VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20190726

Ho Prego Timoroan Sira Marca Ninia História Ba Libertação No Independência

HO PREGO TIMOROAN SIRA MARCA 
NINIA HISTÓRIA BA LIBERTAÇÃO NO INDEPENDÊNCIA


Hosi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

Artigo ida ne'e halo reflexão kona ba processo balun relaciona ho referendum iha 1999, no liga mos ho processo construção estado, estado ida nebe moris mos hosi referendum. Referendum nudar mecanismo democrático ida nebe Nações Unidas usa hodi povo Timor bele determina rasik ninia direito ba autodeterminação.

Iha 1999, bainhira Indonésia aceita ona halo referendum iha Timor-Leste, buat nebe mosu uluk iha autor nia ulun mak “fim de tudo”.  Fim ba sofrimento, fim ba ameaças, fim ba terror, fim ba intimidação, fim ba mate no fim ba ocupação Indonésia. Liafuan "fim de tudo", foufoun mosu iha 1991, bainhira Portugal ho Indonésia halo negociação maka’as atu haruka Delegação Parlamentar Portuguesa (DPP) ida mai iha Timor, hodi haree rasik ho matan realidade Timor nian. Visita ne’e previsto atu halo iha fins de Outubro 1991. Iha biban ne’e, atu halo estudante Timoroan sira estuda iha Indonésia hodi fila hotu mai Timor, hodi hamutuk ho população halo manifestação boot iha Dili, RENETIL lança boato ida, ho visita DPP nian ne’e hanesan “fim de tudo”, fim ba ocupação Indonésia. Por acaso, sei relaciona ho visita ne’e, Comando Superior da Luta (CSL), iha plano ida, atu halo FALINTIL tun hotu mai vila, hamutuk ho população hodi halo acção boot ida, hodi hamos tiha hotu javanez (Indonésia) sira hosi Timor ou ita Timoroan sira mate hotu, tuir Comandante Xanana Gusmão nia liafuan. 

Desde Fevereiro de 1990, RENETIL prepara tiha plano de acção ida nebe bolu Operação Aurora, operação ida hodi halo acção boot iha Dili, iha Jakarta, iha Australia no iha Portugal. Plano ida ne'e haruka mos ba CSL, maibe lato'o cedo iha CSL nia liman, no ikus mai hetan crítica maka'as hosi Comandante Xanana Gusmão tanba, dehan la-coordena uluk ho CSL. Infelizmente, DPP cansela tiha nia visita no "fim de tudo" la-acontece. 

Iha 1999, mehi "fim de tudo" mosu hikas. Acordo 5 de Maio de 1999, iha Nova Iorque, hanesan lilin ida lori naroman ba liberdade no ukun-rasik-an. Referendum hanesan mecanismo democrático ida iha nebe Timoroan hotu-hotu sei participa direitamente iha decisão kona ba sira nia destino rasik.

Durante década rua resin, Timoroan sira luta no iha certeza katak, cedo ou tarde, Timor-Leste sei hetan ninia ukun-an, maibe lahatene ho certeza bainhira, hanesan baibain ema dehan: "A vitória é certa, o tempo é incerto". Maibe, Acordo 5 de Maio mai fo certeza ida katak, ukun-rasik-an sei acontece duni iha 1999. “Fim de tudo” sei acontece duni iha biban ne’e, tanba Timoroan sira sei tun hotu no vota hodi hakotu Indonésia nia ukun iha Timor-Leste. 

Ba autor, referendum hanesan processo ida hodi cumpre de’it formalidade, katak, hodi halo confirmação de’it ba vontade povo nian ba ukun-rasik-an. Iha biban neba, autor fiar, maioria hosi Timoroan sira, sei lahili autonomia basaa, durante período ocupação, mosu ona descontentamento generalizada ida ba Indonésia, tanba injustiça, atrocidades no violações direitos humanos oioin nebe Indonésia halo hasoru Timoroan sira. Fiar ida ne’e sai metin liu tan tanba, ema barak nebe iha ínicio hanesan defensor maka’as ba integração, incluindo figuras no fundadores APODETI balun, nebe iha influência boot mos fila-an ona, hodi defende fali ukun-rasik-an ba Timor. Resultado referendum iha 30 de Agosto de 1999 mai confirma duni autor nian convição, 78.50% (344.580), maioria absoluta hosi Timoroan sira, rejeita opção autonomia. Ho rejeição ne'e lori Timoroan sira ba restaura hikas ninia ukun-rasik-an, nebe FRETILIN proclama unilateralmente iha 28 de Novembro de 1975. 

Tinan ida ne’e, dia 30 de Agosto 2019, completa tinan 20 Nações Unidas organiza referendum iha Timor-Leste. Durante tinan barak, Timoroan sira exige ba ONU, Portugal no Indonésia, atu halo referendum iha Timor-Leste, hodi Timoroan sira bele decide rasik ninia direito ba autodeterminação. 

Iha primeiros anos ocupação Indonésia, FRETILIN nebe derrota ona UDT iha contra-golpe, halo hela guerra de posição ida hasoru militar Indonésia sira, nebe mai hamutuk ho força UDT no APODETI sira, nebe halai no atravessa ona ba fronteira sorin Indonésia nian. FRETILIN nebe sai vencedor iha contra-golpe, controla tomak ona território Timor, no proclama tiha ona República Demócrática de Timor-Leste iha 28 de Novembro de 1975,  mai ho palavra de ordem ida: “negociação não e nunca” kona ba direito Timoroan sira nian ba ukun-rasik-an. Katak laiha no sei laiha negociação ho força estrangeira ruma. Ikus mai, força sira Indonésia nian controla hotu ona vilas sira iha Timor laran tomak no haree solução militar impossível ona, FRETILIN halo recuo estratégico ida, hodi defende fali solução política no negociada ida. Ho mudança ne’e mak acontece diálogo ka conversações de paz entre Comandante Xanana Gusmão ho Coronel Purwanto, Comandante militar Indonésia nian iha Timor. Conversação de paz ne'e halo iha Larigutu, Osso, iha 1983. Iha biban ne’e mak Xanana Gusmão, nuda líder máximo Resistência nian, defende direito autodeterminação no referendum ba Timor-Leste. Antes ne’e, entre partido político hotu-hotu iha Timor, único APODETI mesak mak desde ínicio defende referendum. APODETI defende  integração Timor-Leste ba Indonésia, maibe tenki liu hosi referendum. 

Maski Resistência defende no exige ona referendum ba Timor-Leste, maibe ladun hetan eco maka'as. Referendun so hetan ressonância internacional maka’as ho surat bispo Belo nian, tanba bispo Belo nudar chefe Igreja Católica Timor, iha carisma boot, no iha influência maka’as ba Timoroan sira. Iha loron 6 fulan Fevereiro 1989, bispo Belo, nebe latahan ona haree Indonésia oho no halo tratamento aat oioin hasoru Timoroan sira, nia hakerek surat ba Secretário-Geral das Nações Unidas, Javier Perez de Cuellar, hodi husu referendum ba Timor-Leste, atu Timoroan sira deside rasik ninia futuro. Bispo Belo dehan tenki rona Timoroan sira liu hosi referendum ida, tanba to’o agora seidauk consulta ho povo, no Indonésia mak dehan povo hili ona integração. Parte balun hosi bispo Belo nia surat hakerek: 

Tomo a liberdade de escrever a Sua Excelência o Senhor Secretário-Geral para levar ao seu conhecimento que o processo de descolonização de Timor Português ainda não está resolvido pelas Nações Unidas e convém não deixá-lo no esquecimento.
Para nós o Povo de Timor, pensamos que temos de ser consultados sobre o destino da nossa Terra. Por isso, como responsável da Igreja Católica e como cidadão de Timor, venho pedir ao Senhor Secretário-Geral para iniciar em Timor o processo de descolonização mais normal e democrática que é a realização de um REFERENDUM. 
O Povo de TIMOR tem de ser ouvido através de um plebiscito quanto ao seu futuro. Até agora, o povo ainda não foi consultado. São os outros que falam em nome do Povo. É a Indonésia que diz que o povo de Timor já escolheu a Integração. Portugal quer deixar ao tempo a resolução do problema. E nós vamos morrendo como povo e como nação.
 Sua Excelência é um defensor dos direitos humanos. Peço-lhe que demonstre por actos o respeito pelo espírito e pela letra da Carta das Nações Unidas, que concede a todos os povos deste planeta o direito a decidir o seu próprio destino, livre, consciente e responsavelmente.
 Excelência, não há maneira mais democrática de conhecer o supremo desejo do Povo de Timor Oriental do que realizar um Refrendum para Timor, Referendum esse organizado pelas Naçõers Unidas.”

Iha biban ne’e kedas RENETIL haruka surat ida ba Secretário-Geral das Nações Unidas hodi fo apoio ba surat Dom Carlos Felipe Ximenes Belo nian. 

Surat bispo Belo nian hanesan bomba ida monu iha autoridade civil no militar Indonésia sira nia ulun, tanba primeira vez, bispo Belo, publicamente, hakerek surat ba Nações Unidas ho conteúdo político ida todan no incomoda tebes Indonésia. Autoridade militar no civil sira, incluindo académico no intelectual Indonésia balun, halo reação maka’as no fo naran oioin ba bispo, balu to’o halo ameaça ka halo plano atu oho bispo Belo.

 Desde ida ne’e, atu liu hosi surat, petição ka manifestação sira halo iha Timor-Leste, Indonésia, Australia, Europa, America no Asia, liafuan referendum sai hanesan ona palavra de ordem ida, nebe Timoroan sira kaer hodi exige ba Chefe Estado, Governo no comunidade internacional sira, hodi pressiona Indonésia hodi aceita halo referendum iha Timor-Leste. 

Autor nudar Timoroan ida nebe mos sai tama iha embaixadas, atu ocupa embaixadas estrangeiras iha Jakarta ka iha hasoru malu ho diplomata estrangeiros sira, assunto referendum sempre sai objeto de exigência ka discussão. Nune’e mos bainhira autor sai tiha ona ba li’ur, depois de co-lidera ocupação embaixada Estados Unidos da America iha Jakarta, iha 1994, hamutuk ho Domingos "Naga Soro" Sarmento Alves, iha colóquios no conferências internacionais iha rai oioin, nebe autor participa nudar orador, ka hanesan participante baibain, direito ba autodeterminação no referendum sempre sai assunto de discussão iha eventos internacionais sira ne’e.

Iha 1998, molok Acordo 5 de Maio de 1999, Nações Unidas buka consulta ho parte importante hothotu nebe involve iha problema Timor nian. Autor nudar responsável máximo Direção Geral Autónoma da RENETIL no Exterior (DIGAREX), hetan convite ida hosi embaixador Jamsheed Marker, Enviado Especial Nações Unidas nian ba Timor-Leste. Nia husu encontro ida ho RENETIL hodi rona organização ida ne’e nia hanoin relaciona ho Habibie, Presidente Indonésia, ninia proposta ida atu fo estatuto especial ba Timor. Consulta hanesan ida ne'e halo mos ho Conselho Central RENETIL nian iha Indonésia, nune’e mos ho organização Resistência sira seluk iha rai-laran no rai-li'ur. Iha Lisboa, iha 26 de Julho de 1998, autor rasik mak chefia delegação RENETIL nian ida, hamutuk ho Benjamim Martins no Martinho de Jesus Falcão, hetan malu ho Jamsheed Marker, iha Hotel Sheraton.  Iha encontro ne’e, autor ho firme expressa posição RENETIL nian, la-concorda ho estatuto espesial nebe presidente Indonezia, J.B. Habibie, propõe ba Timor-Leste, tanba aceita estatuto especial significa aceita mantém Timor-Leste iha Indonésia nia okos. RENETIL hanesan uluk, consistente defende dada força Indonésia hosi Timor-Leste, no tenki halo referendun hodi Timoroan sira decide rasik ninia futuro.
 
