VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090630

CORRUPÇÃO Um caso que faz-nos questionar?

Arquivo/16/03/2004

CORRUPÇÃO Um caso que faz-nos questionar?

Arlindo Fa Fernandes

A corrupção em Timor tem vindo a aumentar significativamente. Depois dos factos passados, triste exemplo, de 4 de Dezembro de 2002, e agora o caso dos negócios turvos da riqueza do Mar de Timor. São dois casos que estão ligados a figura do nosso primeiro-ministro Mari Alkatiri.

Quem esteja atento aos meios de comunicação social e no fórum do debate electrónica da Renetil, poderia verificar que o fenómeno crescente é desagradável e custa caro para o País e muito mais caro para os timorenses. Por outro lado, é perceptível que a corrupção é o maior obstáculo para o desenvolvimento nacional. O processo judicial deverá ser considerado como o meio legitimo de apurar as respectivas responsabilidades ou não de acordo com a constituição em vigor. Quando o processo terminar só nesse momento o governo deverá apresentar uma explicação credível ao País, dando a garantia na medida do possível que situações dessas não se voltem a repetir.

De facto ainda não há provas concretas para justificar o PM Alkatiri no envolvimento da corrupção no negócio PetroTimor e como tal as pessoas têm demonstrado o apoio e sua solidariedade, dando-lhe assim o benefício de duvida. Mas, se ele for realmente culpado será o único envolvido? Eis a questão?

Não sou muito optimista com o processo de investigação, devido a própria complexidade do processo, tenho receio que se ao alongar durante bastante tempo que os juizes e investigadores venham a sofrer pressões. Ingat kasus 4 Desember? Lembram-se do dia 4 de Dezembro? A bomba explodiu! Toda gente falou! Mas depois do “boom” sucedeu o silêncio. Foi assim que aconteceu, um caso passado e esquecido. Ficaram apenas os prejuízos.

Ela é assustadora e preocupante. Primeiro, a corrupção é o indicador do não desenvolvimento do pais e traz consigo problemas socio-economicos. Para além das consequências políticas a corrupção é uma das principais causas da crise financeira, deixando o País de ser atractivo aos investimentos e à assistência externos e internos, e consequentemente seria o isolacionismo do mesmo.

A corrupção irá sempre existir. Se conseguirmos detectar o movimento do KKN que medidas que podemos e devemos tomar para levar a cabo de incurtar o espaço do KKN, nomeadamente a redução dos índices de corrupção a partir do controlo social das actividades públicas. Criando igualmente atitude repulsiva na sociedade. Estas medidas são propostas nas instituições governamentais e nas organizações da Sociedade Civil “NGO”, uma vez que estabelecem um “modelo objectivo” de transparência para sociedade sobre o funcionamento dos serviços. Porque só assim se pode combater os seus efeitos altamente nocivos.

Sendo a corrupção é um grave problema social devem ser debatidos de forma seria as seguintes questões: a sua origem (COMO?) e as condições que permitem a sua propagação (PORQUE?).

Arlindo Fa Fernandes

Coimbra, 16 de Março de 2004

Arquivo FH: Artigu ne'e hakerek no publika iha Diario Coimbra no Forum RENETIL no Hametin PD iha 19 de Marco 2004
FONTE - hametin_pdemocratico PD http://groups.yahoo.com/group/hametin_pdemocratico/message/633

20090629

PRESIZA APRENDE HUSI FITZGIBBON

Filipe Rodrigues Pereira

Iha 4 de Junho 2009 liu ba’a, Joel Flizgibbon, Ministro da Defesa Australia resigna ninia a’an husi gabinete PM Kevin Ruud. Tuir informasaun nebe’e publika liu husi Media, Fitzgibbon resigna ninia a’an tamba hetan kondenasaun husi partidu opozisaun no sosiadade Australia relasiona ho bilhete aviaun (biaya perjalanan) Fitzgibbon nian desloka ba’a China nebe’e mak selu husi impresario Chinesa ida. Alem de biaya perjalanan, Fitzgibbon mos hetan kondenasaun katak nia haruka Jeneral ida iha Forsas Terrestre nebe’e toma konta ba’a asuransi ba’a Forsas Armadas Astralia nian hodi halo kontaktu ho Fitzgibbon ninia alin ida nebe’e lidera kompanhia asuransi ida. Bazeia ba’a kondenasaun hirak temi iha leten Fitzgibbon foti desizaun hodi resigna ninia a’an.

Interesante teb-tebes ba’a publiku iha Timor-Leste wainhira hakait resignasaun Fitzgibbon nian ho kondisaun governasaun iha Timor nia laran. Tamba deit mosu polemika simu bilhete aviao nian husi impresario no iha ligasaun entre Fitzgibbon ho ninia alin nebe’e mak lidera kompanhia asuransi, halo Fitzgibbon tenki resigna a’an husi kargu nebe’e prestisius, Ministro da Defesa.

Kazu nebe’e mak bobar Fitzgibbon to’o nia resingna a’an ho kazu nebe’e mak bobar membros do governu Timor-Leste nian balun, bele dehan semelhante. Nudar segredu publiku iha nasaun ne’e iha mos ‘praktikas ligasaun a’as’ entres membros do governu balun no empresarius sira nebe’e mosu iha fora da sistema. Esperiensia nebe’e mak akontese ba’a Fitzgibbon la’os buat foun iha Timor-Leste. Membros do governu Timor-Leste nian balun hetan mos kondenasaun husi publiku katak sira hetan fasilidades barak husi empresarius relasiona ho sira nia k’nar. Iha mos membrus do governu balun iha ligasaun ho empresario sira hodi fo’o tender ba’a malun (hanesan Fitzgibbon ho nia alin), ligasaun nudar fen ho la’en, maun-bin no alin, aman no o’an no sel-seluk tan nebe’ mak mosu iha fora da sistema sei moris buras nafatin to’o governasaun aktual ida ne’e.

Hahalok nebe’e ekstrim nebe’e la hanesan ho Fitzgibbon mak, Fitzgibbon resigna a’an voluntariamente tamba hetan kondenasaun makas husi publiku sedangkan iha Timor-Leste membrus do governu sira balun maski hetan kondenasaun a’as no balun nia kazu hetan ona investigasaun polisial maibe susar teb-tebes ba’a sira atu resigna a’an husi kargu nebe’e mak sira ka’er. Resignasaun husi kargu nudar membros do governu la’os hare deit husi aspeitu no prosesu legal, maibe resignasaun husi kargu ida liu-liu presiza hare no tetu mos husi aspeitu moral, etika no konsiensia komun nasaun nian. Nasaun nebe’e mak ninia embo’ot sira iha estandarizasaun moral nebe’e a’as, sei toma responsabilidade ba’a kazu nebe’e mak iha ligasaun direktu ho embo’ot sira nia servisu wainhira mosu maksalan ruma. Embo’ot sira nebe’e mak iha estandarizasaun moral a’as sei uza ninia konsiensia rasik hodi kondena ninia a’an katak nia halo sala, la presiza ema seluk tenki hatudu liman ba’a ninia a’an mak embo’ot ne’e foin funsionaliza ninia konsiensia.

