VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20190408

PNTL Halao Duni Lei no Orden ba nia Cidadão maibé Labele Impede Direito á Liberdade de Expressão?

PNTL Halao Duni Lei no Orden ba nia Cidadão maibé Labele Impede Direito á Liberdade de Expressão?

(Analiza Kazu Ida ne’e Oknum PNTL Halo Tiru Gas Air Mata iha Parlamentu Nacional Nia Oin)


Hosi: Moisés Vicente

Instituisaun Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL), foin dadaun iha loron Kuarta-feira, 27 Marsu 2019 ne’e halo nia aniversariu ba dala XIX (19). Iha ne’ebé instituisaun PNTL ida ne’e hari iha loron 27 fulan Marsu tinan 2000 liubá. Instituisaun PNTL hanesan komparasaun ho ema ida karik tama dadaun ona nia tinan bo’ot ba bebeik ona (Menjelang untuk ke masa Dewasa).  Signifika saida?, signifika katak PNTL bele hanoin maduru ona antes atu halo atuasaun problema ruma iha tereñu. Instituisaun PNTL nia slogan ga Motto hala’o “Lei no Orden”, oknum PNTL hotu-hotu hatene iha ne’ebé PNTL tau hotu farda iha kabas sorin liman karuk no sorin liman los sempre hakerek liafuan Lei no Orden. Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL) Proclamação da Independência iha 28 Novembru 1975 ne’ebé proclamada husi FRETILIN. Depois le’e sai Proclamação da Independência, loron 7 Dezembru 1975, militar Indonesia sira halo invade Timor durante tinan 24 nia laran, sidadaun Timor-oan terus barak ba rai ida ne’e. Terus ran fakar hakarak liberta rai ida ne’e, liu husi prosesu luta makas hodi hetan vitoria ba ukun-rasik-an. Depois ukun rasik-an, nasaun RDTL hari’i no Restauração da Independência iha 20 Maio 2002, Tasi-Tolu, Dili. Iha momentu ne’ebá hari’i no la’o ho Sistema Demokrasia no Sistema Semi-Presidensial hamosu ho nia orgaun Soberania hat (4). Dahuluk Presidente Repúblika (PR), daruak Parlamentu Nacional (PN), datoluk Governo no daikus maka Tribunais. Lia fuan Demokrasia iha definição da Democracia mai husi nasaun Yunani/Gregas ne’ebá dehan Demos: “Povo”, no Kratos/Kratein: Ukun husi “Governo” ka iha “Estado”. Signifikadu ida liafuan Demokrasia ne’e katak (Povu mak na’in ba Demokrasia ka Ukun hosi povo, ho povo ba povo), (A democracia e que rege governado pelo povo, com o povo e para o povo), (Pemerintahan dari rakyat, oleh rakyat dan untuk rakyat), (Democracy is the government of the people and for people). Se kuandu iha orgaun soberanu sira buat ruma lalos, povu sira iha direitu atu halo kritika ba ukun na’in sira iha PR, PN, Governo no Tribunais. Ida ne’e povu Timor-Leste iha direitu no deveres konstitusional tomak atu halo demostrasaun asaun pasitiku ka halo kritika asaun pasitiku ba orgasaun soberania Parlamentu Nacional.  

Ai,,, kuitadu…!!, povu foin maka ba hato’o ninia aspirasaun ka hato’o ninia opinião ba orgaun soberanu Parlamentu Nacional, derepenti deit oknum Polisia Nacional Timor-Leste ba tiru kedan Gas Air Mata ba povu sira ne’ebe maka kbi’it la’ek. Asaun pasifiku ne’e povu nia direitu, povu nia dever moral, tanba Parlamenru Nacional ka uma fukun Parlamentu ne’e reprezentante Povu. Povu sira sala saida?. Sera que antes ne’e povu seidauk lori karta asaun pasifiku nian ba Komandante PNTL Munisipiu Dili ga? ka Sera que dalan seluk laiha ona PNTL atu koalia didiak deit ba manifestante ka liu husi nia Porta Voz ba asaun pasifiku sira iha momentu ne’eba?. Asaun fíziku no violentu ne’ebé akontese iha loron horiseik oras tuku 12:00 lokaliza iha edifísiu Parlamentu Nasional nian oin, iha loron 2 Abril 2019, rezulta ema na’in 7 maka sai vítima ba aktu violentu fíziku ne’ebé komete hosi oknum/membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL). Vítima sira na’in 3 hetan sofrementu kmaan, na’in 1 mak todan, na’in 2 hetan kapturasaun no detein iha sela PNTL Caicoli, no na’in 1 (Sra. Madalena) ne’ebé kanek no hetan suku pontu 2 no oras ne’e daudauk fila ona ba nia uma iha Faról, Dili. Ita hotu nian Lei Inan-Konstituisaun da RDTL 2002, artigu 147 Polísia no forsa seguransa sira 1. Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku. 2. Prevensaun kriminál tenke hala’o ho respeitu ba direitus umanus. 3. Lei maka sei harii rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk. (Lingua Portugés, artigo 147 Polícia e forças de segurança. Número 1. A policia defende a legalidade democratica e garante a segurança interna dos cidadãos, sendo rigorosamente apartidaria. 2. A prevenção criminal deve fazer-se com respeito pelos direitos humanos. 3. A lei fixa o regime da polícia e demais forças de segurança). Sera que oknum PNTL hatene Lei Inan-Konstituisaun da RDTL ka Oknum PNTL maka hakarak iha Lei Inan-Konstituisaun da RDTL nia leten?. Iha lidun seluk, konstituisaun da RDTL artigu 42 ko’alia kona-bá Liberdade reuniaun no manifestasaun nian 1. Iha garantia liberdade ba ema hotu-hotu ne’ebé hakarak halo reuniaun iha pás no la kaer kro’at, no sira lalika husu uluk autorizasaun. 2. Rekoñese ema hotu-hotu nia direitu ba manifestasaun, tuir lei haruka. Artigo 42 tradus ba lingua Portugés 1. A todos é garantida a liberdade de reunião pacífica e sem armas, sem de necessidade de autorição prévia. 2. A todos é reconhicido o direito de manifestação, nos termos da lei.

Iha sorin seluk, tuir relatoriu Fundasaun Mahein (FM) nia monitorizasaun iha tinan 2011 liubá kotuk hatudu katak iha atuasaun elementu Polisia, publiku no komunidade sempre kestiaona kona-bá atuasaun ne’ebe lansa husi polisia ne’ebe dala barak iha violasaun no torturasaun. Nune’e mos Fundasaun Mahein husu atu haforsa tan atuasaun ne’ebe preventivu atu nune’e bele prevene asaun ne’ebe ameasa ba estabilidade. Tanba povu hakarak goza dezenvolvimentu nasaun iha estabilidade no senti seguru iha nia hela fatin. No iha relatoriu Fundasaun Mahein husu ba Komando Polisia Nacional Timor-Leste atu fo obrigatoriamente ba elementu polisia sira persiza obdese ba lei no regulamentu sira ne’ebe konsagra ona iha konstituisaun. (Fundasaun Mahein nia Lian No 20 (.pdf, 30/5/2011). Tansa bandu fali vendedor ambulante? Tansa bandu tiga roda? Husik ba kiak sira buka morís. Diak liu Municipiu halo loby ho Governu buka orsamentu ruma loke tan fatin balun iha Dili laran ho kualidade hanesan ida iha Lecidere para Tia no Tio sira bele faan aifuan, modo. Fatin sira ne tenki mos, municipio tenki haré sentina, be mos. Ne maka munisipiu nia knar. Municipiu bele buka mos orsamentu haré halo modelo tiga roda foun ida, ke atraksi, pinta ho kor Oi-oin, kaman, bele mos elektrik, e faan folin baratu ba alin sira. Municipiu tenki hakoak, tulun alin kiak sira. Sira ita nía oan, alin, e sira mos kontribui ba ekonomika nasional. (Eis-Presidente da Repúblika, Dr. José Ramos-Horta, Facebook José Ramos Horta, 2 Abril 2019). Iha ne’e hakerek na’in foti matenek nain Sosiologi ida naran Augoste Comte ema France, hatete iha Bahasa Melayu nune’e “Masyarakat adalah sekelompok individu yang mempunyai hubungan, memiliki kepentingan bersama, dan memiliki budaya”. Matenek na’in Augoste Comte hanoin hirak ne’ebé mensiona iha leten, liga mai konstektu iha país Timor-Leste, oknum PNTL mos iha hanoin, antes aplika lei hirak ne’e, tanba sira PNTL hanesan povu mak ba servisu iha instituisaun PNTL ba. Timor-Leste nia kultura hanorin mai ita ko’alia ba malu, kultura halo dialogu ba malu, la presija uza forsa hodi tiru kedan gas air mata ba povu vendedor ambulante sira iha Parlamentu Nacional nia oin. Sim, ita hotu hatene Lei ba Demostrasaun nia ne’e hatete momos katak demostrante sira obrigatorimente dok husi 100 metru ba edifisiu orgaun soberanu nian. PNTL laiha dalan seluk, atu koalia didiak deit ba movimentu vendedor ambulante sira no ultimo rekursu maka PNTL tenke tiru deit?.
  
Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu, Filomeno Paixão rasik hatete Forsa F-FDTL e PNTL ne’ebe kaer kilat bainhira atu tiru komunidade tenke tuir regra, laos tiru arbiru. Tenke hatene regra bainhira ka iha situasaun oinsa maka bele tiru. Ne’e só iha ultimo rekursu, labele liu ona.  So atu tá ita, no ita book an labele ona, ou nia atu ba tá nia maluk ida, ou nia halo buat ida ke atu soe bomba iha fatin ruma, atu ita evita labele akontese, maibé ne’e laos regras jeral, regras jeral maka evita atu tiru. (Timor-Post, 5/4/2019). Iha parte seluk, konstituisaun da RDTL artigu 5 desentralizasaun no artigu 72 ko’alia kona-ba podér lokál maibé iha realidade estadu no governu kontinua sentraliza atividade tomak iha kapitál Dili nudár sentru ba dezenvolvimentu nasionál. Bazeia ba realidade ida ne’e mak sidadaun hotu-hotu mai buka moris iha cidade Dili nudár kapital nasaun doben ida ne’e nian. Iha atividade ekonómiku ne’ebé maka sentraliza iha kapitál mak ezije ukun na’in sira nia responsabilidade no matenek atu tau matan ba nia sidadaun rasik hodi eduka, motiva, no organiza sira atu bele sai sidadaun sira ne’ebé maka siviku. Iha realidade, durante tinan 17 hafoin Timor-Leste Restaura nia independénsia, povu kontinua halerik no buka dalan rasik hodi sustenta sira nia vida ekonómiku família nian. Konsekuénsia hosi ne’e maka hamosu kazu oin-oin hanesan eviksaun forsadu, duni, baku no tebe, tuku, tiru ba sidadaun sira ne’ebé hala’o sira nia atividade ekonómiku iha kapitál Dili. Tanba ne’e hakerek nain rekomenda no kondena maka’as asaun brutalismu ne’ebé komete hosi oknum Polícia Nacional Timor-Leste ejijénsia tuir mai ne’e; Provedor Direitu Humanus no Justisa (PDHJ) atu halo nia knar lolo’os no lalais hodi halo investigasaun kle’an ba aktu violasaun direitu umanus hasoru sidadaun baibain sira. Inklui prosesa ba Ministériu Públiku (MP) atu halo asaun kriminál kontra autór ne’ebé pratika krime kontra ema nia direitu ba seguransa no liberdade. Husu ba Komandante Policia Nacional Timor-Leste Munisipiu Dili atu hola responsabilidade másimu ba aktu violasaun fíziku ne’ebé maka akontese. Presiza investiga no identifika autór ne’ebé impoin asaun brutal ba asaun Pasífiku ida ne’e. Husu ba Parlamentu Nasional nudár órgaun reprezentante povu nian atu diskute kle’an kona-ba problema ne’ebé maka vendedores ambulante sira hasoru hodi hetan solusaun justu, dignu no permanente. Husu ba VIII Governo Konstitusional atual Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak (TMR) no mós Autoridade Munisipiu Dili atu avalia fila-fali desizaun kona-bá, duni sai negosiante ambulante sira ho forsadamente no organiza diak liu tan vendedór sira atu la prejudika povu nia rendimentu hodi hatutan sira nia moris. Ikus liu, husu ba Estadu, Governu, Parlamentu Nasional atu hapara ona polítika odio vingansa hodi bele kria kondisaun ba povu hodi buka moris. Hein katak ukun na’in sira bele rona no konsidera hodi hola desizaun polítika ne’ebé maka inklina ba povu no prosesa kazu krime sira ba Tribunal hodi hakotu siklu impunidade iha ita nia rain tuir prinsipiu Estadu Direitu no Demokrátiku iha Timor-Leste. ***

Referéncia:


  1. Asesu iha Lei-Inan Konsituisaun da RDTL 2002. Disponivel iha loron 3 Arbil 2019.
  2. Asesu iha Konférensia Imprensa Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór. Disponivel iha loron 3 Abril 2019. https://mauberegusmao.blogspot.com/2019/04/kazu-agresaun-fiziku-hasoru.html?fbclid=IwAR15wAsXoNm3_EXOBqPSnOWUeCVlY2vpyo5o-ULuYFvBgIzpCe7l8AYMb04 
  3. Asesu iha ONG La’o Hamutuk Fa’an sasán iha estrada ninin: Ameasa ba orden sosiál ka oportunidade ba empregu?. Disponivel iha loron 4 Abril 2019. https://www.laohamutuk.org/misc/vendors/16StreetVendors.htm?fbclid=IwAR14p4GSxLlOqP1a_SmBb_vZhbYLG7DmRA-7c8roq764LYh-kL3-SGsXRF8 
  4. Asesu iha Atuasaun ho Kilat PNTL hakat liu Prosedura Legal. Disponivel iha loron 4 Abril 2019. www.fundasaunmahein.org/2014/01/10/atuasaun-ho-kilat-pntl-hakat-liu-prosedura-legal/ 
  5. PNTL Detein Manifestante Nain Rua, Lere Anan Timur Husu Investiga Autor Tiru. Disponivel iha loron 4 Abril 2019, Jornal Diariu INDEPENDENTE.
  6. Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak La Aseita Polisia Tiru Negosiante Ambulante. Disponivel iha loron 5 Abril 2019, Jornal Diariu INDEPENDENTE.
  7. Asesu iha Filosofi nain ida ema France, Auguste Comte koalia kona-bá Sosiologi Ita Ema Moris nian. Disponivel iha loron 5 Abril 2019. https://id.wikipedia.org/wiki/August_Comte 


Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Hakerek Na’in Alumni Faculdade de Direito, Universidade da Paz-(UNPAZ), Díli, (2008). Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente.mahein@gmail.com. ****

20190313

"TINAN 20 HAFOIN REFERENDUM: ISTORIA BA ESPERANSA, DEZAFIUS no PERSPEKTIVAS"

Amu João Inocêncio Piedade, SJ
Foto GMNTV
Haktuir komunikadu nebe ma'ak Forum Haksesuk (FH) hetan katak iha loron 16 fulan Marsu tinan ne'e Komunidade timor-oan sira iha Norte Irlanda nian sei realiza Palestra ida da'et ba loron istoriku REFERENDUM ba dala rua-nulu (20). Titulu ba data ne'e hahi'i "TINAN 20 HAFOIN REFERENDUM: ISTORIA BA ESPERANSA, DEZAFIUS no PERSPEKTIVAS".

Iha Palestra ne'e, Rev. Professor Doutor Doutor, Amu João Inocêncio Piedade, SJ, nudar "convidao especial" sei hahu akontesimentu ne'e ho Missa hamutuk ho sarani timor-oan tomak iha rai Norte Irlanda, ne'ebe iha oras lokraik nian Irish Bar sei sai fatin no sasin ba sorumutu timor-oan sira ho neon ida no espiritu ida ba loron istoriku, 30 Agostu 1999, nian folin wain ba povo Timor-Leste.

"LORON ABAN HAHU OHIN!

Atu hatene liu-tan ba aktividade ne'e bele hare iha programa no konvite fo-sai husi Komisaun Organizador sira.

Convite: 


20190310

NINO KONIS SANTANA: POLÍTIKU, GERILLEIRU NO ESTADISTA


NINO KONIS SANTANA
POLÍTIKU, GERILLEIRU NO ESTADISTA

ABUT-HUN
Veru, aldeia ida iha Postu Tutuala nian. Tutuala, Postu ida husi Postu lima Munisípiu Lautein nian. Latein, Munisípiu ida ne’ebé iha parte oriental illa Timor nian. Fatuluku sira hanaran Wacu-hiamoinu, Wacu-hiasukana, iha ne’e, iha loron 12 fulan-juñu tinan 1957 Antoninho Santana moris, no koñesidu ho naran NINO KONIS SANTANA, gerilleiru ida ne’ebé nia vida ita atu hahú buka haktuir.

FAMÍLIA

Faktu Konis Santana nia ina-aman nunka sarani konkorda di’ak ho sinál siraseluk ne’ebé iha ligasaun ho hun no abut, ne’ebé to’o iha ne’e domina ami-nia impresaun. Sira nunka tama husi odamatan ida ne’e, ne’ebé fó asesu ba mundu modernu no bodik sivilizasaun Osidentál ne’ebé ritual hahuk sarani nian nakfila tiha ba orientál sira hosikedas sékulu XVI. Sira sempre uja “naran Orijinál ” Lautein nian, ne’ebé kolonialista sira bolu “Naran Jintiu”, sinál seluk ne’ebé hatudu katak sira partense ba mundu bei’ala sira-nian: Jee Makaru no Poko Tana. Nia avó sira mós la’ós ema sarani: sira-nia naran Mau Ili no Kei Romonu husi nia aman nian, Asi Moko no Romono Malai husi nia inan nian.

ESKOLA

Konis Santana nia ina-aman la sarani, maibé persebe katak, iha dékada tinan 1960, tempu muda hela dadaun. Aliende aseita oan hotu-hotu nia batizmu, haruka mós sira bá Eskola. Konis sarani iha kapela tutuala nian iha tinan 1964, ho tinan hitu, hodi simu sarani Antoninho Santana.

Kondisaun fíziku ne’ebé Konis boot bá tenkesér aat, tan ohin loron família hanoin hela katak Konis lotuk oan, krekas rui-maran, kabun-teek, hanesan labarik sira han lato’o. Maibé iha tempu hanesan, konis mós “malandru” no kombativu, tan nia luta ho nia kompañeiru sira-ne’ebé hanoin la hanesan, espesiál liu ba nia primu ida ho naran Rafel dos Santos, tiun ida husi nian aman nia oan. Biar nune’e Konis, ho personalidade oin-seluk hosi ninia kolega sira seluk.

Iha altura ida ne’e Konis komesa aprende letras ho tinan 6, iha Eskola Veru - Tutuala. Hafoin, tanba matenek, Konis ba Eskola liu iha (Colégio Salesianos) iha Fuiloru, dirijidu hosi padre Magalhães. Desde kiik maka Konis hatudu karakter ida espertu no matenek. Konis gosta lee, hakerek poezia no tekstu seluk tan, Konis mós gosta desportu hanesan futeból.