Luta ba referendum deficil mos hanesan luta ba ukun-rasik-an, luta ida naruk no todan, tanba Indonésia, desde ínicio, considera problema Timor-Leste nudar assunto ida consumado ona. Ba Indonésia povo Timor decide tiha ona ninia futuro liu hosi Declaração Balibo iha 1975, nebe husu ona integração Timor ba Indonésia, maski declaração ne’e rasik nudar resultado hosi manipulação política ida. Manipulação tanba declaração nebe halo iha ameaça nia okos, la’os halo iha Balibo, maibe halo iha Bali Beach, Indonésia.

Indonésia de propósito buka subar iha Declaração Balibo nia kotuk hodi rejeita halo referendum iha Timor, tanba sira hatene hanesan Resistência hatene katak, bainhira halo referendum mak derrota hein tiha ona Indonésia. Tan ne’e, desde ínicio kedas Indonésia la-aceita ho referendum.  Maibe, ikus mai, hakarak ka lakohi, Indonésia tenki aceita halo referendum iha Timor, tanba pressão la’os mai hosi de’it ona Timoroan no comunidade internacional sira, maibe mos hosi povo Indonésia rasik. 

RENETIL, organização estudantil resistência nian, desde ínicio década 90, define ona ninia estrategia ida nebe bolu “Indonésiação do conflito de Timor-Leste”. Liu hosi estrategia ne’e, RENETIL consegue convence ona povo Indonésia katak, povo Timor-Leste seidauk decide ninia futuro, tan ne’e mak sira lasimu presença Indonésia nian iha nia rain. Nune’e mos conflito militar iha Timor-Leste, la’os halo Timoroan deit mak sai vitima no mate, maibe Indonésia oan sira mos. Custos funu nian boot tebes ba Indonésia, funu ida la’os de’it halo sira nia ema mate barak maibe destroe mos sira nia economia. Tinan 20 resin ona Timoroan sira resiste, ne’e hatudu katak militarmente, biar Indonésia nudar força poderosa ida iha região, sira labele manan ona funu militarmente iha Timor-Leste. Resistência nebe mal armado mos labele manan funu militarmente hasoru Indonésia. To’o ona iha conclusão ida katak, qualquer parte, labele manan funu militarmente. Única solução nebe iha mak solução política, solução pacífica no negociada ida, mak liu hosi referendum. Hafoin povo Indonésia hatene ho loloos problema Timor nian, sira mos tun hamutuk ho estudantes Timoroan sira iha dalan, exige referendum ba Timor-Leste, no referendum sai agenda principal ba partido político balun iha Indonésia.

 Regime Indonésia nian hatene ona sira sei lakon iha referendum, maibe sira buka halo política koko sorte ida. Iha acordo 5 de Maio, Indonésia tau condição ida, sira so aceita halo referendum bainhira sira rasik mak kaer segurança ba referendum nian. Indonésia tau condição ida ne’e ho duplo objetivo: Primeiro, se Portugal no Resistência la-aceita ho Indonésia mak kaer segurança, ne’e significa sei dada naruk tan problema Timor no Indonésia continua mantém ninia ocupação iha Timor-Leste. Segundo, se aceita mak Indonésia sei usa ninia militar no polisia sira nebe hanesan segurança ba referendum hodi halo pressão, terror no intimidação, hodi Timoroan sira bele hili autonomia. Portugal foufoun la-aceita atu Indonésia mak kaer segurança tanba, sira ta’uk Indonésia sei usa ninia forsa sira nebe hanesan segurança hodi halo ameaça, terror no intimidação, hodi Timoroan sira ta’uk no vota ba autonomia. Resistência rasik la-importa atu Indonésia mak kaer segurança. Buat nebe importante liu ba Resistência mak tenki halo referendum no ema ida voto ida. Tanba Resistência fiar-an katak, biar Indonésia halo ameasa, terror, intimidação no oho Timoroan sira, maioria Timoroan sira sei tun vota no lahili autonomia. Prática sira hanesan terror, intimidação no oho la’os buat foun ba Timoroan sira. Injustiça, crueldade, barbaridade no violações direitos humanos oioin hasoru Timoroan sira, hamosu tiha ona descontentamento generalizada ida hasoru Indonésia. Rasão ida ne’e duni mak halo Timoroan sira sei lahili autonomia. Referendum hanesan única oportunidade ba Timoroan sira hodi hakotu sofrimento hothotu nebe Indonésia impõe ba sira. Ho rasão hirak ne’e mak Resistência usa hodi convence Portugal hodi aceita ho Indonésia nia exigência nune’e hodi fo fatin ba referendum. 

Parte hosi terror no intimidação atu Timoroan sira bele simu autonomia mak depois de assina tiha Acordo 5 de Maio, ho aceitação ONU, Portugal no Resistência nian katak Indonésia mak kaer segurança, militar Indonésia sira hahu kedas forma milicias iha Timor laran tomak. Hosi ne'e, ho apoio militar no policia Indonésia sira nian, milicias sira hahuu halo ameaças, sunu uma no oho Timoroan sira pro-ukun-rasik-an. Violência, terror no intimidação halo ho massivo, intensivo no sistemático antes no durante referendum la’o. Maibe povo decidido no determinado ba ukun-rasik-an. Decidido no determinação ida ne’e hatudu claramente hosi inan feton ida molok 30 de Agosto, biar iha terror no intimidação nia okos, bainhira entrevista hosi jornalista sira, nia hatan laho ta’uk no categoricamente: “Phui, anatomi mak lae duni!” Inan feton simples ida, tau lipa no lahatene sani no hakerek. Nia hakarak dehan “autonomia mak lae duni.”  

Povo decido no determinado ona atu hakotu ocupação Indonésia nian iha Timor-Leste. Tan ne’e, iha loron 30 fulan Agosto 1999, Timoroan sira, feto mane, jovem sira, ferik-katuas, deficiente ka lae, hotu-hotu ho aten brani tun, biar iha terror, intimidação no mate nia okos, sira forma nadodon iha fatin votação sira. Loron ida histórico tebes, tanba iha loron ida ne’e mak Timoroan sira hatudu acto heróico ida. Se iha ìnicio década 70, Borja da Costa dehan na ponta da minha baioneta, marcarei na história a forma da minha libertação” mak iha loron 30 fulan Agosto 1999, povo hatudu ba mundu, ho prego tutun, Timoroan sira marca ninia história ba libertação no ukun-rasik-an. 

Referendum nudar bala ikus ba Timor oan sira nian hanesan Nicolau dos Reis Lobato dehan, “a última bala é a minha vitoria”. Loos duni, liu hosi referendum Timor oan sira determina ninia vitória. Referendum hanesan kilat  povo Timor nian. Ninia bala ka kilat musan mak prego.  Ho prego tutun, povo Timor fo golpe final ba Indonésia no termina sira nia ocupação militar no administrativo iha Timor-Leste. 

“Fim de tudo” la-acontece kedas iha loron nebe fo sai resultado referendum iha 4 de Setembro de 1999, tanba militar Indonésia no milícias sira sei continua ho sira nia operação terror, intimidação no oho Timoroan sira. “Fim de tudo” foin acontece loloos iha fulan Outubro nia laran, hatadak ho soldado ikus Indonésia hit ain hosi rai Timor no tama iha roo hodi fila ba nia rain. Milicia balun halai labiban ba Indonésia, capturado no detido hosi força INTERFET no FALINTIL sira. Balun hetan tortura hosi população rasik.

Iha referendum, violência la’os provoca de’it hosi parte ida, hosi parte pro-autonomia no pro-ukun-an nian hotu, maibe halo ho massivo, intencivo no sistemático hosi parte pro-autonomia nian nebe hetan apoio maka’as no claramente hosi militar no policia sira Indonésia nian.  Violência la-acontece de’it iha Timor, maibe mos iha Portugal. Iha Lisboa, mosu violência ki’ik ida. Iha fatin votação, jovens grupo ida ataca Abílio de Araújo ho nia kaben. Triste haree Timoroan ho Timoroan sira ataca malun. Maibe mos estranho, líder destacado FRETILIN ida hanesan Abílio de Araújo, nebe desde inicio no kleur ona luta ba ukun-rasik-an, no iha obras barak iha FRETILIN, iha momento nebe determinante tebes ba ukun-rasik-an, nia ho ninia grupo fila-an tiha, sira halo fali campanhe a favor ba autonomia. Bele cumpreende, tanba sa mak jovens sira ataka Abílio de Aráujo ho nia kaben. Jovens barak lakon nia maun-alin, lakon nia inan-aman, no forçado hosi Indonésia hodi hosik hela sira nia rain, no tenki ba moris terus iha rai seluk. Abílio de Araújo ninia mudança de posição política ne’e, halo jovem sira haree nia hanesan traidor ida.  Sira lakon tiha respeito no simpatia ba Abílio de Araújo ho ninia grupo. Democraticamente, tuir loloos, respeita Abílio de Araujo nian opção, tanba referendum nebe hanesan mecanismo democrático ida, fo liberdade ba Timoroan ida-idak hili tuir nia opção. Maibe, moralmente, política Abílio de Araújo nian inaceitável.  Inaceitável tanba nudar líder boot ida, moris iha Portugal, iha rai livre ida, laiha ameaça, terror no intimidação hosi Indonésia, ninian maun-alin barak mate barbaricamente iha Indonésia nia liman, tanba luta ba ukun-rasik-an, maibe Abílio fila-an tiha, trai tiha nia maun-alin sira nia luta no mate, hodi defende fali autonomia. 

Autor rasik la-vota iha Timor, maibe vota iha Lisboa, tanba hafoin ocupação embaixada Estados Unidos da America iha 12 de Novembro de 1994, hamutuk ho estudantes na'in 28 seluk, sai tiha ba Portugal hodi continua luta iha Frente Externa ka Diplomática. Hanesan mos Timor oan sira seluk nebe sai ba li'ur tanba contra ocupação Indonésia, autor nia naran tama iha hela lista negra Indonésia nian, tanba ne'e labele fila mai vota iha Timor.

Referendum lori duni vitória boot no histórica ba Timor-Leste, maibe lori mos custos boot. Hafoin referendum no fosai ninia resultado ba mundo, Indonésia hatene katak, sira lakon tiha ona funu iha Timor, sira la’os de’it oho Timoroan inocente no indefeso sira, maibe sunu mutuk Timor tanba laran moras no moe. Sente moe no humilhado tanba rai poderoso ida iha Sudeste Asiatico, hafoin funu iha tinan 24 nia laran, lakon funu hasoru rai kiik ida nebe sem recursos militares no apoios internacionais. Indonésia provoca crise política, social, no humanitária boot, halo Timoroan sira fahe malu, oho malu, odio malu no vinga malu. Rihun atus refugia ba Dare no ai-laran balun Timor nian, no rihun atus mos refugia ba Indonésia. Sira nebe refugia ba Indonésia, barak mak sei hela iha Indonésia no seidauk fila mai sira nia moris fatin. 