Iha parte seluk, se wainhira hakarak hakait no hasukat kondenasaun ida ho prosesu legal maka wainhira mosu kondenasaun a’as no iha evidensias principiu nebe’e sufisiente maka embo’ot sira devia resigna a’an provisoriamente hodi hein disizaun legal husi tribunal. Liu husi disizaun tribunal maka embo’ot ida merese kontinua ka hakotu sira nia ligasaun ho governu tamba legalmente hetan penalizasaun ka la hetan penalizasaun husi desizaun tribunal. Aksaun hodi foti resignasaun provisoriamente ka permanente husi embo’ot ida husi kargu nudar Ministro, Sekretario de Estado no sel-seluk tan iha estrutura governasaun nia laran ho objektivu: hasegura existensia governu nian hodi la la’o ho kudeik a’an. Aktu resignasaun husi kargu politikamente sei la fo’o naha-todan ba’a governu atu desenvolve governasaun ho diak.

Nudar ita hotu hatene, praktika resignasaun husi kargu politika iha mundu ne’e dala barak akontese iha Japaun. Sosiadade Japaun iha moral a’as, iha mo’e wainhira senti halo aksaun ruma ou la hola aksaun ruma tuir autoridade nebe’e mak belit ba’a embo’ot ne’e nia a’an. Iha tempu funu nia laran, soldadu Japaun iha mo’e wainhira lakon iha funu. Senti mo’e wainhira lakon iha funu, soldadu Jepaun la hanoin naruk, hola desizaun hodi oho a’an, harakiri. Iha politika kontemporer, embo’ot Japaun sira hili alternativu resigna a’an husi kargu politika wainhira sira hamosu eskandalu ruma relasiona ho k’nar nebe’e mak sira ka’er.

Tamba sa’a mak iha Timor-Leste susar no todan teb-tebes ba’a embo’ot ida atu resigna ninia a’an husi ninia kargu wainhira nia halo eskandalu ka sala ruma?! Espontaniamente publiku sei hare no dehan katak embo’ot nebe’e mak senti todan no rejeita atu resigna a’an maski nia komete iha eskandalu politika, moral no legal tamba deit embo’ot ne’e tauk lakon material, tamba embo’ot balun ninia konsiensia akuza katak liu husi poder maka nia bele hada a’as materia moris nian.

Istoria politika Timor-Leste la’os la ‘hakerek’ sobre resignasaun embo’ot sira husi k’nar nebe’e mak sira ka’er. Iha tinan 2006 mosu resignasaun husi Ministro balun iha gabinete Primeiro Governu Konstitusional nebe’e lidera husi Dr. Mari Alkatiri, maibe aksaun resignasaun husi ministro balun iha tempu neba’a ho kalkulasaun politika nebe’e tasak. Ministro sira senti katak sira resigna a’an maibe iha loron ikus sei hetan fali kargu foun. Mos, resignasaun Dr. Mari Alkatiri husi kargu PM iha tinan 2006 la’os tamba Dr. Mari nia hakarak rasik ka voluntariamente maibe tamba Dr. Marí Alkatiri hetan kondenasaun no presaun politika institusional no sosial nebe’e bo’ot no a’as. Iha istoria governasaun Timor-Leste nian sidauk iha embo’ot ida resigna ninia a’an voluntariamente ho razaun katak ninia konsiensia rasik kondena nia halo sala ruma, minimal kala uza razaun saude nebe’e la suporta atu kontinua hala’o k’nar.

Wainhira hare didiak, minimal iha razaun moral tolu ba’a embo’ot ida atu resigna ninia a’an wainhira nia komete iha kazu ruma nebe’e mak iha indikasaun kontra moral, etika, lei no ordem iha sosiadade nasaun nian, hanesan:
1. Nudar embo’ot no ninia pozisaun nudar lideransa instituisaun governu ka estadu nian iha potensia nebe’e siknifikante atu fo’o ezemplu diak (tauladan) ba’a lideransa instituisaun seluk no sosiadade nasaun nian, tamba sosiadade iha tendensia atu emita (halo tuir) buat nebe’e mak sira nia lideransa halo;
2. Resignasaun husi kargu nudar embo’ot bele hadia fila-fali (memulihkan) maioria publiku nia konfiansa nebe’e mak dalaruma mihis ba’a lideransa instituisaun governu ka estadu;

3. Iha era tranzisaun nian ne’e presizamente hahorik “kultura iha mo’e nebe’e a’as” husi prinsipiu ba’a buat nebe’e mak embo’ot ida halo kontra moral, etika, lei no ordem. Ho no liu husi sentimentu iha mo’e nebe’e a’as ba hahalok no lalaok maka bele dudu mos embo’ot ida ho aten-berani no justu konfesa ninia sala ba’a publiku, no politikamente bele konsidera nudar kastigu ninia a’an rasik liu husi aksaun resignasaun husi kargu politika.

Hakait kazu Fitzgibbon nian, politikamente ita mos akompanha katak PM Kevin Ruud durante ne’e defende matan mean-mean pozisaun Fitzgibbon nian hodi hasoru kondenasaun husi publiku Australia katak Fitzgibbon la halo sala. Maibe wainhira Fitzgibbon foti desizaun voluntariamente hodi resigna ninia a’an tamba ninia konsiensia rasik kondena katak nia halo maksalan ruma iha estrutura governu nia laran, PM Ruud iha loron ne’e kedan deklara katak Fitzgibbon selu ona ninia sala ho akuntabilidade politika nebe’e a’as.

Pozisaun Fitzgibbon no PM Ruud iha leten (antes de Fitzgibbon resigna a’an) kondis mos ho situasaun nebe’e mak durante ne’e publiku Timor-Leste akompanha no asiste iha governu AMP nia laran. PM Xanana durante ne’e defende ninia membros do governu husi publiku no partidu opozisaun nia kondenasaun. Maibe karik mak iha membros do governu ruma ninia konsiensia funsionaliza ho diak, no konsiensia ne’e kondena ninia a’an rasik katak nia halo sala ka halo eskandalu ruma no husu resignasaun husi k’nar nudar emb’oot, maka Hakerek’nain fiar 100% katak PM Xanana mos sei la hanoin dala rua-rua atu tahan nafatin embo’ot nebe’e refere iha estrutura governasaun AMP nia laran. Xanana mos sei halo buat nebe’e mak hanesan PM Kevin Ruud halo ba’a Fitzgibbon, Xanana sei simu resignasaun husi ninia membros do governu nebe’e refere ho laran k’solok. ***END***

20090627

HAKRIBI KORUPSAUN

Timor Leste Foun Livre Husi K K N

Director da Clínica Bairo Pite acusado de corrupção  >> Daniel Murphy, um profissional de saúde norte-americano, director e fundador da melhor clínica privada em Díli, é acusado de abuso de poder desde a criação do espaço de saúde, em 1999. É do conhecimento público que Daniel Murphy e os seus colegas da Clínica Bairo Pite fornecem uma fonte contínua e confiável de apoio gratuito de cuidados de saúde à população timorense com dificuldades. A visão de Daniel Murphy e o seu compromisso incansável deram origem à criação da Clínica Bairo Pite, que se tornou no maior e melhor-sucedido espaço de saúde em Timor-Leste, sem apoio governamental.