Konis remata tiha 4ª klase iha fuiluru, no kontinua mai Díli hodi estuda iha Eskola partikular ida iha Díli diriji husi Francisco Xavier Do Amaral (Fundadór ASDT, Maktoban). Husi ida ne’e Konis hahú aprende disiplina barak (Portugés, Inglés, Filozofia no Latin). Hafoin Konis tama ba Eskola enjiñeiru Canto Resende, Díli durante tinan lektivu da ruak (1973/1974 – 1974/1975).

Se karik la mosu 25 de Abril "Revolução dos Cravos" iha Portugal, Konis nia destinu maka Portugal. Tanba iha momentu ne’ebá se maka hetan nota di’ak, sei hatutan liu Eskola iha Portugal hodi nune’e bele sai professores primáriu sira nian la’ós de’it professores ba postu Eskola nian.

OPSAUN POLÍTIKA

Liu tiha "Revolução dos Cravos" 25 abril 1974. Iha Maiu, mosu partidu polítika prinsipál sira: iha 11, UDT (Uniaun Demokrátika Timorense); iha 20, ASDT (Asosiasaun Sosiál Demokrátika Timorense); no iha 27, APODETI (Asiasaun Populár Demokrátika Timorense).
Konis Santana, husi kedas ne’e, hatudu katak nia bele iha opiniaun rasik reziste durante tempu lubun ba ambiente ne’ebé manas (La hakmatek) tinan hirak tuir mai, nia hanoin fali oinsá nia moris akontesimentu ne’ebé transforma kompletamente nia inan-aman sira nia moris, no oinsá nia hatudu hala’o knar ida, iha altura ide ne’e, ne’ebé nia modestu;

“La iha koñesimentu kona-ba polítika, ha’u laiha interese ho situasaun polítika ne’ebé Timor Leste hakur liu hela. Liberdade no independénsia bodik ha’u katak lakon oportunidade no empregu. Ha’u hakarak atu Status Quo ida uluk permanese tan, tanba ha’u nia interese maka konklui estudu, hetan empregu no manán osan ruma atu rezolve situasaun famíliar ne’ebé kiak tebes. Ha’u la tama iha partidu polítika ida mezmu bainhira ema harii Movimentu Estudantil ida uluk, UNETIM – Uniaun Nasionál estudante Timorense sira-nian, ha’u la partisipa iha (reuniaun) plenaria, nune’e mós kuaze ha’u-nia kolega eskola nian tomak ikus mai hala’o tiha reuniaun Estraordináriu ne’ebé organizadór sira UNETIM nian konvoka, ema foti ha’u sai membru korpu diretivu UNETIM nian iha ha’u-nia Eskola tan de’it ha’u ko’alia uituan iha reuniaun laran. 
Hosikedas ne’e ha’u estabelese relasaun foun ho kolega sira husi Eskola sira seluk no, husi kontaktu barabarak ha’u halo, ha’u hahú simpatiza ho FRETILIN tan iha altura ne’e partidu ne’e identifika ho ema ki’ak, oprimidu, esploradu, eskluídu husi sosiedade, no defende sira nia interese, maibé ha’u só tama iha FRETILIN bainhira funu sivíl besibesik ona. Ha’u la adere ba UDT, maski Partidu ne’e, husik tiha federasaun ho Portugal, hodi defende Timor Leste nia independensia, ha’u konsidera organizasaun ida ne’e Klibur elite nian ne’ebé reprezenta poder koloniál iha provínsia, tan ninia membru fundadór sira iha maioria funsionáriu boboot koloniál nian. Ha’u odeia APODETI, tan marka hanesan traidór. Husikedas altura ida-ne’e ideal ukun rasik an hahú tama iha ha’u-nia neon Timor nian. 
Hasoru agresaun tropa Indonézia nian ba patria, nu’udar Timor oan hanesan Timor oan sira seluk, ha’u laiha solusaun seluk selae sa’e foho no reziste ba agresaun.

KONIS SANTANA IHA MEHARA

Iha Mehara, Konis Santana hanesan responsável da juventude no populasaun iha Tutuala hamutuk ho Fernando Canto, ema Tutuala. Sekretáriu zona maka Bartolomeu Dias no Vise-Sekretáriu maka Francisco Loiola, ema Veru.

Iha Mehara, Konis Santana hola malu ho Luísa Gonzaga, sira hetan oan mane ida maibé mate molok halo tinan ida (iha 1977) iha Pua Ma’a, besik Loré. Sira la kaben (tuir katoliku) maibé tuir tradisaun ema Timor nian.

Entre Maiu/Juñu 1978, kuandu militares Indonézia halo ataka makaás naran "operação cerco e aniquilamento", Konis ho populasaun barak halai ba Matebian. Sira seluk Indonézia kaer, inklui Konis nia kaben Luísa no família sira.

KONIS SANTANA IHA MATEBIAN

Iha Matebian, Konis Santana nomeia ba delegadu ba komisariadu Polítiku. Komisáriu Polítiku maka Será Kei.

Iha Outubru/Novembru 1978, baze apoiu iha Matebian rahun, obriga Xanana ho Komandante Falintil ne’ ebé rezisti tenki fahe malun. kompañia hosi Jersen Black, Será kei, Kalisá, Ologari no seluk tan halai ba Oeste. Kompañia intervensaun hosi Xanana, akompaña hosi Kilik, Fernando Txai (Fernando Teles do Nascimento), Mau Hodu, Matan Ruak, Somotxo, Konis Santana no seluk tan halai ba Leste.

Konis Santana hamutuk ho Xanana, Holi Natxa no seluk tan husik Matebian hodi ba Lospalos iha kalan 22 Novembru 1978. Iha ne'eba, sira halo kontaktu ho populasaun hodi organiza nafatin funu.

NICOLAU LOBATO NIA MATE

Nicolau Lobato nia mate besik Tutuluru , Iha same, iha 31 Dezembru 1978, lori konsekuensia boot ba rezistensia Timor. Populasaun rende, gerilleiru sira mós barak maka rende. Komandante sira fahe malun.

Xanana Gusmão uza nia talentu gerilleiru hodi halo kontaktu ho populasaun. Xanana Gusmão hateten ba populasaun sira "taka kapote ho inimigu sira (Cobre-te com o manto do inimigo)", konsege organiza filafali funu.

Konis Santana rasik rekoñese hahalok Xanana nian, hodi hakerek nune’e: "Apoiado e escondido pela população, ele ia de casa em casa, de aldeia em aldeia, contactar com a população, esclarecer, agitar, ouvir e sobretudo aprender das massas, da sua inesgotável fonte de experiências e ensinamentos, beber da sua determinação energias para se empenhar na tarefa dificílima de reorganizar a luta no sector".

REORGANIZASAUN REZISTÉNSIA

Reorganiza filfali funu la’ós fasil. Iha Ponta Leste reorganizasaun konsege lalais. Maibé, iha territoriu seluk, hafoin tiha Nicolau Lobato mate, susar tebe-tebes atu hetan Komandu uniku. Komandante barak maka moris iha izolamentu no desmoralizadu. Komunikasaun la’ós fasil. Xanana simu tarefa bo’ot ida. Prinsipál tarefa maka atu loke filafali kontaktu ho gerilleiru sira seluk iha teritoriu tomak, hodi nune'e bele hetan Komandu uniku.

Iha Lalenu, Xanana organiza enkontru bo’ot ida. Konis konsidera enkontru ne’ e hanesan "primeiro encontro histórico". Haree ba kapasidade ne’ebé Konis Santana iha hanesan komisáriu polítiku, Xanana nunka tau dok Konis hosi nia sorin.

Hosi tinan 1979 to’o 1980, Xanana buka reorganiza rezisténsia armada, iha tempu hanesan lansa kooperasaun iha rezisténsia klandestina ho rezisténsia armada sira.

Iha loron 3 fulan Marsu tinan 1981 hahú I Konferensia Nasionál FRETILIN. Konis Santana hakerek nune'e: "mesmo para a Conferencia Nacional, eu e Hodu fomos companheiros de caravana, vindos da Ponta Leste. Reconheço que Hodu possuía já na altura muita bagagem teórica e ajudou imensamente Xanana Gusmão na realização da Conferencia Nacional. Hodu era dotado de boas qualidades teóricos e intelectuais e possuía alguma experiência de organização".

Iha I konferénsia Nasionál, Xanana Gusmão asumi kargu hanesan Komissáriu polítiku Nasionál no Komandante Xefe ba FALINTIL.

KONIS IHA REJIAUN "Nakroman"

Nakroman ho lian portugés Luz. Hafoin tiha I konferénsia Nasionál, hosi pontu de vista militár, Timor Leste fahe territóriu ba rejiaun militár 3. Rejiaun "Funu Sei Nafatin" iha Leste, rejiaun "Nakroman" iha sentru, no rejiaun "Haksolok" iha Oeste.

Konis Santana toma konta rejiaun sentru-Sul, koresponde rejiaun militár Nakroman, xefia hosi Komandante Kalisá. Hosi rejiaun sentru, Konis tun ba Bibileu, parte Sul hosi rejiaun Nakroman. Maibé, Komandante Kalisá mate iha kombate nia laran iha Fevereiru 1982. Komandante Mau Nana assumi lideransa iha rejiaun Nakroman.

Iha Abril 1982, Xanana haruka Konis ba Ponta Leste hodi reorganiza populasaun iha Tutuala ho kolaborasaun adjuntu Mau-Velis, responsável prinsipál iha sub-rejiaun Funu Sei Nafatin. Konis iha nia rai Tutuala to’o fulan Marsu 1983.

KONIS IHA REJIAUN "HAKSOLOK"

Haksolok ho lian Portugés Alegria. Konis Santana hetan nomeasaun hanesan komissáriu polítiku no responsavel iha rejiaun Haksolok. Funsaun ne’e Konis Santana assumi hosi tinan 1984 to’o 1991.