Referendum mosu hosi resultado diálogo, negociação naruk no consenso entre parte sira hotu envolvida iha conflito. Referendum nudar mecanismo ida hodi tau iha prática direito autodeterminação nebe Timoroan sira kleur ona exige. Referendum nudar dalan justo, pacífico no democrático hodi Timoroan sira determina rasik ninia futuro. Maibe tanba imaturidade política no fácil monu iha jogo no manobra sira militar Indonésia nian, halo Timoroan sira monu iha violência no oho malu. Hahalok aat sira hanesan odio, vingansa, terror, intimidação no oho malu, tanbarazões políticas ka pessoais, tenki sai lição boot ba Timoroan hotu, hodi labele acontece no repete hikas iha futuro. 

 Biar iha referendum mosu excesso negativos balun nebe halo ema barak kanek, mate no lakon ninia uma no riku-soin sira, tanba imaturidade política ka problemas pessoais, maibe referendum loloos lori valores positivos nebe ita presiza kaer hodi hametin ukun-rasik-an. Hanesan mos iha referendum, iha processo construção de estado, participação povo nian iha decisão sira liga ho sira nia moris no sira nia futuro importante tebes. Precisa rona no acomoda povo nia aspiração, tanba ukun-an determina hosi povo. Decisão sira nebe Estado no Governo hola, tenki tetu no acomoda povo nia aspiração, tanba povo mak soberano loloos, povo mak determina ukun-rasik-an iha referendum liu hosi votu directo, ema ida votu ida, la’os determina ho kilat musan ka hosi lider sira. Qualidade de voto lider sira nian la-diferente ho Timor oan baibain ida nian. Lider sira apenas fo orientação. 

Hafoin ukun-an tiha, Timor-Leste adopta sistema multipartidarismo no pluralismo político. Pluralismo ida ne’e mai kedas ona hosi processo referendum nebe permite ba parte hothotu, nebe iha ponto de vista lahanesan kona ba problema Timor-Leste nian, hodi tuur hamutuk hodi halo dialogo, halo negociação hodi hetan consenso. Por exemplo negociação kona ba conteúdo Acordo 5 de Maio, kona ba se mak responsável ba segurança, sese mak atu tuir referendum, ema ida voto ida ka liu hosi representação, usa termo referendum ka consulta popular, marcação data ba referendum, no seluk-seluk tan. Ne’e signifika, processo referendum rasik harii iha principio no valores sira democracia nia leten. Negociação ida complexo, naruk no todan, maibe to’o ikus, hetan duni consenso hodi realiza referendum.

Loos duni, libertação no ukun-an Timor nian la’os simu hosi bandeiza ida, maibe liu hosi luta naruk no todan ida, liu hosi fakar ran no mate barak. Buat hirak ne’e hotu mak ikus mai obriga parte hotu-hotu tenki tuur hamutuk hodi hetan consenso katak, solução militar la’os opção nebe viável ona. Ho nune’e mak parte hothotu aceita ho solução política tuir dalan democracia nian. Luta naruk no todan ne'e, ikus mai hakotu liu hosi dalan política nian, mak referendum.

Ita bele dehan, Estado Timor-Leste moris hosi processo ida complexo, tanba inicialmente hahuu ho processo democrático ida, discute no koalia kona ba descolonização no autodeterminação, maibe interrompido tiha ho golpe UDT nebe halo Timoroan sira tama iha guerra civil. UDT ho FRETILIN halo funu hasoru malun. UDT derrotado iha contra-golpe, no Indonesia aproveita guerra civil hodi invade Timor-Leste. Indonésia consegue ocupa hotu vila sira iha Timor laran tomak, maibe sira la-consegue derrota FRETILIN no FALINTIL militarmente. Funu dura década 2 resin, laiha sinais atu hotu.  Em termos de corelação de forças, Indonésia superior liu FALINTIL, maibe FALINTIL nebe hosik hela tiha ona guerra de posição hodi tama guerra de guerrilha, susar tebes atu derrota hosi Indonésia. Parte 2 hotu to'o iha conclusão, parte ida lasei derrota parte seluk militarmente, tan ne'e, hakarak ka lakohi, fila fali ba solução política. Solução ida ne'e mak lori libertação no independência ba Timor-Leste.

Ohin loron Timor-Leste ukun-rasik-an ona no adopta principio Estado de direito e democrático. Ho nune’e bainhira ita koalia kona-ba construção de estado mak ita nia hanoin ho hahalok tenki tuir regras no lei sira nebe iha. Biar veterano ka la-veterano, biar luta ba ukun-an ka lae, laiha ema ida la'o iha lei nia leten. Ema hotu hanesan iha lei nia oin. Nune’e mos partido no político sira, bainhira halo política tenki tuir dalan sira democracia nian.

Infelizmente, ho triste ita assiste cena política sira nebe agora la’o daudaun iha ita nia rain, liuliu entre líder no figura histórico sira. Sira lahatudu exemplo diak ba geração foun sira atu aprende. Tanba de’it poder no hakarak hatudu se mak iha força, influência no manda liu, sira fila kotuk ba malun, laiha comunicação no diálogo entre sira. Sira la-aprende buat ida hosi ita nia história. Tinan naruk ita han malu no fahe malu tanba lakohi rona malu, lakohi diálogo. Crise política nebe lori ita monu iha conflito iha 1975 tanba fila kotuk ba malun no buka manan mesak. Crise 2006 no crise sira seluk, no ikus liu mosu impasse política nebe quase paralisa hotu funcionamento diak instituições sira estado nian no ninia impacto ladiak ba economia mos resulta hosi política infantalismo no la-democrático hosi ita nia líderes nacionais no históricos sira. 

Iha Parlamento Nacional, ita acompanha na'i deputados ho deputadas sira halo debate, hanesan loos ema iha mercado haksesuk malu, no balun hasai liafuan sira nebe tuir loloos la-merece hasai. Intervenção balun, lahatudu ética, la-educativo no la-dignifica liu uma ida nebe bolu Uma Fukun Povo nian. Parlamento Nacional sai tiha fali hanesan fatin ASBUN nian, la'os fatin de debate hodi esclarece sasan ba malun ka buka consenso ba assunto estratégico sira ka interesse nacional sira.

Iha debate kona ba lei 4, nebe iha ligação ho ratificação tratado fronteira marítima, lahetan consenso tanba na’in ulun sira labuka malu hodi halo diálogo no consenso, maibe lori de’it maioria hodi hanehan malu. Triste tebes acompanha debate iha Parlamento Nacional. Deputados hosi Maioria Aliança ba Progresso (AMP) balun, halo declaração hamoe no hatun-an tebes, dehan sira lakohi halo diálogo ho partido sira oposição tanba iha Constituição lahakerek liafuan ruma kona ba diálogo.  Deputado sira ne’e haluha tiha katak sira tuur iha Parlamento nudar ema político. Diálogo ne’e nudar mecanismo ida hosi democracia nian hodi tuur hamutuk no discute hodi hetan entendimento comum ka consenso ba assuntos estratégicos ka interesses nacionais sira. Político sira la’os ema militar nebe atu recorre acção militar hodi soluciona conflito ka divergência sira. Instrumento ba político sira hodi soluciona conflito ka divergência sira mak liu hosi diálogo. Se diálogo tenki hakerek iha Constituição mak bele halo, tanba sa mak sira tenki basa liman ba maun Xanana nebe ba mai Australia, Indonésia no rai seluk hodi halo diálogo hodi resolve problema fronteira marítima no terrestre? Tanba sa mak sira lahapara maun Xanana ba halo diálogo sira ne’e? Deputado sira ne’e tenki tau iha ulun katak, tanba mos liu hosi diálogo no consenso ne’e mak halo remodelação ba V Governo Constitucional hodi loke dalan ba FRETILIN tama iha VI Governo Constitucional nebe facilita rasik negociação ba fronteira marítima. Formação ba VIII Governo Constitucional ne’e mos resultado ida hosi diálogo entre CNRT, PLP no KHUNTO. Liu hosi diálogo mak sira entende malu hodi forma AMP. Labele haree diálogo hanesan buka atu fahe kadeira ba malun de’it, essência hosi diálogo liu tan ida ne’e. Diálogo nee parte ida hosi vontade diak político sira nian hodi buka solução no consenso ba assunto sira estratégicos ka nacionais nian, la necessariamente tenki fahe cadeira ba malu. Primeiro-Ministro ba halo diálogo ho Presidente da República, la’os tanba diálogo hakerek iha Constituição mak sira tenki semana-semana hetan malu, maibe atu discute no fahe hanoin ba malun kona ba assuntos estratégicos ka assuntos sira interesses nacionais nian. 

Construção estado no democracia sei la’o ho todan tanba dificulta rasik hosi ita nia líderes históricos no políticos egoístas no chauvenistas sira, tanba sira hatudo liu sira nia ego do que hamutuk hatudu dalan no constroe estado ida nebe sólido no democrático. Em vez de serviço hamutuk no fo apoio ba malu hodi hametin órgão sira estado nian, sira buka enfraquece órgão sira ne’e hotu. Balun usa Parlamento Nacional hodi impede Presidente da República hodi labele halo visita ba rai-li’ur no dificulta mos governo hodi labele hacompleta ninia elenco governamental. Karik sira hotu iha intenção diak atu promove boa governação, tuir lolos haruka naran sira nebe laiha caso ba Presidente da República hodi fo posse, maibe haruka fali naran sira nebe iha caso, hanesan fali atu tau sura ba malun. Bainhira Presidente da República lafo posse, sira usa ida ne'e hanesan rasão hodi fo sala no todan ba Presidente da República. Impasse política mosu tanba laiha vontade diak atu serviço hamutuk, maibe buka tau lasu ba malun no hatun malu. Liu tinan ida ona membro VIII Governo Constitucional seidauk completo tanba jogos infantis no mesquinhos sira ne'e. Além de ida ne’e, Parlamento Nacional, nebe nudar Uma Fukun povo nian, em vez de sai uma ida moos, sai fali fatin ba refugio ba ema sira nebe iha caso, tanba iha neba sira bele hetan imunidade. Sira usa sira nia maioria hodi taka dalan ba justiça, tanba bainhira tribunal husu atu levanta imunidade ba sira nebe iha caso, Parlamento rasik, liuliu maioria sira buka rasão oioin hodi labele levanta imunidade, tanba ema sira em causa ligado ho sira nia interesse no sira nia partido. Aat liu tan, líderes balun koko halo interferência ba serviço sira justiça nian hodi protege ninia ema sira. Taka malu tun sa’en la’os ona segredo ba ema ruma. Caso Emilia Pires nian no Francisco Kalbuady Lay nian, acontece iha ema hot unia matan laran. Ida halai ba Portugal tanba lahetan ona imunidade, seluk fila hosi rai-li’ur mai, teki-teki sai deputado tanba iha neba bele hetan imunidade.