  1. Sa ida mak KKN?
    http://forum-haksesuk.blogspot.co.uk/2008/08/sa-ida-mak-kkn.html
  2. Korupsi Yang Memiskinkan Rakyat
    http://forum-haksesuk.blogspot.co.uk/2013/01/korupsi-yang-memiskinkan-rakyat.html
  3. Corrupção: O exemplo vindo de Timor
    http://forum-haksesuk.blogspot.co.uk/2012/08/corrupcao-o-exemplo-vindo-de-timor.html
  4. Corrupção Eleitoral (2a): “Clandestina” Lawa-mento iha “Caixa” Partido Nia Laran
    http://forum-haksesuk.blogspot.co.uk/2012/06/corrupcao-eleitoral-2a-clandestina-lawa.html
  5. Corrupção Eleitoral (1a): Osan atu Sosa “Poder”
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2012/05/corrupcao-eleitoral-1a-osan-atu-sosa.html
  6. Jose Neves: Kombate KKN La Fasil Hanesan Ibun Hakilar
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2012/05/jose-neves-kombate-kkn-la-fasil-hanesan.html
  7. Sinergitas Penanganan Perkara Tindak Pidana Korupsi dan Tindak Pidana Pencucian Uang (Money Loundering)
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2012/04/sinergitas-penanganan-perkara-tindak.html
  8. Lei Pensão Vitalicia (LPV): Husi “Inveja” ka Husi “Neon”? Hanoin hamutuk ho Dr. Mari Alkatiri (OMP) no Dr. Vicente Guterres (AMP)
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2011/02/lei-pensao-vitalicia-lpv-husi-inveja-ka.html
  9. Sociedade, Korrupsaun no Komisaun Anti-Korrupsaun
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/12/sociedade-korrupsaun-no-komisaun-anti.html
  10. Presidente PN Lasama: kombate korupsaun exiji partisipasaun hotu-hotu nian
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/12/presidente-pn-lasama-kombate-korupsaun.html
  11. Entre Jose Luis Guterres (JLG) no Lei Pensão Vitalicia (LPV): Lisaun kona ba paradoks “prevensaun korupsaun”
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/12/entre-jose-luis-guterres-jlg-no-lei.html
  12. Sosa Jerador, Iha Indikasaun Korupsaun, Administrasaun Ladiak no Halo Riku-an Iha Ministeriu Estatal, Ana Pessoa Nia Ukun
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/10/sosa-jeradouriha-indikasaun.html
  13. Mario Carrascalão: Nudar 2º VPM ka KAK? (2)
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/09/mario-carrascalao-nudar-2-vpm-ka-kak-2.html
  14. Mario Carrascalão: Nudar 2º VPM ka KAK? (1)
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/09/mario-carrascalao-nudar-2-vpm-ka-kak1.html
  15. “Loron 100 Servisu KAK Zero” no “Scapegoat Theory” (Teoria Bibi-metan)
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/06/loron-100-servisu-kak-zero-no-scapegoat.html
  16. “Impotência Lei” Versus “Omnipotência Corrupção”: Impaktu Legal no Moral Ba Dezenvolvimentu Nasional
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/05/impotencia-lei-versus-omnipotencia.html
  17. Langkah Pemberantasan Korupsi di TL pasca terbentuknya Komisi Anti Korupsi (KAK)
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/04/langkah-pemberantasan-korupsi-di-tl.html
  18. IVO VALENTE: FUNSIONAMENTU KOMISSAUN ANTI KORRUPSAUN
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/02/funsionamentu-komissaun-anti-korrupsaun.html
  19. LAKOHI KOOPERA HO KAK: FRETILIN NABURAS KKN IHA TIMOR LESTE
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/02/lakohi-koopera-ho-kak-fretilin-haburas.html
  20. “Pensamento Corrupto”: Dezafiu ba Kombate Korupsaun?
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/01/pensamento-corrupto-dezafiu-ba-kombate.html
  21. KOMBATE KORUPSAUN: AMP Harii Sistema no OMP uja hanesan insrumentu politika
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/01/kombate-korupsaunamp-harii-sistema-no.html
  22. Luis Guterres - Fretilin teme Dr. Aderito de Jesus lidera KAK
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/01/luis-guterres-fretilin-teme-dr-aderito.html
  23. Movimentu Pro KAK mosu liu husi meius internet Blogs no Facebook
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2010/01/movimentu-pro-kak-mosu-liu-husi-meius.html
  24. "KONSENSUS IHA KAK COMBATE KORRUPSAUN": RASIONAL KA SENTIMENTAL?
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2009/12/martinho-g.html
  25. Timor Leste: KORUPSAUN
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/07/timor-leste-korupsaun.html
  26. Timor-Leste punya lowong meraih hydrocarbon economy; semangant pemberantasan korupsi tidak hanya sebatas retorika
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/07/timor-leste-punya-lowong-meraih.html
  27. LET US BUILD A NEW TIMOR- LESTE FREE FROM CORRUPTION
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/05/let-us-build-new-timor-leste-free-from.html
  28. Korupsaun Iha Ministerius Ho Diskriminasaun Salarial Sai Dezafius Boot Ba PM Kay Rala Xanan Gusmão Nia Kompetensia No Autoridade
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/05/korrupsaun-iha-ministerius-ho.html
  29. Akahirnya Political Will AMP - Pimpinan PM Xanana Gusmão Guna Mmendirikan “KOMISI ANTI KORUPSI” Tiba di Meja Perundingan Dewan Legislatif
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/10/akhirnya-political-will-amp-pimpinan-pm.html
  30. PM XANANA AKUZA GOVERNO FRETILIN KORUPTO LIU AMP
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/05/pm-kay-rala-xanana-gusmao-akuza-governo.html
  31. LEGALITY PRINCIPLE NO AKSAUN KOMBATE KORUPSAUN
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/06/legality-principle-no-aksaun-kombate.html
  32. UNDANG-UNDANG DASAR RDTL “BUKAN PERINTAH TUHAN”
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/09/undang-undang-dasar-rdtl-bukan-perintah.html
  33. DILEMA CARRASCALÃO
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/05/dilema-carrascalao.html
  34. Lei Pensaun Vitalisia: LEI CORUPTA
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/02/lei-pensaun-vitalisia-lei-corupta.html
  35. Timor-Leste Ingin Mmengikuti Jejak Komisi Pemberantasan Korupsi (KPK) Indonesia
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/07/timor-leste-ingin-mengikuti-jejak.html
  36. Sa ida mak KKN?
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/08/sa-ida-mak-kkn.html
  37. Kombate Korupsaun Liu Husi Modernizasaun Sistema Servisu Publiku ho Privadu no Dezenvolvimentu Demokrasia ba Dezenvolvimento Nasional
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/05/kombate-korupsaun-liu-husi.html
  38. MEWUJUDKAN GOOD GOVERNANCE MELALUI PEMBERANTASAN KORUPSI
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/05/mewujudkan-good-governance-melalui.html
  39. AKUZASAUN KONTRA JOSÉ LUIS GUTERRES LAIHA BAZE MORAL
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/04/akuzasaun-kontra-jos-lus-guterres-laiha.html
  40. AS FINANÇAS DA FRETILIN SOFRIAM DE “MALÁRIA CRÓNICA”
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/05/financas-da-fretilin-sofriam-de-malaria.html
  41. ISU KORUPSI KIAN BERSAHABAT DI KUPING MASYARAKAT TIMOR LESTE; Sejauh mana tingkat pemberantasan tindak pidana korupsi di TL?
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/04/isu-korupsi-kian-bersahabat-di-kuping.html
  42. COMISSÃO ANTI CORRUPÇÃO
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2009/02/comissao-anti-corrupcao.html
  43. AMP: COMUNICADO DE IMPRENSA SOBRE INDICADORES DA CORRUPÇÃO
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/11/governo-ampcomunicado-de-imprensa-sobre.html
  44. SO A BOA VONTADE DA OPOSIÇÃO EVITA CORRUPÇÃO
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/08/boa-vontade-da-oposio-evita-corrupo.html
  45. KORUPSI IBARATNYA MEMBUNUH “RAKYAT” TIMOR LESTE
    http://forum-haksesuk.blogspot.com/2008/02/korupsi-ibaratnya-membunuh-rakyat-timor.html
  46. CORRUPÇÃO Um caso que faz-nos questionar?
    http://forum-haksesuk.blogspot.pt/2009/06/corrupcao-um-caso-que-faz-nos.html

FHKorupsaun!

