no ninin ba ne’e. Mai ita hamutuk, hakat ba oin nafatin, hodi kaer ukun no bandu, iha estado joven ida ne’e. Kaer ukun no bandu agora, lahos deit ba agora, maibe hun no abut, tahan no funan hosi ukun no bandu ida agora, tenki sai fuan no fini, ba moris aban no bain rua. Parabeins no obrigado wain.

Dili, 16 de Janeiru 2009,

Adriano do Nascimento
Presidente Bancada PD

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.