Iha prinsípiu fulan Maiu 1985, iha konsentrasaun ida iha rejiaun sentral, ne’ebé hasoru hamutuk: Konis, Taur Matan Ruak, David Alex, Lere Anan Timur no komandante seluk tan ho objetivu atu reorganiza Frente klandestina.

Tanba kapasidade intelektual, Polítiku no umana ne'ebé Konis Santana iha, Konis sai hosi rejiaun "Nakroman" ba assumi responsável iha Rejiaun Haksolok.

Konis Santana hakerek ba Kasi nune'e: "Regressei dali (da Ponta Leste) e fui atirado para esta querida fronteira, região a que sempre aspirei chegar, e correspondeu ao meu sonho a colocação que a Luta me deu. Fiquei grato, muitíssimo grato por isso, e estou feliz por estar a lutar aqui, numa terra por onde nunca tinha passado antes, e cuja população também nunca conheci, mas que me acolhe e me dá todo o apoio moral, político, material, e até mesmo em questões de vida, para eu lutar. Vivo gozando deste imenso apoio popular que nunca tinha saboreado noutro lado….Tenho tudo quanto preciso para lutar. Apoiam-me muito mais e melhor que os nossos próprios familiares. Sinto-me muito bem aqui, Kasi, e se não morrer até ao fim da guerra, não sei se pensarei em retornar a nossa terra".

Xanana Gusmão hatene katak Konis Santana iha liu "pensamentu polítiku" duke "iha kampu militar". Tanba ne’e iha tinan 1986 to’o 1991, Konis sempre akompaña Xanana iha rejiaun "Haksolok". Konis kontinua hametin kontaktu entre populasaun ho gerilleiru, entre rejiaun ho rejiaun.

Iha 1987, Xanana komesa koloka neutralidade Falintil. Xanana hakerek iha mensagem loron 7 Dezembru 1987 nune’e: O que move de Timor Leste à luta, dizia «não é fazer uma Revolução […]. O objectivo do Povo Maubere é libertar a Pátria da ocupação estrangeira para poder viver livre e independente.

Konaba neutralidade Falintil, formasaun CNRM, Konis sempre iha opiniaun ne’ebé afavor interesse nasionál povu Timor nian.

KAPTURASAUN XANANA

Indonézia kaer Xanana Gusmão iha madrugada loron 20 fulan Novembru 1992 iha Lahane-Dili, tinan ida tiha hafoin massakre Santa Kruz 1991.

Ma’Hunu Bulerek Karathayano-Bukar- assumi lideransa funu nian. Maibé, iha loron 5 Abril tinan 1993, Indoné’zia kaer Ma’Hunu iha Ainaru.

KONIS SANTANA, XEFE KONSELLU SUPERIOR BA LUTA (1993-1998)

Iha loron 25 fulan Abril tinan 1993, Konis Santana kaer lideransa funu nian. Lideransa ne’ebé Konis assumi ho juramentu iha Éroi sira ne’ebé mate iha Timor Leste ninia leten.

Tinan 5 tiha, Konis Santana mate iha nia subar fatin, iha Ermera. Tuir livro A DIGNIDADE Konis Santana e a Resistência Timorense, autor José Matosso, hakerek nune:

"No fim de Fevereiro de 1998, Somotxo estava, como acontecia muitas vezes desde 1994, a ajudar Konis na escrita dos seus textos e no uso do telefone por satélite oferecido pelos japoneses. Passou a outro abrigo por ordem dele, para preparar uma reportagem acerca da criação do CNRT, destinada à Frente Diplomática. Falava frequentemente com Konis pelo intercomunicador. Mas, no dia 9 de Março, Konis avisou-o de que iria ter o HP desligado porque haveria muitos visitantes na casa. O padre Sancho, pároco de Ermera, iria celebrar uma missa na capela de Mirtutu, e haveria um almoço em casa do Sr. Caetano. Konis mandou fechar o abrigo e pôr um vaso de flores sobre a tampa, mas pediu para deixar aberta a porta da sala do oratório, por cima do abrigo. No dia 11 de Março à noite, Somotxo recebeu a notícia da morte de Konis, comunicado pelo Sr. Caetano, por meio do HP. […] Konis tinha sido encontrado morto pelos filhos do Sr. Caetano, que abriram a tampa do abrigo e chamaram pelo "tio". Como ele não respondesse, trouxeram luz e viram-no sentado, imóvel, encostado à parede. Por isso, chamaram os adultos".

Nino Konis Santana mate ho tinan 41. Rai Timor lakon heroi diak ida.

Oradór Ba Pensamentu 
Carlos Slfr Saky iha REFLESAUN KONA BA PENSAMENTU SAUDOZU NINO KONIS SANTANA, 10 Marsu 2019.
Testu foti husi El-Niño Nolky Felicia

20190214

New Chill House Music Takur MC (Indonesia) Dalia DK (Timor-Leste)



TELL ME WHY


New Chill House Music
A-Takur - DALIA
© SilentVoice Pictures 2019
Lyrics English & Indonesia Takur MC, DALIA Tetun

Youtube: https://youtu.be/2QxpbmiJcxg
Faceboos Video & Lyrics : https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=406761383226915&id=199296836747378


#1
Sudah terlalu lama...
Terus berpinda tempat,  hanya dengan bayangku saja.... 
Ku bertanya tanya, pada diriku
Kenapa kita belum bisa bersama... 

#2
bukan suratmu,  bukan janjimu, bukan suaramu
Yang ku mau kamu ada di sini... 
Tebes ka lae O nia Doming
Tebes ka Lae O nia Liafuan
Doben .....

Chorus
Just the love... For you my love
You know I really Really need you
Please tell me why ... you stay away from me
Dont you ever miss me?

Please tell me why

#3
Dan sampai sekarang ku masih terus bertanya, 
Kau bilang cinta, tapi kau masih di sana
Ingin jumpa denganku...  Kau,  bilang begitu... Tapi kau,  tak kunjung tiba... Walau,  suda lama kau berjanji tuk bisa bersama

Bisa tolong kau jelaskan!
Apa yang kau inginkan! 
Slalu berharap yang sama,  apa yang kau rasakan dengan yang aku rasa,  karna rindu itu berat,  tapi
Ku kan menantimu sampai waktunya tiba

#2
bukan suratmu,  bukan janjimu, bukan suaramu
Yang ku mau kamu ada di sini... 
Tebes ka lae O nia Doming
Tebes ka Lae O nia Liafuan
Doben .....

Chorus
Just the love... For you my love
You know I really Really need you
Please tell me why ... you stay away from me
Dont you ever miss me?

Please tell me why



Takur & Dalia






20190209

TARA MEHI IHA FOHO LETE-FOHO, TARA MEDALLA OSAN-MEAN IHA SIDADE MYANMAR: Apresiasaun ida ba Atleta Romenio de Deus Maia ne’ebé manan Osan-Mean 2 iha ASEAN University Games 2018

(Joviano Salves Reis*

ASEAN University Games (AUG) nu’udar atividade binuál ne’ebé involve universitáriu sira iha rejiauan sudeste asiátiku. Iventu ne’e reáliza ona dala sanolu-resin-sia iha tinan 2018 wanhira Repúblika Uniaun Myanmar sai uma nain; iha ne’ebé responsabiliza husi Konsellu Desportu Universidade ASEAN ka ASEAN University Sport Council (AUSC). Atividade ne’e realiza ho intensaun atu hametin relasaun amizade entre alteta universitáriu sira hodi promove pas iha rejiaun sudeste asiátiku.

Timor-Leste partisipa ona kompetisaun rejionál ne’e husi kedas tinan 2010. Hafoin Federasaun Desportu Akadémiku Timor-Leste (FDA-TL) eziste iha 2014 toma responsabilidade tomak kona-ba lala’ok AUG naktemin; iha ne’ebé la’os prepara de’it atleta sira hodi partisipa iha AUG kada tinan rua, maibe halo mos ligasaun oinsa mak bele iha direitu hanesan ho membru AUSC sira seluk liu husi adesaun ba AUSC nomós propoin hodi sai membru permanente ba ASEAN University Sport Federation (AUSF) inklui mos propoin atu sai mos membru permanente ba Federasaun Internasionál Desportu Universitáriu ka Federatione Internationale du Sport Universitire (FISU). Nu’udar Organizasaun Desportiva, rezultadu ne’e nu’udar susesu ida ba estrutura FDA-TL ne’ebé lidera husi Sr. Zeferino Viegas Tilman nu’udar Prezidente no Sr. Ricardo da Costa Ribeiro nu’udar Sekretariu Jerál.

Husi kedas inisiu Partisipasaun Timor-Leste nian iha kompetisaun AUG; performa di’ak liu hetan iha tinan 2016 wainhira Atleta Atletizmu Juventina Napoleão konsege sai manan nain daruak ba modalidade atletizmu kategoria 10000m nomós modalidade futebol konsege tama ba finál no asegura segundu lugar hodi oferese medalla osan mutin ba Timor-Leste.

Timor-Leste orgullu liu tan wainhira atleta Romenio de Deus Maia oferese medalla osan mean rua ba nia rai doben hafoin kompete ba kategoria 1000m no 5000m. Apresiasaun sira ne’e mosu liu husi mídia sosial, eletrónika, imprimi no seluk-seluk tan iha tempu ne’ebé liu husi esforsu tomak konsege halakon adversáriu top Sea Games balun hodi rezulta Públiku Myanmar hamutuk ho nasaun membru ASEAN sira seluk asiste direta Bandeira Nasionál Timor-Leste dada sa’e aas iha tutun no ema hirak ne’e mos rona momos oinsa Inu Nasionál Patria-Patria hananu. Los duni Romenio sai tebes eroi foun ba nia rai doben Timor-Leste.