20090625

(6 Parte)
.
SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000
Primeira Aksaun la Hetan Susesu

.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*
.
Iha fulan Dezembru tinan 1988, RENETIL prepara ninia primeira aksaun hodi internasionaliza problema Timor Lorosa’e nian ba mundu. Antes atu ba halo aksaun nee, ami organiza uluk torneio futeball ida, iha nebee halo jogo ida iha dia 24 lokraik, entre estudante sira mai iha Bali iha 1985, 1986, 1987 ho 1988. Ami husi grupo 1986 nian. Ami nia grupu ho farda kor matak, kor ida hanesan mos ho kor bandeira RENETIL nian. Kor nee hau rasik mak konvense kolega sira hodi hili, tanba kor matak signifika esperansa. Esperansa ba buat hothotu, inklui ukun rasik an. Iha farda nee, mosu risku diagonal ida husi kabaas liman karuk tun to’o rohan okos liman los. Risku diagonal nee, la’os ida de’it, iha risku tolu, ida-idak ho kor mean, kinur ho mutin. Iha klaran, iha risku tolu nee nia leten, mosu algarizmu romano II ho kor metan. Kor hat nee reprezenta kor bandeira RDTL nian. Ba sira nebee la nasionalista, ami eksplika ba sira, algarizmu romano II nee signifika “angkatan II” ou segundo grupo estudante sira nebeee to’o iha Bali iha 1986. Estudante sira nebee to’o iha Bali iha 1985, 1987, ho 1988, sira nia farda hanesan baibain de’it, la hanesan ho ami nian. Hau nia intensaun hatama algarizmu romano II iha farda nee ho mensagem ida katak, segundo Revolusaun sei mosu nebee lidera rasik husi estudante sira. Primeiro revolusaun mak estudante sira Timoroan mai husi Portugal hamutuk ho FRETILIN halo ona iha 1975. Hanoin ida nee ha’u la subar ba maluk militante sira RENETIL nian. Hau ko’alia ho Agapito Cardoso, Marciano da Silva, João Mario Gama, Olivio Sarmento, Guilherme de Sousa ho sira balu tan kona ba signifikadu algarizmu romano II nee.
Hau mak prepara ho pinta rasik dezeño ba farda nee, depois kolega sira hotu aseita, ami tau osan hamutuk, hodi ba imprimi i sai hanesan ami nia farda.
.
Jogo nee ho objektivu atu despede sira nebee hela iha sorin ida i, iha sorin seluk hatudu ba militar sira katak, aktividade estudante sira nian la’o hanesan baibain, hodi evita sira deskonfia ami nia movimentasoens. Halo despedida tanba, iha kualker manifestasaun nebee kontra rejime ditatorial ida, sa tan buka ukun an, sempre lori vitimas, militar sira sei kaer i dadur, bele mos kanek ou mate.
.
Semana rua antes, ami hahu halo preparasaun ba sasan nebee atu lori ba iha Jakarta. Bandeiras, “cartazens” eh “spanduk” oioin prepara tiha hotu ona atu lori ba Jakarta hodi halo manifestasaun iha embaixada Amerika ou Inglaterra nian, depende ida nebee mak iha kondisoens liu hodi realiza manifestasaun nee.
.
Buat sira nee prepara hotu ona, maibe ami hasoru problema finanseira. Maski fula-fulan ami halo kontribuisaun Rupiah 5.000, maibe osan iha kaixa la barak. Tanba militante balu mamuk liu kedas ou balu sei falta konsiensia, la kontribui regularmente. Alem de ida nee, osan mos uza ba buat seluk hanesan halo fotokopias dokumentos ou sosa billete aviaun nian hodi halo deslokasaun ba ho fila husi Denpasar-Dili, ou hodi haruka fax, surat ba tasi balu ou uza hodi dere arame ba rai laran ho liur hodi troka informasoens ou halo kordenasaun serbisu.
.
Militante sira nebee preparadu ona, atu ba tuir manifestasaun nee, barak la iha osan. Entaun ami sira iha osan oituan tenki fo kontribuisaun ekstra hodi bele sosa billete. Hau kontribui tan Rupiah 50.000 i Fernando Egidio do Amaral, lori nia osan rasik hodi sosa tan bilhete tolu ba militante sira seluk. Fernando Egidio iha osan, tanba wainhira nia sei iha Timor, nia lori taksi. Hau mos iha osan oituan tanba, alem de simu bolsa de estudo, simu mos osan nudar funsionariu publiku, maski la barak, tanba funsionariu ida ho level SMP ka pre sekundariu nian. Hau fiar kolega sira seluk mos, balu, fo kontribuisaun ekstra hodi finansia aksaun nee ho aksaun sira seluk.
.
Billete komboio nian mos rezolve ona. Billete iha tiha liman hotu ona. Tuir planu, ami sai husi Denpasar iha loron 24, fulan Dezembru i, halo manifestsaun iha loron 25, naton los ho loron Natal nian. Loron simboliku ida, katak Timoroan moris hikas hamutuk ho Kristu nudar povo ho nasaun ida nebee hakarak ukun an. Infelizmente planu nee la realiza, tanba, depois de jogo futebol entre estudante sira iha Estadio KOREM Denpasar nian, António “Kepala Desa” Soares, militante ida, nebee atu ba tuir hotu aksaun, rona rasik husi Domingos Alves, Gil Alves nia alin, estudante medisina ida, nia ibun katak, sira hatene tiha ona ami nia planu atu sai kalan nee ba Jakarta. Domingos Alves, ami sempre deskonfia nia serbisu ho Francisco Lopes da Cruz. Nia nunka tuir assina petisaun ruma to’o Timor ukun an. Nia fo hatene António tanba, alem sira rua belo boot, nia mos la hatene kolega nee militante RENETIL nebee atu ba tuir hotu aksaun nee.
.
Ho informasaun nee, primeira reaksaun nebee mosu, ami hanoin kedas katak militar sira mos hatene ona. Ami reseiu militar sira bele hein no kaer ami iha estasaun komboiu Denpasar nian ou iha Gilimanuk, fatin sae ferry hodi hakat liu tasi ba Java, tanba nee, ami disidi hakiduk husi planu nee, hodi hein sa-ida maka mosu. Hothotu kalan hein iha nia kost atu akontese sa-ida. To’o ikus, la mosu buat ida. Maski nunee, rona ho rona katak ema hatene ona planu nee, halo estudante ida rua, nebee seidauk prepara diak mentalmente ta’uk tebes. Kolega ida naran Alexandrino Mau-Lau, husi Bobonaro, hetan kedas be doko iha kalan nee.
.
To’o ikus liu, foin ami hatene, Mau-Terus maka halo sala. Ami sira seluk halo despedida simboliku i jeral liu husi jogo futeboll, Mau-Terus, falta disiplina rai segredu, nia ba halo despedida familiar ho nia primas Gertrudez Moniz ho Carmelita Moniz, oras rua ou tolu, antes ami atu fokit ba Jakarta. Nia prima sira, nebee seidauk tama iha aktividade klandestinas, hanoin kala buat normal ida, tanba nee, sira konta ba estudante sira seluk no lori tutan to’o iha Domingos Alves nia tilun.
.
Foufoun ta’uk militante sira seluk halo presaun ou hirus no izola nian, Mau-Terus la dehan sai. To’o ikus nia rekuinese sala nee mai husi nian duni. Gertrudez ikus mai sai militante RENETIL nian mos konfirma.
.
Sorti Domingos Alves la'os ema laran aat, neduni informasaun nee to'o iha nian de'it i la to'o ba iha militar sira nia tilun. Karik monu iha sira nebee serbisu ho laran tomak ba militar sira, militar sira bele desmantela hotu kedas rede RENETIL nian i tau militante hothotu nia vida iha perigu.
.
Ho ta’uk katak militar sira hatene ona, ami hotu, la iha ida mak brani ba husu fila osan nebee lori hodi sosa billete iha ajensia Komboiu nian. Osan hamutuk rupiah 600.000 lakon saugati de’it. Iha tinan 1988, rupiah 600.000 la’os osan oituan. Sa tan iha tempu neba, kolegas barak osan la iha hodi selu mesak nia billete, sira nebee iha osan, balu hasai osan boot, maibe osan sira nee lakon lerek hotu.
.
Depois rona notisia katak funumaluk hatene ona, iha dia 25 dader, hau ba iha João Mario Gama, vise-Responsavel Principal Agitasaun e Propaganda Politika nia fatin, hodi haree oin-sa atu subar bandeira RDTL ho spanduk nebee ami rua pinta iha nia fatin, iha Sesetan. Lori loron hira kedas ami rua pinta bandeira ho spanduk sira nee. Gasta osan lubuk ida ba buat hirak nee. To’o iha João Gama nia fatin, wainhira hau husu sasan sira nee, nia dehan: “hau sunu tiha ona balu, i balu hau tesi rahun i hatama hotu ona iha tahu laran, iha natar laran neba”. Sira rua Olivio Sarmento halot tiha ona sasan sira nee, tuir dalan nebee sira haree diak liu hodi militar sira labele hetan provas, karik mai revista fatin nee. João Mario Gama nia meja deseño nian, nebee tinta kaer mos sira hamos hotu. La husik hela ain-fatin ruma katak ami prepara sasan iha fatin nee hodi lori ba halo manifestasaun.
.
Joao Gama ho kolega ida seluk, Olivio Sarmento, hela hamutuk iha uma kontrakan ida. Olivio, ikus mai truka hikas hau hanesan Responsavel Principal Departamento de Informasaun e Segurança (INFORSEG), depois de hau hetan nomeasaun, hamutuk ho Sakar Subar ho Mau-Laco ba iha Adjundo Orgaun Direktiva RENETIL (ORDIR) nian.
.
Sira rua nia fatin ami uza beibeik hodi halo reuniaun i dala ruma hodi halo ensaio muzika sira nebee ami hakerek ou iha antes ona, hodi grava i haruka ba guerrilleiru sira iha ai-laran. Alem de sira rua nia fatin, iha mos fatin seluk iha Sesetan, Sidakarya, no. 15, nebee ami uza uluk kedas i beibeik hodi halo reuniaun ho ensaio muzika. Estudante sira hanesan Joaquim da Costa, Fernando Egidio do Amaral, Artur da Silva, Aquelino Soriano ho Lino dos Santos, nebee to’o iha Bali 1988, mak hela iha fatin nee. Fatin nee seguro tanba dok husi estudante sira seluk nia hela fatin, nebee maioria hela iha Sanglah. Matebian Jacob Fernandes, eks-vise prezidenti PN, wanihira sei hanesan estudante APDN, nia liu iha Denpasar i ba tuir hotu halo ensaio ho halo gravasaun muzika iha fatin nee hodi haruka ba guerrilleiru sira iha ai-laran. Enkuantu João Mario Gama ho Olivio Sarmento nia fatin mos seguro tanba, alem de dok husi Timoroan sira seluk, i sira mos namora hela ho Javaoan rua nebee ba beibeik iha fatin nee, i bele sai hanesan alibi hodi eksplika katak la iha reuniaun klandestina ruma iha fatin nee kontra Indonesia. Ikus mai João Mario Gama kaben duni ho javaoan nee i sira agora moris iha Timor.