Iha processo construção de estado, iha rai democrático ida, precisa tane aas mos buat ida bolu pluralismo democrático katak, bainhira iha diferenças ka divergências sira, la-precisa recorre violência ka buka manan mesak, tenki hatene halo cedência, tenki recorre dalan sira pacífico no democrático, aposta iha diálogo, negociação no buka consenso ba assuntos estratégicos sira.  Iha processo construção estado de direito no democrático hanesan mos iha referendum, tenki tane aas principio sira justiça nian, halo tuir regras de jogos democráticos nian no respeita opinião sira nebe lahanesan. Ohin buat hotu acontece iha ita nia matan laran, la’os lori argumentos ho rasões hodi convence malu, maibe lori maioria hodi hanehan minoria sira. Parlamento Nacional lasai tiha ona fatin ba concertação política, maibe sai fali fatin ba hatudu força no halo marginalização ba malun. So liu hosi diálogo ida franco no nakloke mak bele convence malu. Bainhira iha diálogo, la-entende no convence malu ona, mak foin recorre votação, la’os buat ki’ik boot tenki submete hotu ba votação de’it. Iha assunto balun merece hetan consenso tanba interesse nacional, la'os usa hodi halo política no buka votos.

Infelizmente, tanba de’it poder no buka manan mesak, líder barak lakohi diálogo, lakohi negociação, lakohi buka consenso, tanba sente-an matenek liu, hatene liu, bele manda mesak, bele halo buat hothotu mesak, no bele ukun mesak, hatudu momos carácter chavenista nian. Haluha tiha katak uluk luta ba ukun-an mos labele halo mesak hosi ema ida ka grupo ida, tanba ne’e mak iha período resistência nian, halo apelo barbarak no halo esforço hothotu hodi hametin unidade. Labele haluha mos katak construção de estado labele halo hosi ema ida ka grupo ida mesak. História no experiência hatudu, iha crise sira nebe mosu iha ukun-rasik-an nia laran, mosu tanba ego sira sem limites, lakohi rona malun, hakarak ukun no manda mesak. Crise sira ne’e to’o paralisa instituições no orgão sira estado nian. Povo sai fali refém ba ninia líder no político sira. Oinsa mak atu constroe no consolida estado se tau uluk ego político no pessoal iha oin? 

Saudoso Fernando de Araújo La Sama hosik hela lição diak ida, lição nacionalismo no patriotismo nian. Se de'it mak iha vontade diak no hakarak lori rai ida ne'e ba oin no hametin Estado  ida ne'e, tuir loloos sira haktuir buat nebe saudoso La Sama dehan:  “hau nia dignidade la’ aas liu dignidade Nação nian”. Katak ita ida-idak nia dignidade la-aas liu dignidade nação nian. La Sama tau iha prática, bainhira mosu crise loromonu no lorosa’e, nebe ameasa tebes integridade no unidade Timoroan sira nian, nia nudar Presidente da República Interino, haruka Força no PNTL, halo Operação Conjunta iha Ermera, iha baze PD nian. Nia la-interesse ho PD lakon votos iha Ermera. Nia tau uluk interesse nacional iha oin, tau uluk estabilidade, segurança, paz no unidade nacional iha oin, la’os interesse PD nian. Ida ne’e bele sai lição ba líderes no políticos sira hotu hodi hatun ego hodi tau interesse nacional iha oin, la’os interesse ida hakarak manan mesak. 

Iha ukun-an nia laran, em vez de trata adversário hanesan oposição democrático, trata fali hanesan inimigo. Entre inimigo sira maka laiha diálogo, maibe entre adversário sira, canal comunicação no diálogo sempre nakloke ba malun. Líder no político balun, haree hanesan atu fila fali ba política FRETILIN nian iha primeiro anos ocupação Indonásia nian: dialógo ka negociação não e nunca. Lamentável tebes. Sira lakohi aprende hosi lição boot povo nian nebe ultrapassa buat sira nebe susar atu ultrapassa nian, sira hakarak povo mak atu aprende fali sira nia política sira selok malu, fila kotuk ba malun no vinga malu. Nudar povo moe haree teatro sira ne'e. Saida mak ita atu aprende hosi sira?

Iha referendum 1999, Timoroan hotu-hotu, atu iha rai laran ka iha rai li’ur, hosi frente hothotu, tun no vota hodi fo vitoria ba ukun-rasik-an. Iha 2018, iha eleções antecipadas, tanba de’it tauk atu lakon, halo buat hotu la’o contrário. Nega malu, hatun malu no proclama-an luta mesak, haluha tiha katak ukun-an ida ne’e determina hosi povo, hosi Timor oan hothotu. Se Timoroan ho Timoroan nebe luta no terus hamutuk nega malu ona, sa tan ho sira nebe uluk vota ba autonomia. Timor biar rai ida kiik maibe natoon ba Timor oan tomak hodi halo nia moris, naran katak iha iniciativa, criatividade no badinas. 

Iha luta ba ukun-an la'os ita Timor oan deit mak luta, maibe iha mos grupos solidariedade internacionais sira nebe luta maka’as iha ita nia sorin. Organização solidariedade sira mak ajuda Frente Diplomática hodi halo campanhe iha rai oioin, no barak mos haruka tulun mai Frente Clandestina no Armada. Se ita Timor oan ho Timor oan nega malu ona, sa-tan ita nia maluk sira hosi organização solidariedade sira.

Triste tebes, haree líderes históricos sira admite ba ninia “jurkam” sira soran povo ba malun, soran Frente Armada ho Diplomática ba malun. Iha palco leten, iha loos sira nia mata laran, sira nia “jurkam” sira trata no hatun líderes históricos sira seluk, soran Frente Armada no Diplomática ba malun, sira tuur hamanasa no labuka evita ka halo los. Falsificação no manipulação ba história halo iha sira nia matan laran, maibe sira hosik de’it, tanba votos no poder mak sira interesse.

Iha campanhe ba eleições antecipadas, iha 2018, hakanek tebes espiriro unidade nacional nian, tanba líderes no políticos balun lafo exemplo diak. Sira proclama-an hanesan sira mesak mak funu, sira mesak mak determina Timor-Leste nia libertação no ukun-rasik-an. Sira previlegia mesak Frente luta nian ida, subestima no devaloriza frente sira seluk. Política ida la-construtivo no educativo. Política ida la-contribui ba processo construção de estado, política ida hatudu de’it odio ho vingansa. Ninia resultado mak mosu impasse política iha tinan hira ikus. Conserteza, se laiha comunicação, laiha diálogo ho negociação, lasei iha solução ruma. Solução so mosu hosi comunicação, mosu hosi diálogo no negociação. So liu hosi mecanismo sira ne’e mak foin bele hetan consenso no solução ba problema sira. 

Se unidade no participação Timoroan hothotu nian importante no determinante tebes iha vitoria ba ukun-rasik-an, mak unidade no participação Timoroan hothotu nian iha processo construção de estado mos indispensável tebes. Unidade, participação no contribuição Timoroan sira hotu nian hodi hametin instituição no orgão sira estado nian importante tebes. Processo construção de estado labele halo mesak hosi ema ida ka grupo ida ka rua, labele buka manan ka determina mesak. Tenki hatene halo diálogo no cendência hodi hetan consenso hodi tulun rasik processo construção de estado. Estado ne’e ema hotu nian, tan ne’e ema hotu tenki participa hodi constroe no hametin estado ne’e. Estado ne’e atu metin precisa hametin unidade entre Timoroan sira, hakribi violência no promove maka’as reconciliação, diálogo, cooperação, unidade, fraternidade no solidariedade. Tenki tane aas valores humanidade no dame nian, tane aas tolerância, respeita opinão sira nebe lahanesan, labele halo descriminação ba sese de’it tanba rasão política, ideológica, social, económica, ka crença nebe lahanesan. Iha processo contrução de estado, so kaer metin valores positivos hirak temi iha leten, foin bele harii socoedade ida metin, sociedade ida unido, fraterno, solidário, igualitário, livre, tolerante, participativo, inclusivo, democrático no próspero. So ho sociedade ida metin, unido, coeso, inclusivo, participativo no democrático mak bele sai alicerce di’ak ba estado ida metin no democrático, iha nebe bele lori Timoroan sira hotu ba iha moris ida livre, justo no prospéro. Liu hosi espirito referendum nian ita hametin liu tan ita nia democracia no unidade hodi lori Timor-Leste ba moris ida hakmatek no prospero.

Dili, 24 de Julho de 2019

Nota: Artigo ida ne'e hanesan opinião pessoal, la-representa organização ka instituição ruma nebe autor haknaar-an ba.

20190725

Sa ida mak diak iha Tratadu FM nebe Ratifika ona iha PN?

SA IDA MAK DIAK IHA TRATADU FM NB RATIFIKA ONA IHA PN?


Estanislau Saldanha

Tratadu delimitasaun fronteira maritima (FM) iha Tasi Timor entre TL-Australia ratifika ona husi PN-TL hodiseik 23 Juilu 2019. Diskusaun naruk antes votasaun. Too votasaun 42 deputadu sira (CNRT, PLP, KHUNTO, UDT/FM, PD ho PUDD) vota afavor ba resolusaun ratifikasaun Tratadu FM 2018 tb nee interese nasional. Na'i deputadu 23 husi Partidu Fretilin mk vota kontra. Iha nasaun demokratika, opozisaun ida opozisaun tebes, sempre vota kontra ba buat nb governu aprezenta maski sustansia proposta governu nian nee diak. Salut ba belun deputadu sira husi PD, maski iha diskusaun generalidade ho espesialidade iha PN sira kritiku, mb too tempu desesiva, sira hola desizaun afavor ba buat nb interese nasional. HAU NIAN DIGNIDADE LA BOOT LIU DIGNIDADE NASAUN (Fernando de Araujo "LASAMA", Fundador ho Prezidenti PD dauluk ). Partidu joven sira nee sempre "sai vitima" korenti interese nasional, mb sira sempre pasiensia hodi hakur liu. Pergunta kritiku mk nee sa ida mk diak husi Tratadu FM 2018 nb ratifika ona iha PN? Tb sa mk 30% rendimentu sei fo ba Australia no iha GSSR? Artigu badak nee hakarak fo resposta badak ba pergunta rua nee.

1. Area JPDA (Bayu Undan) agora 100% tama hotu teritoria maritima TL. Tratadu 2002 konsidera 90% tama TL ho 10% tama Teritoria Australia. Signifika tratadu FM 2018 no ratifika iha 2019 diak liu tratadu 2002. Tb nee TL sei simu tan reseita 10% husi Bayu Undan alias simu reseita 100% total nb governu simu husi kompanya.

2. Area Greater Sunrise 70% tama teritoria maritima TL, no 30% tama iha Teritoria Maritima Australia. Tratadu 2002 konsidera 79% GSR tama iha teritoria maritima Australia no 21% tama iha JPDA. Nunee karik kalkula fali lo'los 18% husi GSR mak tama iha teritoria maritima TL. Mb depois renegosia hodi hamosu CMATS, TL simu 50% reseita husi GSR no Australia 50%. Tratadu FM 2018 diak liu tb 70% GSR tama iha TL, no 30% mk tama iha Teritoria Australia. Nunee mos TL simu 70% reseita Upstream, no Australia simu 30%, sekarik kadoras dada mai TL. En kontrariu, sekarik kadoras dada ba Australia, TL simu 80% reseita upstream, no Australia simu 20%.