Atleta isin metan, fuk kritin, ain-aas, fasil hamnasa, logat Ermera puru ne’e moris iha Aldeia iha Aldeia Hatu-Hei, Suku Duku Rai, Postu Administrativu Lete-Foho Munisipiu Ermera  iha loron 05 Fulan Maiu 1995  husi Inan  Judite de Graca no Aman Tomas de Deus Maia. Iha uma laran nu’udar oan ba dahat no iha  Maun Alin hamutuk ema nain sanolu kompostu husi feto nain haat no mane nain neen.

Husi nia vida Juvenil; hau’u involve iha Modalidade Atletizmu wanhira eskola iha Eskola Primária Sestu Ano.  Afinál Romenio pratika ona modalidade ne’e iha idade ne’ebé ki’ik. Faze ida ne’ebé importante tebes hodi aperfesoa abilidade ne’ebé iha. Ho otas ne’ebé nurak konsege partisipa iha kompetisaun nível Postu Administrativu no Munisipiu iha Tempu ne’eba liu husi komemorasaun loron Konsulta Popular 30 de Agostu no hetan apoiu tékniku husi Sr. Elias; iha ne’ebé fasilita asuntu tékniku sira oinsa halai; liu-liu ho idade ne’ebé nurak presisa tebes motivasaun nune’e mentáliza nia karater nu’udar atleta potensiál ba futuru.

Ho asistensia tékniku ne’ebé hetan; reprezenta nia eskola dala tolu konsege sai primeriu lugar iha kompetisaun nível munisipiu, allende ne’e reprezenta mos nia Postu Administrativu hodi sai manan nain dahuluk iha kompetisaun sira ne’ebé nia tuir.

Rezultadu manan sira ne’ebé nia hetan nu’udar presendente ida ba nia no forma ona nia karater manan-nain, motiva ona nia oinsa bele esforsu-an tamba laiha manan nain ida ne’ebé mosu sem esforsu, nunka iha manan nain ida ne’ebé liu husi dalan laho. Tamba ne’e dala barak ema dehan “mate iha treinamentu sei sente bai-bain no fasil iha kompetisaun, maibe se wanhira sente bai-bain no fasil iha treinamentu sei mate iha kompetisaun”. Los duni ida ne’e mak Romenio konta wanhira hamutuk ho hakerek nain iha aula teste ba Anti Doping nian hafoin sai kampiaun ba kategoria 10000m iha Wunna Theikni Sport Stadium, Nay Pyi Taw, Myanmar.

Hafoin termina nia estudu iha nível Pre Sekundária, Kontinua nia estudu iha Eskola Sekundária Cesar Maulaka Ermera. Iha nível ida ne’e hahu’u sente ona oinsa bele sai eroi foun hanesan Cesar Maulaka ne’ebé nu’udar Komisariu Polítiku ba Rejiaun Fronteira Sul; iha ne’ebé oferese nia vida tomak hodi liberta Nasaun ne’ebé ita hotu hadomi.

Bolu fali naran saudozu sira ba fatin fatin públiku importante tebes hodi bele transfere valores dedikasaun, eroiku, domin ba rai no povu, determinasaun, no valores sira seluk ba jerasaun foin sa’e sira nune’e kontinua luta ho maneira ida diferente hodi hamorin rai Timor iha ema nia rai. Iha tempu ida susar tebes, Saudozu Cesar Maulaka dedika nia an tomak ikus mai Povu livre, Rai livre, Bandeira Nasionál hasa’e no Inu Nasionál Kanta. Ohin ho tempu ida ukun-an Romenio koko la’o tuir saudozu sira nia ain fatin hodi mos luta liu husi atividade desportu ikus mai konkista hodi Bandeira Nasionál Timor-Leste tenke dada sa’e no akompaña hananu Inu Nasionál Patria-Patria.

Wanhira akaba nia eskola iha nível sekundáriu, Romenio la’os de’it foku iha treinamentu maibe buka kompetisaun sira nível internasionál no nasionál sira nune’e bele hetan esperénsia barak. Iha tinan 2016 koko tuir kompetisaun Internasionál Dili Marathon ikus mai konsege sai klasifikasaun sanolu ba kategoria internasionál no sai manan nain daruak ba kategoria nasionál. Husi ne’e fo ona lisaun oinsa bele hakaas-an liu tan hodi prepara nia fíziku no mentál ba kompetisaun sira tuir mai.  Iha 2017 rezista-an iha East Timor Coffee Institute (ETCI) hodi bele asesu ba edukasaun nível ensinu superiór nian. Romenio koko atu nafatin hela iha nia munisipiu tamba topografikamente akompana ho klima ne’ebé di’ak tebes bele tulun nia ba treinamentu sira loron-loron nian. Tuir nia, treinu iha foho sei konklui rezistensia fíziku ne’ebé di’ak kompara ho treinu iha rai tetuk. 

Realidade hatudu katak kondisaun iha foho identiku ho mínimu asesu ba fasilidade kompara iha sidade tamba ne’e mak kada tinan ema sempre nadodon husi foho mai dili ho objetivu sira hanesan asesu ba edukasaun, servisu, negósiu no atividade sira seluk tan. Situasaun ne’e deferente ba Romenio ne’ebé hakarak optimaliza rekursu lokál sira ne’ebé eziste iha foho nu’udar xave ida ba nia susesu. Dala barak ema sempre dehan “hanoin globál no asaun lokál”. Ba Romenio, Asaun Lokál ba Prestasaun Globál. La presisa mai hela iha sidade hodi forma nia-an maibe forma uluk nia an liu husi preparasaun sira nune’e bele selebra manan iha sidade.

Hafoin sai universitáriu iha ETCI, fo biban ba nia hodi kompete iha kompetisaun nasionál no internasionál barak liu tan. Prova hatudu iha 2017 wanhira FDA-TL loke Festival Desportu Akadémiku Timor-Leste ba daruak (FESDATIL), konsege sai manan nain dahuluk ba kategoria 800m no 1500m iha tempu ne’eba. Antes ida ne’e iha 2016 liu husi Festival Nasionál Desportu (FND) konsege sai manan nain dahuluk ba kategoria 3000m no 5000m ne’ebé organiza husi Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD). Allende FESDATIL 2017; wanhira Federasaun Atletizmu Timor-Leste loke Kampionatu Nasionál, Romenio kontinu la fo biban ba atleta seluk iha palku kampiaun nian. Kontinua sai manan nain dahuluk ba kategoria 5000m no 10000m. Kuaze Kompetisaun nível nasionál, universitáriu no seluk tan konklui ona ba kampiaun tamba ne’e nia sente preparadu ona em termos de fíziku no mentál ba kompetisaun nível internasionál sira.

Hafoin sai klasifikasaun dasanoluk iha Dili Maraton iha 2016, nia koko atu kompete hikas iha tinan 2017 ho kategoria ne’ebé hanesan (42Km-Full Marathon). Kompetisaun Dili Maraton sempre hetan partisipasaun husi atleta internasionál husi nasaun sira seluk hanesan Kenya, Indonesia, Japao, Portugal, Australia no seluk tan. Antes 2017 atleta internasionál husi nasaun Kenya sempre sai kampiaun ba kompetisaun Dili Maraton. La’os Dili Maraton de’it mak sai palku kampiaun ba atleta husi Kenya, maibe wanhira nasaun seluk kuandu reáliza atividade atletizmu ho kategoria maraton, sira sempre partisipa no sai kampiaun bebeik.

Prezensa Romenio de Deus Maia iha Kompetisaun Internasionál Dili Maraton” tesi kotu” ona korente kampiaun husi atleta internasionál sira ne’ebé partisipa beibeik iha kompetisaun naktemin; liu-liu atleta internasionál husi nasaun Kenya. Tinan 2017 oferese ona fatin ba Romenio hodi tenke sae palku manan nain nian. Palku ida ne’ebé hatu’ur orgullu nu’udar nasaun no nu’udar mos uma nain ba Dili Maraton. Los, ema seluk bele, Timor-oan mos bele. Ema seluk bele tamba hakaas-an no Romenio mos bele tamba hakaas-an. Bele iha nia rai no hein katak bele mos iha rai liur nune’e ema rai liur mos bele hatene katak ita bele. Ho nune’e iha Tinan ikus 2017 nian, nia ba tuir Kompetisaun Internasionál Macau Maraton Galaxy Internasionál. Oportunidade dahuluk ba Romenio hodi sente lala’ok kompetisaun iha rai liur. Mesmu la sai manan nain iha kompetisaun ne’e maibe hatu’ur nafatin orgullu tamba iha nasaun kuaze 50 resin mak partisipa, Romenio konsege tamba iha klasifikasaun dasanolu-resin-rua.

Kada kompetisaun ne’ebé nia tuir sempre fo lisaun aprendigazen ba nia hodi esforsu liu tan ba kompetisaun internasionál ne’ebé nia tuir; ikus mai iha tinan 2018 iha ASEAN University Games 2018 iha Myanmar konkista duni nia mehi ba kampiaun. Prosesu preparasaun rigor tebes antes partisipa iha AUG naktemin. Hamutuk ho Klube Cafe Anan ne’ebé treina direta husi Sra. Odete Belo mosu ho programa treinu ne’ebé organizadu tebes. Husi Segunda-Feira to’o Sabadu nunka deskansa tamba hakarak kaer nia mehi ne’ebé tara aas iha Foho Lete-Foho. Romenio fo laran ho totál duni ba nia treinamentu sira ikus mai mehi sai duni reálidade.