* Fundador RENETIL

20090623

SASIN IDA: RENETIL NEBE HAU HATENE (5ª Parte)

(5ª Parte)
.
SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000
.
Fuzaun RENETIL ho OJECTIL
.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*
.
RENETIL ho OJECTIL harii tutuir malu. OJECTIL harii iha Timor, iha tinan 1987, tuir ninia responsaveis balu. Estudante sira husi Externato S. Jose, Balide, mak harii. Enkuantu RENETIL harii iha Bali/Indonezia, iha tinan 1988, husi estudante bolseiru sira, nebee estuda iha provinsia Indonezia nian nee.
.
Atu funu diak ba libertasaun rai Timor Lorosa’e nian, presiza iha unidade metin entre jovens Timoroan sira. Nunee hodi bele halo kordenasaun diak no halo aksaun hamutuk. Hakat husi preokupasaun unidade nasional nian, RENETIL ho OJECTIL buka dalan oin-sa mak serbisu ho funu hamutuk diak liu.
.
Depois de halo diskusaun dala barak iha Denpasar/Bali, iha fins de 1988, entre ulun-boot sira RENETIL nian ho membru OJECTIL nian ida, Avelino Coelho, nebee ba tuir kursu ida, ligadu ho saude (SPPH) nian, iha Denpasar, disidi haruka delegasaun ida ba Dili, ho objektivu ko’alia ho ulun boot sira OJECTIL nian, karik aseita, halo fuzaun (peleburan) entre organizasaun rua nee. Husi parte RENETIL nian hatudu Boaventura da Silva no OJECTIL nian Avelino rasik maka ba Dili. Molok sira rua fokit ba Dili, husi parte RENETIL nian, iha reuniaun ida, iha Denpasar, hola tiha ona desizaun ida, karik ulun sira OJECTIL nian aseita, husik ba sira maka hili, adopta naran OJECTIL mos diak ou bele lori naran RENETIL mos diak. Importante maka organizasaun rua nee sai ida de’it.
.
Iha fins de Novembro tinan 1988, Boaventura ho Avelino fokit ba Timor. Depois de sira rua fila husi Dili, mai ho notisia diak, ulun sira OJECTIL nian aseita halo fuzan entre organizasaun rua nee. Fuzaun entre organizasaun rua nee akontese iha loron 25 de Novembro tinan 1988. Membros sira husi OJECTIL rasik maka hili atu kaer naran RENETIL hodi funu ba oin no husik hela OJECTIL ba kotuk. Hahu husi nee la izisti ona OJECTIL.
.
Ho fuzaun nee, nomeia Laloran (Nuno Corvelho), eks-dirijente OJECTIL nian ba iha Responsavel Prinsipal Provizoria RENETIL nian iha Timor Lorosa’e. Fuzaun organizasaun rua nee hanesan prosesu ida determinante tebes iha tinan hirak ikus funu Timor Lorosa’e nian. Determinante tanba fo tulun ba Komandu da Luta iha organiza no internasionaliza problema Timor Lorosa’e nian ba mundu liu husi aksoens konkretas.
.
Depois de mosu fuzaun nee, hahu halo aksaun politika nakloke iha vila, hanesan halo manifestasaun iha fulan Outubro tinan 1989 iha Tasi Tolu, iha loron nebee Papa João Paulo II halo missa iha fatin neba. Nee primeira aksaun ho massa iha sidade laran . Aksaun nee ho objektivu la'os de'it internasionaliza konflitu Timor nian maibe mos hanesan inisiu hodi haluan rezistensia armada husi ai-laran ba iha rezistensia populr klandestina iha vila sira funumaluk sei okupa hela. Fulan lima antes husi aksaun historika nee, militante sira RENETIL nian husu azilu politika iha embaixada sira Japaun ho Vatikanu nian hodi dada atensaun Komunidade Internasional nian ba problema Timor Lorosa’e nian, nunee mos “exige” libertasaun ba ulun sira RENETIL nian balu nebee militar sira kaer iha Dili ho Bali. Antes de fuzaun entre organizasaun rua nee, nunka iha manifestasaun nakloke ruma iha sidade hasoru okupasaun Indonezia nian. Jovens ho estudantes barak maka militar sira kaer, dadur no simu torturas oioin depois de manifestasaun nee.
.
Ikus mai, sei iha fins de 1988, RENETIL hato’o ba “Comando Superior da Luta” kona ba unifikasaun organizasaun juvenil rua nee. Iha tinan hanesan, “Comando Superior da Luta” ou CRRN[1] (Conselho Revolucionário da Resistência Nacional) iha lideransa komandante FALINTIL, Xanana Gusmão nia okos, hakerek surat ba Direksaun Sentral RENETIL nian, hato’o sira nia laran ksolok ba fuzaun nee. Inisiativa halo fuzaun mai husi estudante ho jovem sira rasik, la’os Komandu da Luta maka husu. Iha surat nee, husu (propõe) mos ba RENETIL atu husik hela prinsipiu partidaria hodi hako’ak fali prinsipiu apartidaria (la tuir partidu politika ida), nebee ita sei haree iha oin. Nunee mos husu, karik RENETIL aseita, organizasaun estudante sira nian lori hikas naran LEP (Liga Estudantil Patriotica [de Timor]).
.
Iha tinan 1989, militar sira kaer Laloran (Nuno Corvelho) iha Timor, nunee mos militante RENETIL seluk, Elias Moniz iha Denpasar. Atu halo presaun ba Indonezia hodi liberta Laloran ho tan Timoroan seluk, halo estudante sira hamutuk na’in 6 (La’Sama, Avelino Coelho, Sakar Subar, Mau-Laco, João Resis ho hau rasik) husu azilu politika iha embaixada Japaun ho Vatikanu.
.
Direksaun Sentral lakon kontaktu total ho Laloran depois de nia sai husi kadeia. Antes de kaer nian, kontaktu hothotu nebee halo ba Timor sempre liu husi Laloran ho tan rede klandestina seluk. Iha tempu neba, seidauk mosu CE/FC. CE/FC mosu depois de funumaluk sira kaer Laloran. Tanba lakon kontaktu ho Laloran, maka ikus mai RENETIL halo ligasaun direkta ho Constâncio Pinto (Terus) nebee hanesan sekretariu CE/FC nian, estrutura CNRM nian ida nebee hamosu iha meados tinan 1990. Ikus mai, Laloran mos halo parte hotu orgaun klandestina nee. Tuir afirmasaun nebee Laloran hato’o ba hakerek na’in iha fulan Outubro 2002 iha Lisboa, iha CE/FC nian laran, nia hanesan 3º homem. Iha Lisboa, ami rua Laloran estuda hamutuk iha Instituto Superior de Ciências do Trabalho e da Empresa (ISCTE). Nia foti kursu Sociologia e hau foti Sociologia e Planeamento.
.
Depois de sai husi embaixada Japaun ho Vatikanu, mosu diverjensia entre Avelino Coelho ho militantes RENETIL nian sira seluk, nebee sei ko’alia iha oin, halo buat hothotu sai konfuzu liu tan.