3. Area Laminaria/Carrolina ho Buffalo 100% tama hotu teritoria maritima TL. Nee signifika dezenvolvimentu ho produsaun mina ho gas iha area nee, TL sei simu 100% reseita upstream. Nee sedauk sura ho downstream. Iha Tratadu 2002, Laminaria/Carrolina ho Buffalo 100% tama hotu teritoria maritima Australia. Tb nee uluk iha produsaun mina ho gas iha kampu sira nee, Australia simu 100% reseita no TL la hetan buat ida.

4. Tb sa mk presiza iha Designated Authority (DA), Supervisory Commission (SC) ho Governance Body (GB) iha GSR nb hanaran GREATER SUNRISE SPECIAL REGIME (GSSR)? Tb GSR monu iha teritoria maritima TL (70%) ho Australia (30%). Nunee presiza iha organ balu hodi reprezenta nasaun rua regulariza ho fiskaliza konaba dezenvolvimentu ho produsaun mina ou gas iha GSR. Uluk area JPDA hanesan Bayu Undan, Elang Kakatua, ho Khitan tuir Tratadu Tasi 2002 mos iha DA, SC ho GB. Ikus mai mk funsaun sira nee transfere fali ba ANPM. Tb nee, ita lalika duvidas konaba GSSR. Iha kontratu internasional normalmente disputa rezolve tuir mekanizmu DA, SC ho GB. Karik la konsege rezolve bele rekore ba arbitrase intersional. Mb hau fiar Australia sei la impede barak iha GSSR tb sira nian rezerva gas barak no boot. Se sira halo duni, governu Australia mos sei hasoru nian povu rasik tb provadu povu Australia simpatia liu ba TL iha kontestu FM ho fahe malu reseita husi explorasaun ho produsaun minarai.

5. Gas pipeline sei ba nb? Iha Tratadu FM klaru kedas katak pipeline bele mai TL ho reseita TL (70%) no Australia (30%). Ou dada ba Australia ho reseita TL (80%) ho Australia (20%). Maibe iha tratadu 2002, regula katak pipeline ba nb, depende ba konsiderasaun komersial. Nee loke dalang luang liu ba kompanya operador hodi determina. Tb nee, kompanya prefere liu dada kadoras ba Darwin tb tuir sira, opsaun nee mais komersial liu. Mb iha GSR nb Joint Venture kompostu husi Timor Gap ep. (56.56% asaun) nudar maior operador kompara Woodside ho Osaka Gas, potensialidade gas mai TL boot liu kompara ho Tratadu 2002.

Lia ikus, husi parte nb deit Tratadu FM fo vantazem boot liu ba TL tb TL iha serteza ona konaba delimitasaun fronteira maritima no hatuur duni nian soberania nudar nasaun ida, nunee iha dalang ba independensia ekonomia, naran jere rekursu sira nee didiak hodi diversifika rendimentu non minarai.

1. Politikamente ita prova ba mundu katak TL nudar nasaun kiik bele manan nasaun ida gigante hanesan Australia iha era avansu ho komplexidade kuinesimentu, teknolojia, ekonomia, sosiu-kultura ho interese geo-politika boot, nb nasaun boot barak mos mak la konsege halo. Uniku no dauluk TL mak rekore liu husi prosesu konsiliasaun obrigatoriu superviziona husi ONU no susesu (come first, and get the cup). Australia nian estratejia dada an husi UNCLOS ho ICJ hodi taka dalang ba TL evidentimente "la mempan" iha nasaun kiik TL nb lideradu husi MB KRXG iha prosesu negosiasaun.

2. Teritorialmente TL konsege extende teritoria maritima iha area JPDA (100%), GSR (70%), Laminaria/Carrolina ho Buffalo (100%).

3. Ekonomikamente TL iha aumentu reseita husi Bayu Undan (100%), GSR (70%). Tb TL via Timor Gap nudar maior operador (56.56%) iha GSR, TL sei benefisia husi cost recovery & insentiva no mos profit sharing. Nunee mos iha deskoberta balu iha Laminaria/Carrolina ho Buffalo sei hatama 100% ba TL depois kompanya reduz tiha cost recovery. Bayu Undan agora 100% TL nian, Governu bele reajusta politika ruma hodi hamosu servisu barak liu tan ba Timor oan, no uza konten ho material lokal barak liu tan. Posu Bayu Undan atu maran, mb kampu Bayu Undan bele mos sedauk maran. Alein mina, extensaun teritoria maritima TL bele hamosu oportunidade ba industria ikan, ho seluk.***

20190716

PD Ejije ba V Legislatura PN atu Sai Edukador ba Povo


PD EJIJE BA V LEGISLATURA PN ATU SAI EDUKADOR BA POVO

Dili, Loron 16 Fulan Julhu tinan 2019

Parlamento Nasional liu husi komisaun B C D halo audensia publik ho xefe negosiador prinsipal FRONTEIRA MARITIMA Maun Bot KAYRALA XANANA GUSMAO.

Iha sala Plenaria Parlamento Nasional Maun Bot KAYRALA XANANA GUSMAO apresenta alterasaun Lei N°. 31/2005, 2 de setembro (Leis aktividades Petroliferes), ba, membro V Legislatura PN.

Iha biban ida ne'e, Distintus Deputadus husi Komisaun B C no D halo deskusaun ne'ebe perfunda ba Alterasaun leis refere. Diskusaun ne'e lidera husi distintu deputadu Hugo da Costa Fernandes, husi Bancada CNRT/AMP.

Marka mos prezensa husi nomiado Nobel da paz Dr. Jose Ramos Horta.

Entretanto Vice Presidente Bancada Democratico Dr. Adriano do Nascimento, iha ninia intervensaun akresenra kestaon rua.

1. Husu ba Distintus Deputadus sira atu kuidadu ho linguazen, para nune'e bele Eduka ita nia povo sira. Tamba, audensia Publico ida ne'e hetan TRANSMISAUN direita husi kanal TVTL.

2. Tamba diskusaun ida ne'e sita ita hotu nia Forsa, e sita mos Maun bot KAYRALA XANANA GUSMAO nia Forsa. Tamba ne'e Hau sugere.

Debate ida ne'e, sebele kontinua ba Loron aban. Tamba, Maun Bot KAYRALA XANANA GUSMAO kolen, inkluindo ita hotu. Ida seluk du Que ita hurelele malu, "sem etika", tamba ita nia KAKUTAK manas ona, diak liu ita muda ba loron Aban.

Vice presidente Bancada Democratico Dr. Adriano do Nascimento, husu para Distintus Deputadus sira hotu, atu nafatin kontrola linguazen. Tamba, audensia ne'e iha transmisaun direita husi kanal TVTL.

Mai ita Eduka povo ida ne'e ho politika ne'ebe iha ETIKA no responsabilidade.

Parte seluk, presidente Partido Democratico Eng. Mariano ASSANAMI Sabino, husu ba meja, para idepois atu determina audensia ne'e, ba loron aban. Tamba, ema hotu kolen ona inkluindo Maun bot Xanana. Ba loron aban, aban Ita hotu bele Livre husu pergunta, e Maun bot Xanana mos bele hatan.

Meja konsidera intervensaun presidente Partido Democratico Eng Mariano ASSANAMI Sabino, hodi ensera audensia refere.

Audensia Publico ne'e, lidera husi Presidente komisaun B Distintu Deputadu Hugo da Costa Fernandes, husi Bancada CNRT/AMP.*Jr.

"BA O TIMOR MAUBERE OAN PRONTU SERVI".

20190710

Dezisaun Tribunal Termu Identidade Rezidénsia Ne’e La Ajuda Kombate Droga Iha Timor-leste

DEZISAUN TRIBUNAL TERMU IDENTIDADE REZIDÉNSIA NE’E LA AJUDA KOMBATE DROGA IHA TIMOR-LESTE


Husi: Moisés Vicente

Preokupa ho dezisaun Termu Identidade Rezidénsia-(TIR) ba ema na’in rua ne’ebe husi nasaun Filipina nudar ema estranjeiru tanba loloos medida koasaun ne’e la merese ba ema estranjeiru ho kazu grave hanesan ne’e. TIR- ne’e la serve ona aplika ba sidadaun estranjeiru sira, tuir lolo’os kazu hanesan ne’e Tribunal Distrital Díli (TDD) tenke aplika medida koasaun prizaun preventiva hotu para depois hein prosesu investigasaun husi Ministériu Púubliku. (Prezidente Asosiasaun Majistradu Judisial Timor-Leste-AMJTL, Antonino Gonçalves. Jornál Diariu INDEPENDENTE, 5 Juñu 2019). Liga ba kazu iha leten Juíz sira foti dezisaun ba ema estranjeiru na’in rua husi Filipina ne’ebe hetan deit TIR, ba hakerek na’in nian observasaun ladun justu, ladun transparante ba kazu ida kona-bá droga nia ne’e. Tanba sa mak la justu, tanba lolo’os ne’e la merese fó TIR ba sidadaun estranjeiru na’in rua husi nasaun Filipina. Iha Artigu 10 Lei Trafiku Droga nia, hodi kondena drogadu ho nia rede sira ho pena prizaun tinan 25 iha prizaun. Ita nia Lei Trafiku Droga forte lo’os. Perguntas tanba sa mak Tribunal Distrital Dili tenke halo deit Termu Identidade Rezidénsia?. Nune’e mos suspeitu sira ne’ebé iha ligasaun ba kazu ida ne’e, ne’ebé daudaun ne’e la’o iha Timor-Leste Tribunal Distrital Dili foti dezisaun ladun transparante. Ne’e parte ida.