Dalan naruk tebes nia liu ona, Nia esforsu ho paixaun tomak, Nia Dedika nia-an tomak ba nia mehi. Mehi ida la’os hela ho fiksi, mehi ida be la’os halo kontente-an de’it. Mehi ida los mak tenke sai reál, tenke komprova ho reálidade. Tamba ne’e mak matenek nain sira sempre dehan katak “Mehi la’os ida be kalan toba hetan ne’e, maibe Mehi mak ida be halo O Toba la dukur ne’e”. Los duni Romenio “badaen” nia mehi hodi sai furak iha ema barak nia matan. Dezenha nia mehi ida sai reál hodi ema hotu admira ba nia oinsa mak nia sai nune’e? Respota simples katak esforsu ho totál. Ida ne’e mak resposta ida ne’ebé sai husi Romenio nia ibun wanhira halakon nia adversáriu sira iha AUG 2018 liu ba. Adversáriu sira ne’ebé la’os kalan toba mehi no hader tuir kompetisaun. La’e. Adversáriu sira ne’ebé mai husi nasaun ne’ebé dezenvolvidu hanesan Singapore, Malaysia, Thailand no seluk tan ne’ebé em termos de dezenvolvimenu desportu, sira avansadu tebes.

Ba kategoria 10000m Romenio kompete ho nasaun sira hanesan Vietnam, Singapore, Malaysia no Myanmar ho tempu 32:25:98. Ba 5000m, Romenio kontinua kompete ho nasaun sira ne’ebé temi iha leten. Iha kategoria ne’e kompetitivu oituan tamba tenke kompete ho atleta nasionál husi nasaun Vietnam ne’ebé sai kampiaun ba SEA Games 2017. Mesmu ho prezensa atleta naktemin; la halo Romenio laran taridu. Wanhira sinál apitu lian hodi hahu’u halai; Romenio foti inisiativa hodi lidera kedas iha oin hahu’u lap dahuluk. Kompetisaun ketat los tamba atleta husi nasaun seluk mos nunka fo espasu barak ba Romenio ne’ebé halai iha oin. Ho fiar-an Romenio hahu’u provoka wanhira tama ba lap dawalu. Razaun nia provoka ne’e tamba tenke obriga sira hodi koko sira nia rezisténsia bele ka lae. Ikus mai wanhira tama ba lap sanolu; Romenio hahu’u hasa’e nia velosidade no atleta ho naran Le Trung Duc husi Vietname ne’ebé sai kampiaun ba SEA Games 2017 la toman gradualmente atleta Timoroan ne’e. Romenio konsege fináliza nia tempu ho 15:23:30 no Le Trung Duc marka ho tempu 15:42:30; signifika Romenio halai liu nia kuaze 20 sigundu. Ema barak ne’ebé asiste iha kompetisaun ne’e hamrik no fo basa liman makaas ba Romenio ne’ebé sai kampiaun ba kategoria ne’e.

Ho Rezultadu ba kategoria rua ne’ebé Romenio manan, halo Timor-Leste okupa iha pozisaun danen husi nasaun 10 ne’ebé kompete ba modalidade atletizmu no hatu’ur mos Timor-Leste iha pozisaun dasia husi nasaun 11 ne’ebé partisipa iha AUG 2018 iha Myanmar.

Ema barak fo ona apresiasaun liu husi mídia eletrónika no imprimi sira ba prestasaun ne’ebé Romenio hetan. Mesmu nune’e, sei iha kompetisaun internasionál barak hanesan Arafura Games, SEA Games, ASIAN Games, Olimpiade no seluk-seluk tan ne’ebé presia mos Romenio nia prontidaun hodi tuir no ema barak nia espetativa bele kontribui medalla hanesan nia halo dau-dauk.

Ho rezultadu signifikante ne’ebé Romenio atinzi ona iha AUG 2018 iha Myanmar, hein katak bele provoka mos atleta potensiál foin sa’e sira hodi prepara-an no fo-an tomak liu husi atividade desportu hodi hatu’ur orgullu ba Patria no Povu.

Ho Desportu sai Eroi foun ba Timor-Leste hodi hatutan mehi funu-nain sira ne’ebé sakrifika ona sira nia isin tomak hodi ohin loron rai no povu bele moris livre. Parabens ba Romenio, Treinadór Sira, FDA-TL no seluk tan.

*) Autor nu’udar funsionáriu ida iha Gabinete Pro-Reitor ba Asuntu Estudante-UNTL.

20190205

Patriotismo constitucional atu hari’i “cultura democrática”: Tetu no sukat “veto e promulga”


Patriotismo constitucional atu hari’i “cultura democrática”: Tetu no sukat “veto e promulga

Martinho G. da Silva Gusmão
Docente filosofia politica
ISFIT, Dom Jaime Garcia Goulart
Fatumeta, Dili


Loron hirak ne’e ema barak mak sukit lei, tetak constituição no hari’i ninia argumento rasik konaba OGE2019. Sira nebe hare husi oposição fo parabéns ba PR. Sira nebe hakneak iha Governo nia oin hotar mate PR. Ikus mai, ita hein ...

Ita hotu haksesuk malu konaba liafuan “maioria absoluta” no “dois terços” ne’e sura oinsa no halo saida! Jurista sira ka constitucionalista sira raut malu ho conceito sira ne’e. Hau hakarak hahu ho “fakta hukum” katak, iha 25 de Janeiro de 2019, Deputado 65 mak marca presença iha Plenária Parlamento Nacional atu hakruk ba “efectividade de funções”. Nune’e, wainhira “exigida a maioria de dois terços dos Deputados presentes” – katak tenki hetan 43. Atu halo “confirmação” ba OGE2019 mak mosu liafuan sira “superior à maioria absoluta”, ne’e katak aas liu 43. Maibe, resultado final, 40 “confirma” no 25 “contra”. Ne’e la’os ona legal theory opinion, maibe real political decision-making. 

Lori conceito “patriotismo constitucional” (Verfassungspatriotismus), hau hakarak hatudu katak maski ita halo sala ona, maibe ita bele hadi’ak. Liu-liu ba tempo nebe sei mai. Hau hahu hodi halo leitura oituan konaba tese Professor Pedro Bacelar de Vasconcelos (1); tuir mai (2) hau sei koko halo legal hermeneutic oan ida hanesan exercício académico; no ikus liu (3) hau fo took opinião konaba solução iha futuro – COMPROMISSO politico atu hetan CONSENSO NACIONAL.


Tese: Professor Pedro Bacelar de Vasconcelos

Professor Pedro Bacelar de Vasconcelos halo ninia tese dehan katak ba OGE 2019, ita nia Estado hamutuk atu hare lisuk natureza “orçamento” no “politica fiscal”. Wainhira PR veta ho “fundamentada”, OGE fila mai PN. Sira halo reapreciação. Resultado iha votação final (24 de Janeiro de 2019) mak passa ho 40 votos a favor no 25 contra.

Molok atu loke reapreciação, Prof. Pedro Bacelar koko atu halo “subtilitas explicandi” ba questão “veto e promulgação” (artigo 88º) hodi hakait ba artigo 95º no 145º. Tuir artigo 88º no. 2 ninia requisito “o voto maioria absoluta por MAIORIA ABSOLUTA dos Deputados em efectividade de funções” (tradução oficial – “konfirma nia votu ho Deputadu sira-ne’ebé kaer dadaun funsaun nia MAIORIA ABSOLUTA); iha no. 3 dehan “Será, porém, exigida a maioria de dois terços dos Deputados presentes, desde que SUPERIOR à MAIORIA ABSOLUTA dos Deputados em efectividade de funções” (tradução oficial – MAIBE TENKE iha Deputadu prezente sira-nia MAIORIA datoluk rua, naran katak BARAK LIU Deputadu sira-ne’ebé kaer dadaun funsaun ne’e nia MAIORIA ABSOLUTA). Texto mos teb-tebes. Loke matan de’it hare kedas.

CRDL mos dehan iha artigo 88º no. 3 atu halo “confirmação” ba matéria sira nebe iha artigo 95º konaba COMPETENCIA PARLAMENTO NACIONAL. Iha neba hatur momos iha no. 2 “Compete EXCLUSIVAMENTE ao Parlamento Nacional legislar sobre: ...” p) A politica fiscal; q) Regime orçamental. Ne’e katak atu halo lei konaba OGE ne’e “milik eksklusif” PN.

Artigo ida ne’e dada hikas ba artigo 145º nebe koalia konaba ORÇAMENTO GERAL DO ESTADO, hodi dehan “O Orçamento Geral do Estado é ELABORADO pelo Governo e APROVADO pelo Parlamento Nacional” (tradução oficial – Governu mak ELABORA no Parlamentu Nasional mak aprova Estadu nia Orsamentu Geral). Constituição mos hatur katak OGE ne’e iha ninia “eficácia” no “eficiência”, hatudu lolos ninia “receitas” (osan tama) no “despesas” (osan sai), no labele hamosu “fundos secretos” (osan mate-klamar nian). Artigo 145º koalia ikus liu mak konaba OGE ninia “execução” ne’e atu los ka la los sei hakotu husi TRIBUNAL SUPERIOR ADMINISTRATIVO, FISCAL E DE CONTAS no husi Parlamento Nacional.

