VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20081209

Cosa nostra” iha “Kestaun Nasional” nia laran

“Cosa nostra” iha “Kestaun Nasional” nia laran
*) Polyphonic Politika PR, PM & eis-PM
Martinho G. da Silva Gusmã
Relasiona ho desizaun Tribunal Rekursu (TR) nian kona ba inkonstitusionalidade Fundu Establizasaun Ekonomiku (FEE), STL, 1/12/2008 hakerek nune’e, “Fontes ne’e ... esplika katak desizaun TR nian kona ba FEE, tanba hetan presaun husi Partidu Maioritariu no nasaun dolen (lian) Portugis balun. Nasaun ho lian Portugis fo presaun ba Juiz Ivo Nelson ne’ebé prezide Interinu Presidente Tribunal Rekursu no Claudio hetan influensia maka’as husi juiz feto ida ne’ebé nia kaben deputadu iha Parlamentu Nasional. Juiz feto ne’e mak lori desizaun TR ba Claudio iha Portugal hodi asina desizaun ne’e. Tuir Fontes katak Juiz feto iha ambiasaun makaas atu hamonu Governu AMP hodi fo oportunidade seluk ne’ebé nia kaben iha laran. Karik Partidu nia kaben nian mak kaer governu, maka juiz feto ne’e bele hetan mos pasta hanesan presidente Tribunal Rekursu ou Presidente Tribunal Mazistratura”.
Hare notisia pedasuk ne’e, hau hanesan lê resensi novel Agatha Christie eh novel Sidney Sheldon nian ka hare film thriller ida husi operasaun intelijen boot ida. Hau hein katak, ida ne’e fantasia husi jornalista STL no “fontes” ne’e nian. Maibe, se STL la hakerek genre fiction ida, entaun reportajen ida ne’e hanesan revela (loke sai) operasaun-negra (operasi gelap) ho kodigu “cosa nostra” ne’ebé uluk hau lê bebeik iha jornal bara-barak iha Italia (wainhira sei sai estudante iha Roma).
Espresaun “cosa nostra” ne’e mai husi dolen (= bahasa) Italiano. Iha Italia (liu-liu, Napoli no Sicilia) grupu mafioso sira uza kodiku “cosa nostra” (= ita nia sasan; urusan ita nian) atu halo sira nia planu operasional no atinji sira nia objektivu ho rezultadu maksimu. Operasaun “cosa nostra” bele simplesmente hanesan “banda armata” (= grupu kriminozu) baibain. Maibe bele mos mai husi “reti” (rede/ jaringan) politika-poder no ekonomia-bisnis- finansial ne’ebé determina desizaun altu nivel nian. Husi sira nia operasaun, sira bele halo monu ka halo metin governu italianu nian. Iha Italia rede cosa nostra hanesan tiha ona kurita, ita la hetene ida ne’ebé mak liman ka ain ka ikun. Tan ne’e, Norberto Bobbio (filosofo político italiano) hakerek, katak iha Italia “Il regime puo avere Constituzione, Parlamento e Tribunali, ma nella realitá essi istituzioni sono dominati dalla presenza eficacia dai dettentore di potere. Funziona allora la sua ombra, sotto la sua autoritá, dentro dell’ideologia di regime” (rezime bele iha Konstituisaun, Parlamentu no Tribunais, maibe iha realidade instituisaoins hirak ne’e domina husi prezensa detentor politika sira nian. Sira funsiona mosu hanesan lalatak, iha autoridade nia okos no rezime ideologia ida nia laran; Cfr., N. Bobbio, Tra due Repubbliche, alle origini della democrazia italiana: 97).
Halo nusa ba mos, ita hotu tenki hakruk ba “imperativos do respeito da Constituição e da dignidade da pessoa humana” (40º). Maibe, iha realidade ita foti deit aspektu “normativu”: tenki respeitu valor juridiku no “regra do jogo” (rule of game). Aktivista no deputadu balun deklara metin katak “ita tenki respeita”, maski ho konsekuensi “lex dura tametsi sunt scripta” (= ukun fuan dura/ kejam, maibe ida ne’e mak hakerek ona). Maibe, iha tempu hanesan ita la kumbina ho aspektu “processual”. Katak, oinsa ita hahu ho keixa, investigasaun too desizaun tenki iha koerensia. Hodi nune’e Juiz ida tenki hatudu “a creative lawyer: in accordance with justice and equity”.
Hodi uza liafuan husi Deputadu Aniceto Guterres, SH nian iha TVTL karik, desizaun TR nian ne’e halo “AMP moe boot, la hatene lei …” duni!!! Maibe liu-liu Timor Leste tomak lakon ninia dignidade nudar nasaun soberanu. Tan, ita desidi nasaun nia destinu hanesan “cosa nostra” iha rai liur (imajina, atu hetan asinatura ida osan hira mak fakar atu sae aviaun no selu hotel?).