.
Ami rasik iha Indonezia la hatene buat ida, maski sirkula lia-anin nebee ami rona katak, OJECTIL mosu hikas fali ona, maibe nunka konfirma ida nee. Ikus mai, iha manifestsaun 12 de Novembro tinan 1991, mosu jovens balu tau kamizola OJETIL nian. La hatene OJETIL nee mai husi OJECTIL ou organizasaun foun ida nebee la iha buat ida ho OJECTIL. Tanba antes de 1991, ami nunka rona OJETIL nia naran. Ami hatene de’it maka OJECTIL nebee halo tiha ona fuzaun ho RENETIL.
.
Tuir Laloran, sira iha OJECTIL, sira hamutuk na’in 9 de’it. Depois de CE/FC mosu, nia halo parte tiha estrutura nee. Kona ba OJECTIL muda ba OJETIL, nia mos konfirma, maibe nia mos dehan, OJETIL komandante Xanana rasik maka halo mosu iha tinan 1991. Tuir Laloran, nia hateten katak, desde nia halo parte CE/FC, nia rasik ladun ligadu ho OJETIL. Afirmasaun Laloran nian iha leten “ambígua” (mendua) hela, tanba iha sorin ida, nia dehan OJECTIL maka transforma ba OJETIL no iha sorin seluk nia dehan komandante Xanana Gusmão maka harii. Iha versaun seluk dehan OJETIL la mai husi OJECTIL, hanesan versaun Donanciano Gomes, ex-dirigente OJECTIL nian ida, agora Tenente Coronel iha F-FDTL. Ninia versaun kontraria ho Laloran nian. Tuir Donanciano, OJECTIL harii iha Timor iha tinan 1987, mosu hikas ona i fila an ona ba FECLETIL, ikus mai fila an ba AST (haree iha Donanciano Gomes, “A Resistência do Povo Timorense Apoiada Pela Juventude em 20 Anos de Luta, in It’s Time to Lead the Way: Timorese People Speak About Exile Resistance and Identity, Melbourne, Melbourne of the East Timor Relief Association, 1996, p. 113.). Versaun ikus nee hatudu katak OJECTIL la fila an ba OJETIL, maibe fila an ba FECLETIL.
.
Haree ba versaun rua iha leten nunee mos reaksaun husi komandante Xanana Gusmão ho membrus CCF na'in rua (Mau-Hunu ho Mau Hodu) nebee kontente tebes simu fuzaun entre organizasaun rua nee, nunee mos esforsu hothotu nebee sempre sira halo hodi hametin unidade nasional entre jovem sira, susar oituan justifika, sira fahe fali organizasaun rua nee hodi ikus mai transforma ba OJETIL ou ba FECLETIL. Possivelmente, OJECTIL desde halo fuzaun ho RENETIL, la moris hikas no la fila an ba organizasaun seluk, nia eks-membros sira mak kala fahe malu, balu ba tuir OJETIL, balu tuir FECLETIL no balu nem tuir rua nee ida, maibe serbisu nafatin ho RENETIL hanesan Constancio Pinto.
.
Ami rasik nunka hatene katak OJECTIL maka transforma ona ba OJETIL ou ba FECLETIL. Buat nebee ami hatene maka, komandante Xanana Gusmão maka haruka hamosu OJETIL iha tinan 1991 hodi bele hako’ak hotu jovens Timoroan sira iha Timor. Tanba RENETIL iha Indonesia labele hako’ak hotu jovens ho estudantes iha Timor laran, OJETIL mosu hodi hako’ak hotu jovem sira iha Timor nebee fahe malu ba organizasaun barabarak. Iha tempu neba, mosu organizasoens juvenis barak ona iha Timor. Atu hatudu ba mundu katak jovens sira ida de’it, sira nebee, maski la halo parte OJETIL, sira hotu simu no hatais kamizola OJETIL nian hodi halo manifestasaun, karik DPP (Delegasaun Parlamentar Portuguesa) vizita duni mai Timor Lorosa’e. Mak ita mos la hakfodak, mosu jovens barak tau kamizola OJETIL nian mosu iha manifestasaun 12 de Novembro iha Dili nebee ramata ho masakre Santa Kruz iha 1991. Arsénio Bano, agora vice-prezidenti FRETILIN nian, iha 1995, wainhira ami sei hela hamutuk iha Residência do Mosteiro, iha Lisboa, nia hateten katak “iha manifestasaun 12 de Novembro tinan 1991, ami hotu simu kamizola OJETIL nian. Maibe ami rasik la hatene OJETIL nee sa-ida. Ema barak maka la halo parte OJETIL, maibe hothotu hakarak ukun-an, tanba nee, bainhira ema fahe kamizola OJETIL nian atu tau hodi halo manifestasaun hasoru okupasaun Indonezia nian iha Timor, ami simu no tau de’it”.
.
Ba ami, OJECTIL la “existe” ona desde halo fuzaun ba RENETIL. Tanba mos ida nee, lori Avelino hodi hamosu FECLETIL no la buka hamoris fila fali OJECTIL nebee uluk nian hanesan membru ida hotu.
.
RENETIL nunka iha diferensa de opinuan ou “divergência” ruma ho eks-membrus OJECTIL nian sira seluk. Militante RENETIL nian, kuaze hothotu, la simu Avelino Coelho nian hahalok ho ninia belit metin ho Abilio Aráujo nebee sempre kontra mudansas politikas nebee komando da Luta halo iha rai laran.
.
Provavelmente, membru husi OJECTIL balu, nebee influensiadu ona ho Avelino Coelho, nebee la simu proposta Komando da Luta nian, hodi sira mos la simu apartidarizmu RENETIL nian. Sira nee, mak balu kala tuir FECLETIL.
.
OJETIL mos foufoun proklama-an nudar organizasaun independente ida, tuir komandante Xanana Gusmão nia husu. Maibe, depois de militar Indonezia sira kaer nia no dadur tiha iha tinan 1992, Mau Hodu kontrola tomak OJETIL hodi halo organizasaun nee belit metin tebes ba FRETILIN. Mau Hodu lori OJETIL hodi halo presaun ba FRETILIN sira nebee tuir David Dias Ximenes iha FPI (Frente Politica Interna), nebee besik liu ba komandante Xanana Gusmão iha CNRM/CNRT nia okos. Tanba mos ida nee, ladun sai notisia ba ita, ohin loron OJETIL halo parte estrutura FRETILIN nian.
.
* Fundador RENETIL
__________
[1] Orgaun supremu Rezistensia nian nebee hako’ak de’it FALINTIL ho FRETILIN. Bele hateten, orgaun partidaria ida. Ikus mai, atu reforsa Unidade Nasional no halo lideransa funu nian labele FRETILIN mesak maka konduz, iha fulan Dezembru atu ramata, iha tinan 1988, hamosu CNRM, nudar orgaun suprapartidaria no independente ida hodi truka hikas CRRN. Hahu husi nee, la’os FRETILIN mesak maka lidera funu ona, maibe partidus politikas nasionalistas hothotu, nunee mos organizasoens estudantes ho juvenis apartidarias halo parte hotu orgaun nee.