Tan sa mak “VETO” husi PR nian lalika husu tan MAIORIA ABSOLUTA maibe Prof. Vasconcelos dehan de’it MAIORIA SIMPLES? Nia na’in rasik hatan:
1)       Tuir regra DEMOCRACIAS CONSTITUCIONAIS nian katak ita laos atu kaer ukun ho UNANIMIDADE (fiar ida de’it néon ida de’it lian ida de’it) maibe tuir sasukat atu RONA povo nia VONTADE nebe hatudu iha ELEIÇÃO”. Nune’e, povo MAIORIA hili ona partido sira nebe harii AMP (Aliança Maioria ba Progresso). Sira forma ona Governo VIII nebe hatoo ona PROGRAMA ba Parlamento Nacional no hetan ona aprovação ho MAIORIA SIMPLES.
2)       Professor Vasconcelos kaer metin mak ninia hanoin ida ne’e hodi hakat ba OGE. Tuir nia hanoin, OGE laos LEI baibain hanesan sira seluk (“universal e abstrata”). OGE ne’e hanesan atu HUSU DE’IT autorização atu governo bele HETAN DALAN hodi halao knar atu kaer ukun. Nune’e, Pedro Bacelar dehan “não faria sentido” (tidak ada artinya; tidak ada gunanya) liu husi VETO nebe husu de’it MAIORIA QUALIFICADA atu PR hetan VOTO DE QUALIDADE hodi halo OGE ne’e bele liu! Ho liafuan seluk, nia atu dehan lalika usa “maioria absoluta” maibe “maioria simples” de’it.
3)       Professor Vasconcelos ninia filosofia iha fundo mak “O PR de Timor-Leste não governa nem tem competência para governar. A aprovação do OGE é uma autorização do parlamento ao Governo para governar”.

Antítese: Descontinuidade hermenêutica legal

Wainhira temi hermenêutica legal, matenek na’in sira ko’alia konaba interpretação ba lei. Konaba hermenêutica, hau hakerek livro “Hans-Georg Gadamer: Penggagas Hermeneutik Modern yang Mengagungkan Tradisi” (Yogyakarta, 2013). Livro ida ne’e mai husi hau nia tese mestrado iha Roma. Iha neba hau hakerek katak, atu bele interpreta didiak, ita liu husi dalan pretexto, texto no contexto.

1)       Pre-texto mak Professor Vasconcelos rasik. Nia mak redator constituição RDTL nian. Nudar constitucionalista, ninia comentário no interpretação hanaran “ex auctoritatis”, katak saida mak nia dehan ka halo comentário mai husi ninia autoria nudar hakerek na’in no professor. Nune’e, wainhira ninia subtilitas explicandi (oinsa mak nia explica ho clareza, too pormenor) mak sura.

Timor-oan sira nebe tur iha Assembleia Constituinte 2002 hanesan Dr. Manuel Tilman dehan katak espirito CRDTL nian ne’e atu hatur cultura democrática, oinsa mak Timor-Leste ne’e ukun rasik-an ho ninia lisan no tradição mos. Ida ne’e hanaran “auctoris mentis” – katak, saida mak Timor-oan sira hanoin konaba Timor-Leste. Nicolau Lobato dehan, “Não ha como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores”.

Maibe, iha pre-texto ida nebe hare husi “depth hermeneutic” (hermenêutica do fundo) hatudu ba “alam-bawah-sadar” (inconsciente), katak, ita sira be discute malu ne’e fiar ba Prof. Bacelar la’os tan nia “constitucionalista” maibe tan nia “malae”. Teoria “alam bawah sadar”, hanesan hau nia dosen ida iha Gregoriana Prof. DR. João J. Vila-Chã SJ (diretor mos ba Revista Portuguesa da Filosofia) dehan katak “noção de inconsciente” husi Sigmund Freud ne’e “noção esta que permite definir a psique nas suas relações mais obscuras com o instinto”; ho bahasa Indonesia dehan “gagasan tentang alam-bawah-sadar ... gagasan yang memungkinkan untuk menegaskan jiwa dalam hubungannya yang paling gelap dengan naluri.

Atu ko’alia lolos karik, ema sira be iha media facebook halo comentário ne’e barak liu mak fiar Prof. Bacelar la’os tan nia constitucionalista, maibe tan nia “malae”. Nune’e, ita nia Timor-oan sira mak ko’alia mak politico sira la fiar. Too hanesan Presidente da Republica mos hetan insulto. Tan sa mak insulta PR? Lori psicoanlista Freud nia liafuan karik, tan “naluri alam bawah sadar” – ita sei colonizado. Alias, ita moris iha “colonizing knowledge” (Linda Tuhiway Smith) ka “colonization of mind” (Franz Fanon) nebe dala barak hau dehan “malae-minded”. Ita sira ne’e mak haksesuk malu karik, belun “sumbu pendek” sira dehan – “Prof. Bacelar mak dehan, imi nian saida tan??”
  
2)       Texto mak Constituição rasik. Artigo hotu nebe Prof. Bacelar menciona iha ninia argumento ba artigo 88º, 95º & 145º bele hakait malu. Wainhira art. 88º, hatudu ba “veto” ka “promulgação”, mosu de’it mak liafuan “MAIORIA ABSOLUTA” hamutuk ho liafuan “exigida a MAIORIA ... SUPERIOR À MAIORIA ABSOLUTA”. Dala ida tan, ida ne’e “texto” rasik. Artigo sira seluk atu sustenta Prof. Bacelar ninia argumento mak 95º & 145º ... ko’alia fali ba Parlamento Nacional no Governo. Texto la dehan buat ida konaba “veto”, “promulgação”, “maioria absoluta”, “superior à maioria absoluta”.

Buat foun nebe Prof. Bacelar ko’alia mak “MAIORIA SIMPLES” no “MAIORIA QUALIFICADA”. Nudar jurista no constitucionalista, Prof. Bacelar hatene momos kedas principio “nulla poena sine lege” – labele kedas fo sanção wainhira la iha lei. Ne’e duni, wainhira constituição la ko’alia konaba ba “maioria simples” ka “maioria qualificada”, Presidente da Republica labele foti decisão tuir ninia hakarak. Hau sugere ba Prof. Bacelar atu hare took saida mak Ludwig Wittgenstei dehan “Wovon man nicht sprechen kann, darüber muss man schweigen” – katak, wainhira ema la iha buat ida atu ko’alia, konaba buat ne’e ninia nonok (Cf., Tractus Logico-Philosophicus: 6.54, 7). Ho liafuan seluk, wainhira Prof. Bacelar la hakerek iha CRDTL konaba “maioria simples” ka “maioria qualificada”, di’ak liu nonok. Ou, se bele halo tiha revisão ba CRDTL hatama liafuan rua ne’e, ita bele discute ona.

Los duni, OGE ne’e Governo mak “elabora” no PN mak “aprova” (hare mos artigo 115º n. 1, d). Oinsa Prof. Bacelar ninia hanoin konaba definição clássica, katak LEI ne’e “… quaedam rationis ordinatio ad bonum commune, ab eo qui curam communitatis habet, promulgata [STh., I-II, 90, 4] – ordem husi razão nebe hatur lolos ba ema hotu nia di’ak, PROMULGA atu ema nebe kaer knar tau matan ba comunidade. São Tomas de Aquino, sustenta katak tuir natureza, LEI hotu-hotu tenki iha ninia “immutabilidade” (la muda tun sae tuir hakarak) no “universalidade” (iha fatin hotu-hotu lei hanesan ba ema hotu-hotu). Hau sente estranho wainhira Prof. Bacelar dehan OGE ne’e iha ninia caracter ketak, tan tinan-tinan halo no aprova hamutuk ho programa governo. Nune’e laos lei nebe “abstrato” no “universal”. Como é possível?

3)       Contexto mak wainhira Prof. Bacelar koalia konaba “poderes de controlo da ação legislativa dos demais órgãos de soberania”. Veto nebe PR halo ba OGE atu “controla”, liu-liu iha caso 2019 ne’e konaba “fundos segredos” (artigo 145º no. 2) – atu sosa ação Conoco Philips no Shell. Too iha ne’e, PN no Governo concorda katak PR halo duni ninia knar “controlo” atu hasai tiha “fundos segredos” ne’e!

Maibe, contexto ida ne’e la cancela ka halakon texto konaba “maioria absoluta”. Hau intende katak “superior à maioria absoluta” mak 43 votos a favor. Kuran husi ne’e, dalan taka ona. Hau lakohi dehan! Tan la tama iha categoria analisa.

CRDTL mos ko’alia katak iha loron walu (8 dias) nia laran, PR “DEVERÁ PROMULGAR” – katak, hakarak ka lakohi PR tenki promulga. PR la iha ona ponto ka virgula oan ruma atu “veta”. La iha!!! Liu ida ne’e, lia oinseluk ona! La iha “30 dias” – ka, loron tolu nulu. Nee cantigas Presidente PN Na’i Arão Noé nian. Kala “malae” ruma mak dehan tan ba PPN, nune’e naklosu mai ho 30 dias. CRDTL la dehan buat ida, biar “malae” mak mai mos, dehan LAE!

Tan ne’e, molok atu ba “reapreciação” hau ko’alia bebeik CONSENSO, CONSENSO no CONSENSO. Maibe, tan hau la’os jurista ... liu-liu hau ne’e “timor oan de’it”, laos “malae”, nune’e ukun nain sira la fiar. Agora ninia resultado mak ne’e ... Uluk kedas, resultado eleição antecipada (EA) hau dehan ona “CONSENSO NACIONAL”. Maibe, la iha ida mak fiar. Agora, OGE2019 nakonu ona ho masin kaut mak hakfodak. Historia sei hateten katak saida mak hau ko’alia iha 2017 katak hau decisao EA2018 ne’e sala. Hau mos dehan ba Bispo sira katak EA ne’e sala, juridicamente no politicamente “inaceitável”. Hau nia sala mak hau moris iha Baucau, Timor no escola too “sarjana supermi” de’it. Se hau mak moris iha Lisboa, Portugal karik hau los. Maibe, wainhira resultado EA mosu mai hau dehan ona “consenso”, maibe tan hau ema Timor nune’e hau nia “Maun Boot” sira la fiar.