Polyphonic “Kestaun Nasional”

Nafatin iha diario STL (1/12/2008), notisia ho titulu “Kestaun Tasi Timur GSR, Horta Suzere Governu – Alkatiri Servisu Hamutuk”. Iha neba STL hakerek nune’e, “Buat kestaun nasional, hanesan Tasi Timor, governu ho Partidu opozisaun tenki servisu hamutuk, tanba kestaun nasional ba povu nia diak, ... antes governu atu halo desizaun tenki buka opiniaun ho partidu politiku iha Parlamento Nasional i liu-liu ho partido maioria”. Maibe, liu husi dekonstrusaun media komunikasaun sosial, “sujestaun” ida ne’e hanesan fali transforma ba “desizaun” PR nian. Tan ne’e, Dr. Mari Alkatiri halo komentariu katak, nia hakruk ba desizaun husi PR nian ne’ebé nomeia ona nia an atu xefia negosiasaun ba Greater Sun Rise. Maski, iha loron tuir mai PR Dr. Ramos Horta dehan katak, ne’e desizaun governu ka ekzekutivu nian.
Resposta PM Kay Rala Xanana Gusmão nian (hau rona iha radio) quaze sobu tiha PR no eis-PM sira nia hanoin. Premier Xanana dehan, Governu ida ne’e atu dehan lolos karik la presiza atu ema seluk tama ... la presiza atu ema hanorin dehan buat ne’e atu halo oinsa. Tanba ami ami avansadu tiha ona ...”! Maski, iha parte seluk Xanana hateten, “Maibe ita ne’e nasaun demokratiku, katak odamatan estado nakloke ba se se deit mak hakarak partisipa iha diskusaun pipeline ba futuru”. Ninia razaun, “Tanba ida ne’e la’os AMP nian. Lae, halo tiha ba mak dehan «ne’e AMP mak aranja osan». Osan ne’e ó nia avo ka o nia visavo mak kuda hela iha rai ne’e? Tanba ne’e em principio se se deit, Mario Carrascalão, Marí Alkatiri, L-7 no se se deit bele atu ko’alia iha meja kona ba kestaun fundus mina rai no pipe- line”.

La hatene oinsa mak jornalista sira kumprende Tetum, maibe títulu notisia nian sai fali: “Xanana defende Alkatiri”, depois, “Alkatiri Xefia Negosiasaun Tasi Timor”, nst. Iha notisia ho lian Portugues, RTL mos fo impresaun katak iha kompromisu politiku entre Xanana no Alkatiri, reinterpreta fali buat ne’ebé deputada Fernanda Borges husi PUN deklara. Afinal, deputada mos la dun dehan katak nia fo apoiu ba Alkatiri. Nia dehan PUN kontinua sai pozisaun leal no fiel. Ba ema ne’ebé hatene Tetum no Portugues, entaun notisia loraik ida husi RTL nian sai dezastru nasional boot ida.


Wainhira rona tiha reasaun husi Bankada CNRT no lian “menor” husi AMP, Nai Presidente Ramos Horta hatudu kedas ninia preokupasaun. Entaun, TVTL hahu uza liafuan “Horta ameasa atu ses an husi negosiasaun tasi timor”. Jornal sira loron tuir mai hahu tau titulu “Horta ses an”, “Horta hirus”, ... nst! Dala ida tan, media komunikasaun halo tan dezastru ida.