20090621

SASIN IDA: RENETIL NEBE HAU HATENE (4ª Parte)

(4ª Parte)
.
SASIN IDA: RENETIL NEBEE HAU HATENE ENTRE 1986 HO 2000
.
Prosesu Harii RENETIL
.
Carlos da Silva L.F.R.Saky*
.
Luta ba libertasaun ho ukun an povo ida nian la haketak an ho papel ninia ema foin sa’e sira. Bele haree oin-sa ema foin sa’e sira Indonezia ho eks-kolonia protuguesas nian husi Afrika, iha periodu insurreisaun nasional, jerasaun foin sa’e sira luta la kuinese kole ba ukun an. Motivu nebee lori estudante sira Timoroan konkretiza nia mehi hodi halo funu hasoru Indonezia iha rai Timor Lorosa’e, ho base iha Indonezia, la’os de’it tanba espiritu nasionalista nebee makaas, maibe mos hetan inspirasaun ho influensia husi funu libertasaun Indonezia nian rasik, nunee mos funu estudantes sira husi Angola, Guine-Bissau ho Cabo-Verde nian. Iha anos 20, estudantes indoneziu sira hanesan Moehamad Hatta, Nazir Pamontjak, Ahmad Soebandrio, A.A. Maramis, Darmawan Mangoenkoesoemo ho sira seluk, harii iha Holand organizasaun Indonesische Vereeniging. Ikus mai sira muda organizasaun nee ba iha Perhimpunan Indonésia hodi hahu luta ba Indonesia nia ukun an. Estudantes sira husi Afrika mos tuir dalan ida nee. Iha inan 1956, estudantes sira hanesan Agostinho Neto (husi Angola) ho Amílcar Cabral (husi Guine-Bissau) hahu luta ukun an ba sira nia rain (Angola, Guine-Bissau ho Cabo Verde) husi Portugal. Iha Lisboa, Amílcar Cabral, hamutuk ho Agostinho Neto, Mário de Andrade, Marcelino dos Santos ho Francisco José Tenreiro harii klandestinamente Centro de Estudos Africanos, ho objektivu kulturais ho politikas.
.
Historia sira nee repete hikas iha Indonezia, estudante sira Timoroan, nebee estuda iha okupante nia rain, iha sorin ida, organiza-an iha klandestina hodi halo funu hasoru okupasaun iha Indonezia nia rain rasik, no iha sorin seluk, buka hatama no estimula sira nia kolegas sira, nebee estuda iha Timor, atu hothotu tuir dalan hanesan hodi funu ba libertasaun rai Timor Lorosae nian.
.
Estudante sira nudar projektu diak ida ba militar sira. Sira hotu hadau malu, oin-sa kontrola no hetan apoiu husi estudante sira. Se maka kontrola no hetan apoiu husi estudante sira, hetan kedan promosaun, tanba kontrola estudante sira hanesan buat susesu boot ida. La’os hanesan projektu ida hodi hetan promosaun de’it, maibe mos hanesan kampu ida hodi halibur riku. Militar sira halo projektu haruka ba Jakarta hodi buka osan atu tulun estudantes sira, maibe osan sira nee mai, tama hotu iha sira nia bolsa, la’os ba estudante sira.
.
Estudante sira hatene militar sira nia politika nee. Tan nee, iha tinan 1987, estudante sira iha Bali mos hakarak aproveita. Liu husi IMPETTU (Ikatan Mahasiswa da Pelajar Timor Timur) -Bali, halo “proposta” ida ba KODAM IX UDAYANA (Komando Militar Rejiaun nebee tuur iha Bali no hako’ak tomak provinsia Bali, NTT, NTB ho Timor Lorsa’e), husu aviaun “Hercules” ida atu tula sira ba halo KERSOS (Kerja Sosial - tipu estaziu ou serbisu hamutuk ho populasaun iha aldeias) iha Timor Lorosa’e. Militar sira simu diak proposta nee, sira hanoin fo buat sira nee hotu, bele kontrola no manan estudante sira nia laran hodi halo sira labele hanoin ukun-an. Sira fo aviaun “Hercules” ida, tula estudante sira ba mai Timor, la selu bintes ida, sa’e gratis. Lucas da Costa iha papel boot iha negosia projektu ida nee ho militar sira. Iha tempu neba, nia hanesan xefe IMPETTU-Bali nian.
.
Iha fulan Agustu, tempu ferias naruk, estudante sira, hamutuk atus ida resin, semo ho “Hercules” ba Timor Lorosa’e. To’o iha Timor, fahe estudante sira ba grupo tolu. Grupu ida ba serbisu hamutuk ho populasaun iha Lai-Soru-Lai (Kelikai/Baukau), grupu ida iha Kasalekimanu no seluk iha Kribas. Fatin rua ikus halo parte distrito Manatuto hotu.
.
Hau la tuir Herkules, hau ba antes tiha ho aviaun Garuda, ba tuir “prajabatan” hodi bele sai full funsionariu. Sei iha SMA kelas tiha, hau ho Timoroan sira seluk tuir teste sai funsionariu nian. Hau halo parte ema na’in sianulu nebee pasa teste husi total ema rihun ida. Sira tau iha serbisu iha Departamentu SOSPOL. Maibe hau la to’o tama serbisu to’o ba tiha kotinua estudus iha Indonesia. Maski nunee fula-fulan simu osan funsionariu nian. Iha Dili, dala ida hau sente ulun moras, hau ba konsulta iha Klinika Polisia nian ida iha Merkadu Munisipal nia oin, iha Kintal Ki’ik, polisia nebee fo konsulta, la’os de’it fo ai-moruk, maibe fo moral ba hau atu labele halo hanesan estudante sira nebee husu aziliu politiku iha embaixada iha Holanda, iha 1986. Hanesan baibain subar ita nia hanoin hodi funumaluk labele hatene, hau dehan ba polisia nee: “Hau funsionariu publiku, fula-fulan simu bolsa de estudo ho salariu funsionariu nian. Tuir sira atu manan sa-ida”? Nia fiar los.
.