Iha parte seluk, saida maka Estadu Timor-Leste halo bele salva Timor-oan na’in rua ne’e? husi prespetiva legal difisil tebes hasees Timor-oan na’in rua ne’ebé dadaun ne’e sai suspeitu ba kazu droga iha Indonézia. Liga ho kazu sira iha leten, hakerek na’in analiza mos ba kazu sira kazal Timor-oan na’in rua (fen-laen) ne’ebé lori droga hetan kapturasaun iha nasaun viziñu Indonesia iha hela Atambua hatudu katak situasaun atual Indonézia nian funu hasoru droga hanesan asuntu ne’ebé seriu no deklara ona Indonézia emerjensia ba droga (Darurat Narkoba). Tanba Indonézia sai hanesan Nasaun distinasaun ba droga sira ne’ebé mai husi rai liur no potensia ba merkadu droga ilisitu. Efeitu husi ida ne’e kada loron sidadaun Indonézia na’in 40 maka mate tanba konsumu droga (BN-Indonesia, 2018). Iha sirkuntansia ida ne’e, iha loron 29 Maiu 2019 Alfândega Postu Mota-Ain Atambua-Indonézia nian kaptura Timor-oan na’in rua (fen-laen) tanba lori substansia balu ne’ebé subar iha makina imprime ida nia laran no sistema seguransa X-Ray detekta katak substansia refere deskonfia hanesan droga. Rezultadu preliminariu testu ba substansia hirak ne’e pozitivu droga ho tipu MDMA ka Ecstasy ho kuantidade 1,861 grama. Suspeitu na’in rua daudaun ne’e detein iha sela polísia Distritu Belu-Indonézia nian hodi submete ba investigasaun no testu ba substansia hirak ne’e iha laboratoriu. Atu hatan ba perguntas iha leten ne’e, fila-fali ba Lei Droga 2009 Indonézia nian (Undang-Undang Republik Indonesia Nomor 35 Tahun 2009 Tentang Narkotika). Husi rezultadu testu preliminariu ba substansia ne’ebé suspeitu sira lori identifika katak pozitivu droga ho tipu MDMA ka Ecstasy. Tuir Lei Droga 2009 Indonézia nian, drogra ho tipu MDMA ka Ecstasy tama iha kategoria I (Narkotika Golongan I). Nune’e pena ne’ebe aplika ba suspeitu droga tuir kategoria I (Narkotika Golongan I) sei hetan pena de morte, pena perpetua, pena prizaun ne’ebé adekuadu ho krime ne’ebé suspeitu pratika no ho multa minimu Rupiah (Rp) billoens 1 (ida) no masimu Rp biloens 10 (sanolu) no aumenta 1/3 (um terço). Maske nune’e prosesu ba Timor-oan na’in rua (fen-laen) sei iha hela prosesu investigasaun nia laran. Maibe sinal hatudu ona husi Lei Droga 2009 Indonézia nian, Timor-oan na’in rua (fen-laen) nia vida iha ona ameasa nia laran. (Fundasaun Mahein (FM), 4 Juñu 2019).

Iha sorin seluk, VIII Governo Konstitusional rasik afirma katak asuntu droga sai ona preokupasaun lider nasional sira inkluidu Prezidente República (PR), tanba Timor-oan maioria ho idade joven, no ai moruk aat sai hanesan ameasa bo’ot hodi prejudika sociedade nia moris. Tanba preokupa tebes ba ameasa droga ne’e, (Xefe Governu-PM) promote kria mekanismu adekuadu atu kontrola drogra ne’ebé tama iha Timor ho livremente. Ita hotu tenke fo apresia ho autoridade seguransa ne’ebé sempre ho kbiit no esforsu tomak hodi deteta droga ne’ebé tama iha Timor ho livremente. Iha parte ida ita fó apresiasaun bo’ot ba PNTL no Alfândega ne’ebé konsege deteta kazu ne’ebé ameasa bo’ot ba povu no nasaun. Iha parte seluk, ita nia lei la favorese atu trava hahalok krime bo’ot ne’e ho autor judisiariu sira hanesan Juís sira iha Tribunal ne’ebé husik suspeitu livre deit. Tanba ne’e, tebes duni katak tenke buka hatene tanba sa mak krime bo’ot hanesan ne’e lei labele kondena? Karik ita husik deit nune’e, tebes atu aban bainrua neineik ka lais, ita nia rain mos sai fatin tranzasaun droga ne’ebe livre, halo aimoruk aat sira ne’e kontamina tiha ita nia joven sira nia kakutak sai malfunsiona atu hanoin diak ba dezenvolvimentu povu no nasaun ba oin?.

Iha lidun seluk, hakerek na’in nia monitorizasaun dadaun ne’e sidadaun estranjeiru na’in 5 iha prizaun Becora tanba komete krime droga. Ema estranjeiru ne’ebe komete krime droga iha na’in 5 kompostu husi nasaun Indonesia na’in 4 no husi nasaun Filipina na’in 1. Aliende ne’e iha mos sidadaun Timor-oan na’in 3 ne’ebe komete krime droga. (Fontes Jornál Diariu INDEPENDENE, 07 Juñu 2019, pagina 3). Ita nia nasaun Timor-Leste ita iha esperensia kazu barak ona, hanesan iha tinan hirak liuba kazu Tiago da Guerra ho nia kaben halai sai husi territoriu nasional Timor-Leste sa’e ró iha portu Betano iha Munisipiu Manufahi sai fali iha nasaun Australia, husi Australia ba sa’e avião ba liu ninia nasaun Portugal. Iha ne’e hakarek na’in tauk mak kazu hanesan repete fila fali kazu sira hanesan ne’e iha Timor-Leste.

Ikus liu, mezmuke ita nia Lei CPTL iha ona no Lei Trafiku Droga mos iha ona no forte los. Tanba sa mak suspeitu Filipina ne’e la halo kastigu to’o tinan 25 preventiva iha prizaun? Tansa tenke hetan TIR deit?. Husu mos ba Governu liu husi Diplomata Timor oan iha Indonézia akompania Timor-oan na’in rua nia kazu no aktualiza nafatin nune’e ema hotu no familia bele akompania prosesu ne’e to’o nia rohan. Rekomenda mos ba instituisaun relevante sira ne’ebé iha kompeténsia ba kestaun Justisa atu kontinua loke prosesu investigasaun profunda hasoru elementu sira ne’ebé involve iha rede droga bele hatan aktu ne’ebe sira halo ona.****

Referénsia:
  1. Asesu iha loron 7 de Juñu 2019 kona-ba Trafiku Droga -Saida maka sei akontese ba Timor-oan na’in rua iha Indonézia? Disponivel iha link ne’e: http://www.fundasaunmahein.org/2019/06/04/trafiku-droga-saida-maka-sei-akontese-ba-timor-oan-nain-rua-ihaindonezia/?fbclid=IwAR0TT2Izfm6Suw0HEaVC8uKJdwNMHZjucJwz1i9Wm_H77w18McfA-rmEJQ
  2. Asesu iha Jornal Diariu Timor-Post, 31 Maio 2019. Timor-Oan Lori Droga Kumpre Justisa iha Indonesia.
  3. Komisaun B Parlamentu Nacional (PN) ne’ebé trata asuntu Defeza no Seguransa Husu Diplomata Timor-Leste iha Republika Indonesia (RI) Akompaña Kazu Timor-oan nain rua. Asesu iha loron 3 Juñu 2019. Disponivela iha: http://www.tatoli.tl/2019/06/komisaun-b-husu-diplomata-tl-iha-ri-akompana-kazu-timoroan-nain-rua/?fbclid=IwAR2NUCzXd-2fVdm7iXXsRvhE4l2SqIRjpmLqhSP3tPucBkDNoaPueE6-_qU
  4. TDD Aplika TIR ba Arguidu Filipina Nain Rua. Asesu iha loron 4 Juñu 2019. http://gmntv.tl/en/justica-e-seguranca/2019/06/tdd-aplika-tir-ba-arguidu-filipina-nain-rua/?fbclid=IwAR2EsEbQ_JdOR3V3Vwz3iTa2t46QXbTEMKD5Lis98TD6LHQfdKIhyyBzVsA
  5. Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak (TMR) Mete Droga Destruie An. Asesu iha loron 5 Jullu 2019.
  6. Artigu 10 Lei Trafiku Droga, hodi kondena drogadu ho nia rede sira ho pena prizaun tinan 25. Asesu iha loron 8 Jullu 2019. http://hallo.tl/pn-aprova-lei-trafiku-droga-pena-prizaun-tinan-10-25/
  7. Investiga Profunda Rede Droga. Prezidente Komisaun B Parlamentu Nacional (PN), ne’ebe trata asuntu Negosio Estranjeiru Defeza no Seguransa, Adérito Hugo da Costa. (Tatoli, 8 Jullu 2019. http://www.tatoli.tl/2019/07/aderito-rekomenda-investiga-profunda-rede-droga/?fbclid=IwAR04BJosPSI_41m2sWkLkv5vMRIWj90IL2I5SgCy0EdSV_6szaTRwfF2MRA

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito, 2008. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente.mahein@gmail.com.

20190630

Funsiona Lei Sai Kontrolu Sosial Laos Destroi Sosial

Funsiona Lei Sai Kontrolu Sosial Laos Destroi Sosial


Hosi: Carmelindo da Silva Caetano, S.H.*

Iha vida estadu direitu demokratiku lei sai matadalan ba ema hotu inklui soberanu sira hanesan kaer Lejislativu (PN), Executivu (Governu, Prezidenti) no Judikativu (Tribunal), nia se ? ita se, sira se ? nia mak ita (Timor oan) reprezenta ita nia lian hosi lian barak ne’ebe laiha lian maibe laos signifika lian laiha la mosu entaun hau lian ka halo buat ruma hodi benefisiu ba hau nia an rasik iha vida poder púbilku nian. Ba atitude ida hanesan ne’e bele iha no laiha depende ida-idak  nia prinsipiu no karakteria individu, hanoin an ho nia grupu deit no ladun konsentra hanoin naruk ba vida públiku, ho buat sira ne’e hotu presija funsiona didi’ak lei sai kontrolu sosial ida lolos para iha balansiu implika ba justisa sosial no dezenvolvimentu multi seitoral signifikante iha ita rain. 

Relasiona ho asuntu hirak ne’e, tuir jurista ida hosi Jerman kuiñesidu sai aman jurisprudensia sosiolojiku ho naran Jhering katak esensial lei ne’e hakarak ida realidade hodi proteje nesesidade moris hamutuk nian, liu tan livru Lawrence M. Friedman hakerek tutan hosi  Soleman B. Taneko (1992: 37) hatete katak funsaun lei ne’e kontrolu sosial. Iha tinan 1689 matenek nain ida John Locke iha nia livru hakerek katak finalidade lei ne’e laos atu hamos ka detensaun deit maibe asegura no halo bo’ot liberdade.  Signifikasaun hosi matenek nain hirak ne’e hatete momos katak lei laos abstratu, lei ne’e mós laos retorika deit maibe ne’e realidade tamba produs no hala’o tuir nesesidade hamutuk nian hodi kontrola sosial ho intesaun final hodi hetan livre multi setoral signifika iha dinamiku laos iha fatin deit. Nune’e, lei ne’e laos naran lei ne’ebé monta no hala’o deit maibe iha funsionamentu ne’ebé estrateziku no esensial implika ba mudansa seitór hot-hotu, tan ne’e presija disiplina lei hahu hosi kualidade produs lei to’o ninia implementasaun. 