Maibe, se ita halo leitura didiak ba buat ne’ebé PR Dr. Ramos Horta no PM Xanana deklara, hau hanoin ita salta tama iha situasaun polyphonic (Otfried Höffe) ida iha konstelasaun politika nasional nia laran. Saida mak polyphonic? Liafuan ne’e hatudu ba kultura politika kontemporanea ne’ebé hamosu situasaun “konfuzaun”, “ambiguo”, ulun tun ain sae, rungu ranga. Iha ita nia kontekstu politika, ita hare, iha parte ida, PR Ramos Horta sujere (usulkan) no halo esforsu atu kria “dialogo trilateral” (PR, PM no eis PM) hodi hamosu “multiculturalism” politika kona ba Tasi Timor ka Greater Sun Rise nian. Ba Mari Alkatiri “sujestaun” hanesan ho “desizaun”. Ne’e deit konfuzaun ona!!! Maibe, iha parte seluk, PM Xanana mos la haluha katak nia lidera governu ida iha aliansi maioria parlamentar ida ne’ebé insisti “politic of recognition” (politik pengakuan) husi Alkatiri, cum suis (dolen Latim, katak, com os seus; dan kawan- kawan. Baibain habadak ho “cs”). Klaru, ba Mari Alkatiri ida ne’e impossivel. Situasaun ida ne’e mak halo katak, “kestaun nasional” ka “interese nasionalfacilmente monu tama ba iha polyphonic ida. Katak ita la sai ho lian ida, laran ida, no neon ida.


Oinsa ita hare polyphonic politika ne’e bele monu tama fali operasaun “cosa nostra” (mafia)? Ida uluk (1), “kestaun nasional” ne’e minarai deit ka inklui mos problema boot hanesan “crisi financeiro global” ne’ebé halo mundu tomak nakdoko no atu monu tama iha “resesi global” nia laran? Tuir hau nia hare, minarai seidauk hatudu urjensia nudar “kestaun nasional”. Xanana nia liafuan hatudu momos tiha kedas, “... ami avansadu tiha ona, no diak teb-tebes”. Liu-liu, kona ba dada pipeline mai Timor Leste, Xanana dehan “Woodside nakdoko, governu Australiano nakdoko”. Klaru ida ne’e kontradis ho negosiasaun ne’ebé Alkatiri uluk halo, nia rezultadu katak pipeline la bele dala mai Timor. Nia fo tiha ona ba Australia (inklui fronteira maritima), tan Alkatiri dehan dada pipeline la’os uza fali “au-doran” (bamboo) Timor nian. A lias, la iha teknologia bamboo entaun la bele dada pipeline mai Timor (ne’e mak rezultadu negosiasaun uluk nian). Agora, tuir hau nia hanoin, no bazeia ba tendensia global ohin loron, problema “emergencia” iha ita nia oin, ohin kedas ne’ebé Timor Leste infrenta mak ameasa “resesi global”. Infelizmente, wainhira Governu prepara FEE hodi hasoru “resesi global”, Partidu opozisaun la servisu hamutuk. Ninia bukti, sira husu atu hapara FEE. Ne’e sei diak, no ita aseita. Maibe, liu husi operasaun “cosa nostra” hanesan mafia siciliana ka napolitana ne’e viola ona soberania instituisaun demokratiku Timor Leste nian.

.

Tuir mai (2), Alkatiri ne’e “in persona” ka instituisaun ida iha Timor Leste? Maibe, tuir logika mensajen PR Dr. Ramos Horta nian ita iha impresaun katak, Nai Presidente kunsidera Alkatiri hanesan instituisaun ketak ida. Haketak husi instituisaun partidu Fretilin rasik. Basá, ita hatene prinsipiu Fretilin nian, “la rekuinese governu AMP ne’ebé lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão”. Ofisialmente, opozisaun iha PN nia laran nunka dehan “S.E. PM Kay Rala Xanana Gusmão”, maibe simplesmente bolu deit “Senhor Xanana Gusmão”. Entaun, Alkatiri nia prezensa atu servisu hamutuk ho Governu la repezenta ona Fretilin nia interese. Problema mosu, wainhira tuir “regra do jogo” Governu ida tenki servisu tuir sumaforo (=rambu-rambu lalu lintas) institusional nian. Governu ida la bele kunsidera ema ida importante liu ema seluk. Tenki iha prinsipiu justisa ida, atu ema hotu bele “… attached to positions and offices open to all under conditions of fair equality of opportunity” (John Rawls, Political Liberalism: 5). Se Alkatiri ba nudar instituisaun ida, entaun tenki klarifika lai ninia estatuto legal no institusional ida. Se la bele, entaun tenki kunsidera Alkatiri nudar sidadaun normal ida ne’ebé tenki hakerek curiculum vitae hodi “apply” ba PM Kay Rala Xanana Gusmão nia gabinete atu simu nia nudar “adviser” ka funsionariu ida hodi hetan servisu no vensimentu hanesan advizer sira seluk. Basá, Governu AMP la’os “cosa nostra” Xanana Gusmão nian. Sa tan, AMP forma husi partidu CNRT, PD, ASDT, PSD no apoiu husi UNDERTIM. Partidu sira ne’e hetan “poder” liu husi eleisaun ida ne’ebé “no fundo um processo de selecção dos governantes – aberto, competitivo, público, irrenunciável” (cfr., Antonio M. Bessa & Jaime N. Pinto, Introdução à Política: 106). Hakat liu partidu hirak ne’e nia “konsensu”, entaun PR no PM hamutuk ho eis PM hakarak halo fali Estado ne’e hanesan “cosa nostra”.