Síntese: Patriotismo Constitucional

Hare tiha processo OGE2019 no processo sosa saham mina-rai ... hau sugere ba PR atu halo dialogo. La’os tan hau mak dehan, maibe PR mos hanoin duni katak “dialogo” nu’udar dalan oportuno ... dalan único. Hau fo hanoin ba PR konaba “Forum Maubisse” (2010), hanesan uluk hau fo hanoin ba PR Taur Matan Ruak.

Furak liu karik, wainhira CRDTL dehan “... no prazo de noventa dias ...” (iha loron 90 nia laran) ne’e, Partido Politico sira iha PN tur hamutuk koalia ba malu. Liafuan DIA+LOGOS (mai husi Grego, ka Yunani) dehan katak “liu husi dalan” (dia), ita hotu ko’alia ba malu atu hetan “lia los” (logos). Lalika loron 90 kedas. Semana ida mos bele atu salva Nação no Povo. Maibe, AMP nakdedar halo lalais nune’e ninia resultado mak 40 versus 25. Ba hau, PR “deverá promulgar”. Ne’e los ona. Maibe, la taka dalan atu PR mos husu “fiscalização preventiva da constitucionalidade” (artigo 149º). PR iha loron 20 atu husu ba Tribunal de Recurso (tuir lolos husu ba Supremo Tribunal de Justiça, maibe ita seidauk iha). TR hetan loron 25, maibe bele kuran tan wainhira PR husu lalais. Maibe, loron 8 labele ona.

Agora iha loron 45 nia laran (20+24), PR no PN ho Governo bele halo DIALOGO atu hetan CONSENSO. Ida ne’e mak hanaran CULTURA DEMOCRÁTICA nebe fo dalan atu ita tau sasukat be hanaran “patriotismo constitucional”.

Hanesan Jürgen Habermas nia proposta konaba VERFASSUNGSPATRIOTISMUSpatriotismo constitucional dehan, “... in Third World ... constitutional patriotism acquires new significance in the course of an identity transformation” – iha Terceiro Mundo ... patriotismo constitucional hetan magarti foun tuir dalan ba transformação identidade nian (J. Habermas, Between Facts and Norms [1998]: 465). Hanesan parte ida husi Terceiro Mundo, ohin loron mosu fali liafuan FRAGILE STATE. Timor-Leste mak sai fundador no doador. Iha Estado frágil sira, Lei-Inan laos ona dalan ba “solução” maibe fatin ba “confusão”.

Nicolau Lobato halo Manifesto FRETILIN 20-07-1974 defini katak patriotismo hatudu ba luta atu “defendemos a nossa Independência da nossa terra a todo o transe” (tane metin ita nia ukun-an ba ita rai ho dalan hotu-hotu). Los duni, nia dehan, ita nia historia tinan 500 nia laran ne’e nakonu ho “sofrimento” too “humilhações” (penghinaan). Maibe, hatudu mos “coragem, abnegação e orgulho” – aten brani no hiit hirus matan mak lao. Habermas ko’alia konaba liberdade no libertação “settled in the ‘WE’ perspective of active self-determination” (p. 499) – katak, hatur iha sikun ITA ba ukun rasik-an! Hau haksolok tebes, tan Nicolau Lobato mos dehan ona “NÓS SOMOS os únicos e legítimo depositário do legado dos nossos antepassado”, hodi luta ba ukun rasik an. Independencia la depende ba ema ida ka rua nebe naklosu sai mai dehan “Hau mak ...” luta ka aswain mesak. Lae! Nicolau Lobato dehan, “sabeMOS, podeMOS e deveMOS vencer” – katak, ITA MAK hatene, ITA MAK bele, ITA MAK haka’as-an atu manan! Ida ne’e mak Habermas dehan “WE perspective”.

Hau surpresa ho Nicolau Lobato ninia liafuan wainhira ko’alia konaba “consciência revolucionária” no “vigilância revolucionária” hodi halo “salto qualitativo” ida. Habermas mos ko’alia konaba “revolutionary consciousness” nebe hamoris mentalidade foun nebe qualidade consciência ida, conceito politico pratico foun, hodi hetan legitimidade foun (p. 467-470).

Habermas tau pergunta ida “... can our PATRIOTISM survive the marginalization of participatory self-rule” (p. 499)? Bele ka ita nia patriotismo bele moris nafatin iha marginalização ba participação iha ukun-an ne’e nia laran?

Resposta 1 – Habermas koko atu tau sasukat nebe nia dehan “... links civil rights and participation with FRATERNITY and SOLIDARITY” (p. 466). Ida ne’e hanesan los kedas saida mak Preambulo (Lian Makloken) CRDTL nia redação – “... tendo em vista a construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade SOLIDÁRIA e FRATERNA”. Ita nia lisan ka tradição ba “fraternidade” no “solidariedade” ne’e mosu maka’as liu wainhira ita hasoru lia-mate lia-moris. Susar kona uma ida, knua tomak lori hulan lisuk nia todan; ksolok ida iha knua nia laran uma kain ida-idak lori nia liman-etun.

Hau sugere atu PR Lu-Olo hahu husi ne’e mak ba oin. Atu bele foti solução ida ne’e PR hatudu ona liafuan chave – DIALOGO. Los duni Deputado ida la concorda. Maibe, PM TMR dehan “koalia hanesan labarik”, la hatene saida mak DIALOGO ka saida mak “KOALIA BA MALU” atu forma “We perspective” ka sasukat “ITA nian” – “Nós somos” hanesan individualismo foun ida.

Ba hau, Professor Vasconcelos bele kedok tun kedok sae TEXTO constituição nian. Maibe, se ita académico murni no critico, ita tenki aceita katak resultado votação iha Parlamento Nacional TAKA DALAN ona. Ba hau, reapreciação PN nian “gagal total” atu bele hetan “MAIORIA ABSOLUTA”, ka “SUPERIOR à maioria absoluta”. Keta haluha, 2/3 ba Deputado sira nebe halao knar iha PN mak 65 – katak, mai tomak! Nune’e, se hau nia matemática mak los, hau sura ba sura mai ninia 2/3 = 43. Wainhira dehan “superior à maioria absoluta”, katak liu voto 43!!! Se regra ida ne’e mak ita aplica, AMP nia dalan kotu ona – “inan aman mota sorin, oan mota sorin lolo liman la too mata-wen suli”. Hau la hatene saida mak Prof. Bacelar bele ajuda atu loke dalan foun. Maibe, usa conceito “maioria simples” ka “maioria qualificada” ne’e la eloquente – ou, “colonization of mind” (Franz Fanon) ka “colonizing knowledge” (Linda Tuhiway Smith).

Hau hanoin, Habermas nia proposta konaba “FRATERNITY and SOLIDARITY”, ka, ka CRDTL nia liafuan konaba “...o desenvolvimento de uma sociedade SOLIDÁRIA e FRATERNA” mak bele loke fali dalan foun. Ida ne’e iha hermenêutica hanaran CONTEXTUAL.

Resposta 2 – iha debate Dialectic of Secularization, nebe halao iha Academia Católica de Bavaria (19.01.2004), Habermas ko’alia konaba “ethical traditions of a local nature ... and religion” no Ratzinger (Papa Bento XVI) dehan “ethical certainties that had hitherto provided solid foundation”. Matenek boot na’in rua ne’e concorda katak FUNDAMENTO PRE-POLITICO atu bele hari’i Estado ida nebe “forte” mak razão no moral. Wainhira Constituição no Estado la halo alicerço ida nebe metin iha ita nia LISAN no TRADIÇÃO hamutuk ho RELIGIÃO, ita nia politica sei nakdoko.

Ita nia lisan no tradição nebe lor-loron ita ko’alia mak dehan “MAUN BOOT”. Mitologia “maun-boot” ne’e la’os física, maibe liu-liu metafisica; la’os ema ho isin lolon de’it maibe liu-liu ema ho caracter no qualidade moral. Wainhira temi konaba MORAL, la’os katak “maun boot” sira la iha PECADO. Lae! Ita ema hotu mesak pecador. Maibe, labele sai TRAIDOR no CORRUPTOR. Hanesan Papa Francisco dehan “pecador, sim!, corruptor, não!”

Resposta 3 – wainhira Habermas koalia konaba “... the principles of the Constitution will not take root in our soul until reason has assured itself of its orienting, future-directed contents – “... sasukat sira husi Constituição sei la moris iha ita nia klamar too wainhira ita nia néon assegura ninia dalan ba oin, lori ita ba futuro” (cf. Between Facts and Norms: 471). Hau hanoin, liu husi impasse politica nebe dada naruk ona ba besik tinan 2, aban bainrua sei husik hela kanek iha ita nia Estado laran. Dalan diak liu mak dalan DIALOGO ita halo husi fuan laran rasik too ita nia klamar mos moris hotu.

Sala boot wainhira Prof. Bacelar hakarak resolve “impasse politica” liu husi descontinuidade hermenêutica – katak, Constituição la hakerek buat ida konaba “maioria simples” ka “maioria qualificada” maibe professor ne’e haksoit lutu hodi tama ba to’os laran, halo ai-horis sira rahun hotu.

Conclusão – liu husi PATRIOTISMO CONSTITUCIONAL hau hakarak sugere atu Estado no Povo nia “coragem, abnegação e orgulho” ita bele halo CONSENSO atu loke dalan foun ida. Hare ba CRDTL nudar “surat tahan” de’it bele halo bulak ita. Professor Pedro Bacelar de Vasconcelos la fo “solução” ba ita nia “impasse” maibe fo “confusão” ba interpretação da constituição. Nia husik hela kuat naruk ida – descontinuidade hermenêutica.  

Hau taka ho liafuan husi São Paulo nian be hakerek nune’e: “É Ele que nos torna aptos para sermos ministros de uma nova aliança, não da letra, mas do Espírito; porque a letra mata, enquanto o Espírito dá a vida” (2Cor 3, 6).
-->