Funsaun Lei sai kontrolu sosial lao ho di’ak enkuantu kontiudu lei di’ak no lo’os no entidade sira ne’ebé iha poder hala’o tuir lei haruka, karik lei lalos implementa los mós rezultadu sei lalos (nolu) karik subtansia lei los implementasaun lalos ne’e hanesan lalos nafatin (nolu), maske ita hotu hatene mundu ideali/das sollen no mundu atual/das sein dala ruma sempre ses malu maibe la taka dalan ba ita hodi funsiona lei sai kontrolu sosial tanba lei ne’e dinamiku tuir kondisaun ne’ebé iha, lei halo hosi ita ba ita, labele dehan hau halo ba  ema seluk deit. Tan ne’e, efetividade lei ne’e presija haforsa, ezemplu legislativu sira presija halo lei ho di’ak benefisiu ba ita hotu, hases tiha lei sira ne’ebé benefisiu ba balun deit ka provoka disriminasaun, halo politika ho disiplina no sai ezemplar laos politika ida gosta korta malu tan kadera deit, provoka konflitu sosial no ikus dehan policia, joventude, tribunal mak sala nst nin hatene realidade (arte marsiais loke ho lei, ikus korta ho resolusaun PN no tuir mai promesa loke hosi ukun nain, hakarak saida los ba ida ne’e ?)  Ba  governante ka esekutor politika sira haforsa servisu tuir boa governasaun ne’ebé ses hosi korupsaun, monta instrumentu ka estrutura ida para funsaun serve laos monta para vaga ka hetan fatin deit hatodan makina estadu deit no la poupa osan, sistema di’ak, ezekusaun di’ak no kontrola di’ak para servisu ho rezultadu signifikante laos retorika, drama, monta sobu estrutura hela deit, produsaun atividade ses hosi metas afeita rezultadu servisu malahuk. Ba judisial sira, maske iha ezemplar balun hatudu hafraku implementasaun lei maibe mantein posisaun ses hosi mafia judisiariu, buat los dehan los sala dehan sala, labele hakiduk tamba ida ne’e mak mehi justisa sosial hosi funu nain sira, uluk ita lakoi rai seluk nia ema fó presaun no halo ita atan, nafatin rejeita totalidade halo presaun no atan ba malu iha kualker fatin, monta administasaun justisa ida di’ak hodi jere justisa di’ak liutan respeita malu no fiar malu. Ba ita núdar sidadaun mós presija kumpri lei li-liu liga ba públiku nian no apoiu lei sai supremu ka a’as no forti laos lei sai supermi ka mamar, hatene halo los no hatene halo sala, labele sai vitima ka bola hosi kompetisaun kualker oknum politiku ka superior sira ne’ebé laiha responsabilidade maibe iha oportunidade deit.

Hahalok a’at kontraditoriu sira ne’e hases duni para ita funsiona lolos no momos lei sai kontrolu sosial ida lolos tanba ho lei no kumpridor di’ak mak bele proteje nesesidade ema nian, seguru, hamosu justisa, mudansa sosial iha ita rain ho espasu prevensaun (lei ka instrumentu sira kuidadu hodi monta, keta hafasil ba aktu ilisitu, tamba ema halo buat a’at ne’e mos laos atu hakarak halo deit maibe iha parte balun tamba iha oportunidade, lalika halo polemika ba buat fasil, konsentra hare prioridade esensial sira laos monta sobu tamba subjeitu mais tamba objeitu nst), represaun (reforma lei ka politika laos buat foun ka foin la’o maibe nanis la’o bai-bain ho altera no revoga, solusiona problema ne’ebé iha ho alternativu resolusaun disputa ba kazu sivil ka kman, hatudu dalan judisial ba koruptor sira nst, detekta, investiga no akuza arguido to’o tribunal se sala sai kondenado no prijoneiru)  no ida  ikus kurativu (eduka prijoneiru sira iha prizaun to’o fila fali ba komunidade hodi sai sidadaun di’ak).**

*Carmelindo da Silva caetano, S.H.
Alumni Universidade Warmadewa, 2006
Eis servisu iha JSMP no UNDP
Hela Fatin, Ailoklaran, Dili, Timor-Leste
Email, carmelindo.caetano@mj.gov.tl

20190626

REKONSILIASAUN NO KADORAS

Rekonsiliasaun

Celso Oliveira/Foto FH
Kuandu funu remata iha tinan 1999, dona Maria (laos naran los) ninia preokupasaun nebe bo'ot iha ninia moris tomak maka “oinsa Timoroan ninia moris iha era post-konflitus”. Iha tempo neba, lia fuan DAME sei do'ok iha Timoroan ninia moris tamba konflitus tinan 24 desde 1975-1999 husik hela DENDAM YANG BEGITU DALAM ba Timoroan hotu. Iha tempo neba, Timoroan hotu2 sei hanoin hahalok a'at hosi bapa no ibu Sudirman (laos naran los) sira nian. Laos fasil, klaru.

Mr. Robert (laos naran los) ema estranjeiru nebe lidera Ajensias Internasionais, namtati tama ba Timor ho primaria ajuda maka lia fuan karidadi no dezenvolvimentu. 

Sr. Sikitu (laos naran los) maubere oan nebe chefia Ajensias Nasionais simu ho haksolok Mr. Robert tamba de faktu Timor Leste nebe Timoroan hotu hadomi presiza hahu'u dezenvolve nia-an.

Maibe, MB KAYRALA XANANA GUSMAO, uniku lider nebe hanesan arsitek ba PAZ nebe iha tempo funu ba libertasaun nasional transforma "Guerra é uma arte" hahu introduz liafuan REKONSILIASAUN. Tamba iha tempo neba, uniku MB XANANA GUSMAO nebe ohin loron hotu2 bolu ABO NANA, maka iha ideia atu bele halo TIMOROAN sira NAHE BITI BO'OT. Laos fasil processu rekonsiliasaun iha Timor Leste. Maibe, ohin loron, bele dehan ema Timoroan hotu senti nain ba nia rain rasik. La hare'e ba pasadu, la hare'e ba partidu politiku maibe hateke ba oin hodi dezenvolve rai Timor deit.

Atualmente, bele dehan katak rekonsiliasaun nasional nebe ninia objetivu esensial mk hari'i DAME no ESTABILIDADI iha Timor Leste sai hanesan barometer ba DEZENVOLVIMENTU NASIONAL. Maibe, infelizmente, ema barak tamba interesse politika halo sira haluha-an tiha i kontinua nega autor hosi politika rekonsiliasaun mak MBXG.

Grasa hosi politika rekonsiliasaun nasional, ohin loron iha tinan 2019, dona Maria, bapa no ibu Sudirman, Mr. Robert ho Sr. Sikitu bele moris hamutuk no hakmatek iha abo lafaek ninia ilha kikoan naran TIMOR LESTE.

Kadoras/Mina Timor

Tinan 20 tiha, hosi tinan 1999 to'o 2019, KADORAS sai pontu esensial ida atu halo TIMOR LESTE ABADI. Mina Timor atualmente uniku rekursus naturais nebe bele garantia Timor Leste ninia dezenvolvimentu, sai topik diskusaun iha sikun nasionais i internasionais. 

Klaru POVO tomak hakarak KADORAS dada mai Timor Leste. Dala ida tan, XANANA GUSMAO sai arsitek ba resolve problema fronteira TASI TIMOR ho Australia iha DAME nia laran. Benefisius hosi solusaun ba problemas fronteira maritima ne'e maka atu dada kadoras mai Timor Leste no atu diversifikasaun ekonomia rai Timor nian. Tuir ABO NANA ninia perspektiva ba futuro katak Timoroan tenki husik ona moris iha situasaun politika nebe destroi Timoroan sira hosi dekade ba dekade. Timoroan labele kontinua moris politikamente deit. Timoroan tenki hanoin ona atu tama ba moris iha diversifikasaun ekonomia nasional i internasional. Tamba ne'e maka abo NANA kansela tiha tratadu Tasi Timor nebe fo'o liu oportunidadis no benefisius ba Australianus sira do que Timoroan sira. Timor Leste manan resolve disputa Fronteira Maritima ne'e liu hosi luta ida komplikada. Maibe, Abo Nana konsege manan sein liu hosi konflitus. Governo AMP lideradu hosi PM Taur Matan Ruak fo'o konfiansa ba MBXG nudar representanti governo Timor iha objetivu ida deit maka atu dada kadoras mai Timor Leste nebe hetan mos apoio hosi povo Timor hotu. 

Konkluzaun 

Karismatiku lider KAYRALA XANANA GUSMAO uniku lider nebe hadomi povo no rai Timor. Iha tempu funu ba libertasaun nasional, nia la permiti atu “Comando da Luta” ba tau iha rai liur. Biarkarik ba, nia hasoru presaun barak hosi Frenti Diplomatica iha tempo neba nebe hakarak atu “Comando da Luta” tau iha rai liur, maibe ho ninia dedikasaun no strategia tomak, nia kontinua hari’i “Comando da Luta” iha rai laran to’o funu remata.

Iha ninia moris tomak, nia dedika-an laos ba ninia-an, laos ba ninia familia, laos ba ninia grupo, maibe ba TIMOR. Esforsu tomak nebe abo Nana halo atu dada kadoras mai Timor laos atu fo'o benefisius ba nia-an, ba nia familia ka ba nia grupo. Maibe, kadoras atu lori benefisius ba povo Timor tomak. Resolve pasifikamente disputa fronteira maritima ho australia sai lisaun iha mundu. Ohin loron nasaun Vanuatu halo aproximasaun ho Governu Timor hodi buka aprende konaba ida ne'e. wow.

Tinan 17 tiha hosi ukun rasik-an, 20/5/2002, ho esforsu tomak MBKXG luta atu kadoras labele tau iha tasi Australia nian, maibe tenki tau iha tasi Timor.

Ne'e duni, ITA HOTU HAMUTUK HO ABO NANA DADA KADORAS MAI TIMOR HODI HALO TIMOR LESTE SAI ABADI.

Hosi rai liur, ami hato’o Parabens ba tinan 75 Maun Bo’ot Kayrala Xanana Gusmao. 

Remata.

Celso Oliveira
Koordenador Geral East Timor Association of Peterborough i Salurik Timor Inglaterra, UK
*Publikasaun Jornal Independente, Edisaun 24 Junho 2019

20190613

“LORON MOVIMENTO MARABIA” - Deklarasaun Politika Prezidente Partido Democratico

DEKLARASAUN POLITIKA PREZIDENTE PARTIDO DEMOCRÁTICO ENG. MARIANO ASSANAMI SABINO RELASIONA HO LORON MORIS PD BA DALA 18 IHA PARLAMENTO NASIONAL 10 DE JUNHU MOVIMENTU MARABIA, PD HUSU PARA ESTADO KONSIDERA

Partido democrático hakarak fo homenajen nebe que klean ba heroi funu nain sira, espesial liu ba loron ohin, “LORON MOVIMENTO MARABIA”, ne’e maka PD husu para Estado konsidera ba sira ne’ebe maka laiha ona, konsidera [hodi] halot ba iha jardim dos herois atu fo homenagen e respeita nafatin ba sira. Ba sira nebe que sei moris, atu iha nafatin responsabilidade nu’udar veteranos.

10 de Junho 2019, Partido Democrático hakarak deklara ba loron importante ida ohin.