.

Maibe, (3) Alkatiri nia pozisaun oinseluk. Uluk nanain nia fiar katak, PR Ramos Horta hili nia atu xefia negosiasaun. A lias, PR mak legitima ninia presensa. Depois nia hatutan, “hau lider fundador ida Fretilin nian, maibe a’as liu buat hotu-hotu hau patriota ida no asuntu minarai nian asuntu nasional ka povu tomak nian”. Iha ne’e mosu dilema ba Alkatiri rasik. Se (a) nia ba nudar “lider fundador ida Fretilin nian”, entaun nia ho Fretilin tenki rekuinese AMP. Ida ne’e todan, basá Lebensraum (Jer., = espasu vital; lingkungan kehidupan) Fretilin nian mak “la rekuinese AMP”. Se (b) nia ba nudar “in persona” (= atas nama pribadi) ka “patriota ida”, entaun nia husik hela Fretilin nudar “partidu ida”. Ne’e mos todan. Basá Fretilin bele “fuan kanek”, tan Alkatiri husik hela partidu no halai tama tiha ona ba “tasi” laran atu buka minarai deit. Sa tan, too agora Fretilin nia membru barak taka ibun ba diskusaun ne’ebé haleu daudaun sira. Interesante atu ita akumpaina, katak, bankada Fretilin la fo reasaun maka’as hanesan AMP. Entaun, Fretilin mos hasoru konfuzaun: rekuinese AMP atu hetan minarai, ka la rekuinese AMP atu kaer metin dignidade partidu nian (Maibe, Alkatiri bele rezolve sa?!).

.

Ikus liu (4), dehan katak “antes governu atu halo desizaun tenki buka opiniaun ho partidu politiku iha Parlamento Nasional i liu-liu ho partido maioria”. Ita hatene didiak kona ba “separasaun poder” iha Konstituisaun nia laran. Desizaun Governu nian buat ida. Desizaun Parlamento Nasional buat ketak fali ona. Governu hola desizaun ekzekutivu. Parlamentu hola desizaun legislativu. Wainhira Governu foti desizaun, membru sira halo “konsensu” husi governante sira, lalika preokupa ba opiniaun husi opozisaun nian. La iha governu ida (1º too 4º) mak halo reunian ba “Conselho dos Ministros” hodi bolu fali opozisaun atu mai tuir debate hodi hetan “konsensu”. Ne’e, estranho (aneh)!!! Hau la hetan justifikasaun iha Konstituisaun nia laran ka iha tendensia politika iha Estado ne’ebé deit. Agora iha Parlamentu nia laran oinseluk ona: membru PN sira halo “konsensu politiku” kona ba programa governu nian liu husi debate no votasaun. Ne’e normal!!!


Liafuan ikus ...

Halo nusa ba mos Dr. Ramos Horta, Dr. Marí Alkatiri no Kay Rala Xanana Gusmão kontinua sai nafatin sentru ba political dispute (= haksesuk malu iha politika) ba tinan 2009 oin mai. Husi diskursu ida ba diskursu seluk ita hasoru nafatin “inkonsistensia” no “inkoerensia” iha sira nia prinsipiu politiku. Iha momentu sira wainhira fo benefisiu ba ida-idak nia politiku, sira sei halo esforsu atu servisu hamutuk, maibe bele mos ataka malu. Maibe, hotu-hotu falun diak tiha iha “interese nasional” ka “kestaun nasional” nia laran. Maski espresaun 2 ne’e rona ba hanesan ita dada boraixa ka elastiku.