EJISTENSIA REJIAUN V

Dia 12 de Junhu ne’e mos loron ida importante, ne'ebe maka Movimentu Estudantil sira halo paralizasaun hodi okupa Ministeriu Negosiu Estranjeiru Indonezia nian iha 1998. Depois de loron ida ne’e maka Indonesia haree katak, asaun nebe nakloke ba movimentu oinoin, nebe laos deit oan haksoit embaixada sira, mas bele paraliza ona Miniteriu Negosiu Estranjeiru, ne’ebe maka durante ne’e halo kampaina maka’as ba integrasaun Timor Leste ba Indonesia. Entaun sira haree katak perigu ne’e boot dadauk ona, luta ne’ebe maka ita loke iha Indonezia, ita simu orientasaun hosi COMANDANTE EM XEFE, MAUN BOT XANANA ho objetivu primeiru atu dada militar Indonezia sira nia atensaun, laos deit ba buka gerilleiros nebe iha foho, maibe bele buka mos gerilleirus nebe iha sidade, e liu liu gerilleirus nebe iha ona sira nia kapital, no iha fatin fatin, iha sira nia nasaun, ne’ebe bele halo ona bomba e mos bele halo ona buat oioin ne’ebe bele fo ameasa ba sira nia nasaun. Luta ne’ebe Indonesia sira halo mos iha momentu ne’eba hanesan, atu konsolida inimigo lubuk ida iha rejime Soeharto nian. Islam radikal sai vitima ba Soeharta, sira ne’ebe komunista ka sosialista nia restu ne’ebe maka sai inimigu mos ba Soeharto. Luta nebe Indonezia sira halo mos parte ida husi provinsia sira ne’ebe hakarak ukun an, hanesan movimentu Aceh Merdeka (GAM), Movimentu Papua Merdeka (OPM) e mos Malukas ne’ebe hakarak ukun an. Ita nia luta ne’ebe iha Indonezia, ita konsentra hodi konsolida sira katak, ita iha inimigu ida deit maibe, ita nia objetivu ketak-ketak. 

Demokrasia ba Indonezia e Ukun-rasik-an mai Timor Leste. Ikus liu, ita rasik konsolida PDIP hasoru PDI wainhira PDI naksobu tanba PDI nia ikon importante maka Megawati para nune’e nia bele lidera PDIP. Timor oan hotu hotu fo kontribuisaun, to’o iha dia 27 de Julho 1996 ne’ebe halo atake ba PDIP ninia Kantor Pusat e ikus vitima barak mos husi Timor Leste.

Ohin PDIP ninia votu sa’e e sira maka manan iha Indoenzia. Ba ita husu deit maka ida ne’e, ita uluk hamutuk ita hamosu DEMOKRASIA iha Indonezia no REFERENDUM iha Timor Leste, ohin ami ukun-rasik-an e iha ne’eba demokrasia mosu dadauk. Tanba ne’e, ami husu deit ita nia kooperasaun, servisu hamutuk para buka tuir nafatin aswa’in sira ne’ebe to’o oras ne’e seidauk hetan sira nia restus mortais, liu-liu maka ASWA’IN NICOLAU LOBATO ne’ebe maka to’o ohin loron ita seidauk hetan. Ita hakarak serviso hamutuk ho sira militar [Indonezia] ne’ebe uluk iha ne’e hodi hatudu fatin ne’ebe aswa’in lubuk ida lakon ba, hodi ita foti hikas no tau iha fatin ne’ebe que sira merese e lolos.

RENETIL iha momentu ne’eba, halo oinsa para iha ne’eba, katak iha ne’e Nasaun konflitu para ema Indonezia bele hatene e uza mos KONSTITUISAUN Indonezia nian ne’ebe maka dehan “ penjajahan di atas dunia harus di hapuskan” ida ne’e maka sira nia komitment e ida ne’e maka ita uza hodi koalia iha momentu ne’eba, hodi dehan katak, inkonstituisional boot wainhira okupasaun iha Timor Leste lao hela. Ita halo mos internasionalizasun do konflitu nu’udar fatin transformasaun ba informasaun Timor Leste ba indonesia e Timor Leste ba estranjeiro. Indonezia mos ita uza hanesan fatin ba lojistika, tanba ita bele apoia kartus, apoia pistola , apoia HT no instrumentu komunikasaun sira seluk ne’e ita hola ou foti husi sira. Iha momentu ne’eba, ita mos konsolida ema militar rasik, liuliu GEGANA lubuk ida e POLISIA lubuk ida ne’ebe ami konsidera e tau nu’udar mos militante RENETIL e mos hanesan nasionalista. Nune’e mos RENETIL rekuinese katak movimentu oioin,  AST, RENETIL, DPP IMPETTU rasik ne’ebe involve kuadrus IMPETTU lubuk ida ne’ebe transforma DPP IMPETTU iha tempu rezistensia. Iha deklarasaun ida ne’e ami hakarak apresia ba hotu hotu ne’ebe partisipa. Ohin RENETIL loke ona para atu tau naran, husu para membru hotu hotu bele tau naran, atu nune’e bele iha konsiderasaun. Husu ba estadu atu bele iha rekuinesimentu ne’ebe que justo, adil ba hotu hotu. Ba Rejaun V tenke iha fatin, iha momentu ida ne’e ami iha Parlamentu maka bele, iha dever e mos iha poder, para atu halo katak, ejistensia Regiaun V ne’e importante. Ita nia luta, ita loke laos deit iha Timor Leste, maibe mos ita loke iha Indonezia nia rain. Husu ba hotu hotu e liuliu ba inan aman sira ne’ebe que lakon nia oan atu orgulho nafatin katak, sira nia mate maka oferese indenpendensia e indenpendensia ida ne’e tenke sai ema Timor oan hotu ninian e tenke orgulho ba Timor oan hotu e Timor oan hotu tenke sai NUMERU UM.

OHIN LORON MORIS PARTIDO DEMOCRÁTICO, 10 DE JUNHO 2019

Ohin loron moris PD nian (10-06-2019) e ami apresia ba Partido hotu hotu,  Partido boot hanesan FRETILIN, CNRT, e ohin Partido ne’ebe hamaluk tan ita maka PLP, KHUNTO ho mos partido kiik sira hanesan FM, UDT no PUDD, e mos partido sira ne’ebe que la mai iha Parlamento Nasional, mas ami hakarak apresia katak, ho imi hotu nia kooperasaun mak PD eziste desde 2001 to’o ohin loron.

Valores lubuk ida ne’ebe PD komunga, PD ba ESTADO, defende ohin kontinua la’o ba oin, ami dehan katak, Harii Nasaun Hahu Husi Base ne’e ho hanoin katak, ita nia dezenvolvimentu ne’e tenke igual ba hotu hotu, ba fatin hotu hotu, iha ne’ebe deit MAUBERE OAN iha, dezenvovimentu tenki la;o ba iha ne’eba, dignifika Povo Maubere tomak. Ami mos dehan katak, Hau nia dignidade la aas liu dignidade Estado nian, ne’e katak, ita hotu tenke sakrafika-an ba rai ida ne’e, labele husik ba povo ne’e sakrafika-an dala ida tan ba rai ida ne’e. Povo fo ona ninia oan, ninia fen, ninia laen ba rai ida ne’e, para rai ida ne’e ukun an. Ohin politiku sira halo politika para atu bele dignifika sira, dezenvolve sira, para moris diak ba povo ida ne’e. Labele husik para sira monu, tanba ne’e ita politiku nia dignidade la aas liu, wain hira INTERESSE POVO NO ESTADO iha ona ita nia oin. Ami mos, koalia kona ba Hun ida, abut ida, Povo ida, Rai Timor ida deit, katak ita nia unidade ita kuda iha hun ida, abut ida, povo ida, rai TIMOR ida deit. Rekonsilasaun laos iha ibun tutun e laos material ba kampaine maibe, rekonsiliasaun SERIU ba Timor oan hotu hotu, suku fila fali Timor oan sai ida deit, maski liu ba iha hilin oioin iha pasado, maibe ohin ita Timor oan ida deit, maske iha partido oioin maibe, ita hotu hakarak moris diak hodi Timor ne’e lao ba oin. Ita iha multi partidaria, maibe ita tenke koalia ba malu, ita tenke iha dialogu. Tanba Timor ita hotu nian, e Timor oan ne’ebe iha partido e mos laiha partido ninian hotu. Rai ida ne’e laos politik na’in sira nian deit, maibe ita hakarak involve ema hotu hotu iha laran. BA O TIMOR MAUBERE OAN PRONTU SERVI, servi ne’e katak totalidade ba rai ida ne’e, partido nee instrumentu ida, maibe to’o tempo ida kuandu ukun, ukun ba povo, ukun ba rai ida ne’e, servidor ba rai ida ne’e, morador, auxiliar ba rai ida ne’e, ukun ne’e responsabilidade, laos oportunidade. Ida ne’e maka ami sempre koalia, vitoria ba PD ne’e, vitoria ba TIMOR LESTE, ne’e katak, PD hanesan ita hotu hatene, ami harii atu transforma sosiedade ne’e sai sosiedade demokratiku atu kaer metin RDTL ne’ebe ita proklama iha 28 de Novembro de 19975. Sai valor republika, valor demokratiku ne’e sai lisan ba moris e lisan ba ukun, tanba ne’e, husu ba fundadores sira, husu ba sira ne’ebe halo esforsu hodi Partido ne’e eziste, ba imi hotu. Tanba ne’e, prezidente PD ho estrutura apresia ba imi hotu nia esforsu, hodi Partido ne’e eziste e mos ba sira jerasaun foun, jerasaun tuir mai, PD to’o ohin loron, husi kadeira 8, agora hela 5. Dala ruma sei tun tan, se imi latama mai PARA ITA HAMUTUK HAMETIN NO HABURAS PARTIDO NE’E. Tanba ne’e, hodi PD nia naran, loke liman ba hotu hotu, sira ne’ebe luta ba Partido, luta ba valores demokrasia, atu lisan demokrasia sai lisan ba ukun, lisan ba moris, partido PD nia odamatan nakloke ba imi hotu.

Parabens ba Povo Timor Leste.
Parabens ba Partido tomak iha Parlamento Nasional.
Parabens ba Estado Timor Leste.

FESTA POPULAR

Ohin ita orgulho tanba, ita nia Partido eziste ona iha tinan 18 nia laran, ita hakat liu buat lubuk ida, diak no at, ita hakat hamutuk. Tanba ne’e, iha tinan ida ne’e, 2019, ita sei selebra loron moris Partido Democrático iha Aldeia, Suku, Posto, Munisipiu, to’o Nasional hanesan FESTA POPULAR. Ita ida idak, sei nafatin iha ita nia fatin, para hanoin oinsa ita nia Partido sai bot liu. Ita hotu loke liman no laran ba malu, hodi haksolok iha loron moris ita nia Partido nian. 

DESCULPA BA HOTU HOTU

Ba inan aman, feton-nan no maun-alin sira hotu iha territoriu Timor Leste nia laran tomak. Husi aldeia, Suku no posto e munisipio sira hotu, ho aniversario PD ba dala 18, karik ami seidauk halo buat ruma ne’ebe tuir ita bot sira nia hakarak, hau hodi estrutura husi Nasional to’o base e hodi militante PD tomak nia naran, HUSU DESKULPA. Maibe, nu’udar Maubere oan ho prinspio luta ba rai ida ne’e, ami sei nafatin esforsu ho ami nia k’biit tomak ba Povo no Estado ida ne’e. Ba partidus politikus sira, ami mos HUSU DESKULPA, karik durante kampaine ami koalia buat ruma lamonu ba ita bot sira na futar laran, ami husu perdaun. Ba hotu hotu, ami mos HUSU DESKULPA, karik durante PARTIDO DEMOCRATICO nia ezistensia, ami halo buat ruma lakona ba ita bot sira hotu nia laran, AMI HUSU DESkULPA. 

DILI, 10 DE JUNHO 2019

Eng. Mariano ASSANAMI Sabino
Prezidente Partido Democrático