Iha kestaun minarai, pipeline no negosiasaun derepenti sai tiha diskursu nasional. Husi loron ida ba loron seluk ita hare polyphonic politika iha “trio” RMX (la bele ona bolu A3) nia deklarasaun. Iha parte ida, Ramos Horta no Alkatiri tuir dalan hanesan no fo apoiu ba malu; até eksplisitamente dehan “Ramos Horta hili Alkatiri atu sai xefi negosiasaun”. Iha parte seluk, Xanana Gusmão loke deit espasu ba “multiculturalism” politika hodi konsidera Alkatiri nudar parte ida deit (= salah satu) husi konsertu tomak. La’os úniku (= satu-satunya) ne’ebé iha kapasidade atu lidera negosiasaun. Iha mos Mario Carrascalão too L-7. Ba Xanana no AMP, se deit mak atu lidera negosiasaun, nia tenki hakruk ba “regra do jogo” ida: politics of recognition. Hodi liafuan seluk, iha kontekstu “multiculturalism” politika, Xanana nudar “treinador” sei hare ba eskema “jogo” AMP nian hodi hili “jogador” sira. Ninia konsekuensia, Dr. Ramos Horta, Dr. Mari Alkatiri no Fretilin tenki “joga” tuir eskema ne’ebé klub AMP hatur ona. Sai husi eskema ida ne’e, entaun ita la bele hare ona “jogo bonito”.


Ita bele dehan “interese nasional”. Maibe, interese ne’e sempre interese iha termu politiku. So que, iha vokabulariu politiku la iha “neutrality” ba interese nasional ka interese saida deit. Politika saida deit tenki iha “preferential option” ka bele mos “affirmative action”. Iha ne’e mak mosu problema ba Alkatiri, ba Ramos Horta no ba Xanana Gusmão. Ita bele seguru, katak, Ramos Horta bele halo “affirmative action” ba AMP (no nia halo bebeik, too inflasaun tiha). Maibe, Mari Alkatiri la bele halo buat ida ne’ebé separa husi Fretilin!!! Se partidu ida ne’e la identiku ho Mari Alkatiri nia interese, OK. Maibe, se partidu ida ne’e hakarak mantein ninia dignidade no firmeza, entaun Alkatiri la iha posibilidade atu halo “affirmative action” ba AMP. Se Mari Alkatiri hakarak duni atu sai negosiador ba minarai, entaun nia halo “preferential option” ba minarai hodi tau ba kotuk partidu Fretilin. Nune’e mos, se Fretilin apoiu negosiasaun ne’ebé AMP halo, entaun partidu ne’e la’os deit halo mudansa teoretika maibe paradigmatika. Katak, dogma politika “ami kontinua la rekuinese governu ilegal, inkonstitusional de facto AMP” naksobu ona. Ekseptu, sira nain 3 hanoin katak, kestaun nasional ne’e hanesan deit ho kestauncosa nostra” no orgaun sira seluk “extra omnes” (= ema hotu hamrik iha liur).

Maibe, tebes minarai hanesan líquido ida ne’ebé bele hamamar fuan toos no laran toos sira hodi fila ba dalan los “kestaun nasional” nian. Keta halo Xanana Gusmão ne’e profeta falsu ne’ebé lori minarai atu baptiza ema hodi konverte ema ba AMP karik? Iha ne’ebé mosu ódio, minarai bele suli hodi lori domin; iha ne’ebé mosu ofensa (ataka malu), minarai bele suli hodi kuda fini perdaun nian; iha ne’ebé mosu dúvida (laran rua-rua), minarai bele lori laran metin ka fiar malu; iha ne’ebé mosu dezesperansa (laran tauk ka putus asa), minarai bele lori esperansa; iha ne’ebé mosu trevas (nakukun laran), minarai bele lori naroman atu leno fuan laran; iha ne’ebé mosu tristeza (laran mukit), minarai bele lori laran ksolok ba ita hotu. Maibe, importante liu iha ne’ebé deit Ramos Horta no Mari Alkatiri kontradiz ho Xanana Gusmão; iha ne’ebé deit Fretilin la rekuinese AMP ... iha minarai no tasi laran sira sei hetan damen no domin. Pax vobiscum!!!

*) Direitor CJP Diocese Baucau. Dosente filosofia no politika iha Seminario Maior S. Pedro & S. Paulo no UNTL, Dili.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.