Militar sira laran ksolok tebes ho projektu KERSOS nee, la’os de’it atu hetan osan barak, maibe hatudu ba Jakarta katak, estudante sira ho militar sira serbisu hamutuk diak tebes. Ida nee hanesan kreditu ida hodi bele hetan promosaun ba sira nebee envolve direkta iha projektu nee. Maski nunee, estudante sira mos la lakon buat ida, maibe manan buat barak. La’os de’it sa’e aviaun gratis hodi fila ba nian rain halo KERSOS” no aproveita hodi haree nia familia sira, maibe, liliu ba sira nasionalista, konsegue duni objektivu prinsipal nebee sira hakarak, buka hatene populasaun, iha aldeias, nia hanoin kona ba Timor nia loron oin. Iha tempu neba, Brigadeiro Adolf Sahala Rajagukguk maka hanesan Komandante KODAM IX UDAYANA nian. Rajagukguk ema husi Sumatera, kristaun i assassino boot ida. Durante nia halo nia knaar iha Timor, Timoroan nasionalistas barak mate iha nia liman.
.
Estudante sira nebee tuir KERSOS, nem hothotu nasionalistas, organizadores balu ho tan sira balu de’it maka nasionalista. Populasaun mos hatene, ho se maka sira bele ko’alia i ho se mak sira labele ko’alia. Tuir La’Sama, populasaun sira hatene sani ho interpreta movimentu no lia-fuan ida-idak nebee estudante nasionalista sira ho la nasionalista sira ko’alia ba sira. Iha kontaktu direkta ho populasaun nee, estudante sira persebe katak, populasaun tau fiar no laran metin ba estudante sira hodi bele kontinua funu ba libertasaun Timor Lorosa’e nian.
.
Buat sira nee hotu, hanesan ahi ida, sunu makaas liu tan estudante sira nebee iha ona espiritu nasionalista atu la’o ba oin nafatin. Ho estimulus nebee hetan husi populasaun fo motivu makaas ba estudante sira hodi hamoris RENETIL, hodi funu iha povu liman mamuk (indefeso) no oprimidu nia sorin.
.
Fila husi KERSOS, estudante nasionalista sira buka malu halo reuniaun fila-fila atu lori la’o hanoin ukun-an ba oin, maski sei sidi-sidi hela.
.
Iha 1988, Acacio Fonseca mate iha Semarang (Java Central). Acacio, komandante Bataillaun “MENWA” (Resimen Mahasiswa ou Estudantes universitarius nebee hetan treinu militar) iha Semarang nian, buka salva javanes oan ida monu tama iha posu laran, infelizmente, nia la’os la konsegue de’it sala javanes oan, maibe nia mos mate iha posu laran tanba dada iis la hetan.
.
Acacio, adjunto Solan nia alin, Joaquim Fonseca ou Russuo nia maun, nia isin mate haruka fila ba Dili liu husi Denpasar. Hanesan solidariedade entre estudante sira no tuir hato’o kondulensia ba nia família sira, estudante sira iha Bali, kalan ida tomak, hader akompanha mate isin nebee rai iha Igreja ida iha Kuta.
.
Iha hader mate nee, foin ami hetan no ko’alia nakloke ho Lucas da Costa. Foufoun estudante nasionalista sira hothotu ta’uk Lucas, balu atu baku tan nian, tanba ema hotu dehan nia serbisu ba militar sira. Ema hotu dehan Lucas halo jogo duplo i bele los. Nudar eks-dirigente Fretilin nian ida, hanesan baibain membru Fretilin sira seluk nebee rende ona ou militar sira kaer, serbisu ho militar sira hodi bele moris. Maibe Lucas la’os serbisu de’it ho militar sira, nudar Timoroan nebee hadomin nia rain, nia mos serbisu ba ukun an. Maski serbisu ho militar sira iha anos 80 nia laran, Lucas la trai nia maluk sira nebee sira serbisu hamutuk ba ukun an.
.
Iha hader mate isin Acacio nian, ami aproveita truka hanoin no foin persebe katak, afinal Lucas la’os hanesan ema hanoin, katak nia serbisu 100% ho militar sira. Iha kalan nee, Lucas ko’alia barak kona ba Timoroan sira soe ba Atauro. Tuir nia, sira na’in rua Filomeno Paixão (agora tenente coronel iha F-FDTL), tuir kontribui hotu ba haruka dadur sira ba Atauro. Nia dehan, se Timoroan sira nebee militar sira deskonfia makaas ou sira nebee iha familia sei reziste iha ai-laran, se la haruka ba Atauro, militar sira sei oho ida-ida to’o mohu, mundu la sei hatene no ninia impaktu politika mos la iha. Diak liu haruka sira ba Atauro hodi militar sira labele oho iha sorin ida, no iha sorin seluk, Cruz Vermelha Internacional ho Organizasoens Direitus Humanus nian bele vizita sira. Ho nunee maka mundu tomak sei hatene iha dadur politika barak iha Autauro. Tuir mos Lucas, foufoun sira sujere ba militar sira, atu tau dadur sira iha Weberek ho objectivu rua: ida, hodi fo hanoin hikas katak fatin nee mos uluk malae portugues sira uza hodi dadur Timoroan sira no rua), tau hamutuk dadur sira iha neba hodi sira halo to'os ho natar hodi guerrilleiro sira mos bele aproveita hodi moris ho kontinua funu. Maibe militar sira la simu sira nia ideias ho razaun katak dadur sira sei bele halo kontaktu ho guerrilleirus sira, neduni diak liu lori sira ba Atauro. Maski la konsegue tau dadur sira iha Weberek, sira konsegue hetan nafatin objektivu seluk hodi salava dadur sira ho internasionaliza problema Timor Lorosa’e nian.
.
Ita rekuinese, Timoroan sira dadur iha Atauro terus duni, tenki adapta an ba realidade seluk ho ambiente seluk. Husik hela nia knua ho familia sira seluk ba kotuk hodi hahu vida foun nebee la fasil i husi zero. Maibe mos tenki rekuinese, politika deportasaun nee mos lori vantazem boot tebes ba Rezistensia no iha ninia pontu positivu rua: ida, buka salva Timoroan sira husi mate no rua, hatudu ba Komunidade Internasional katak bainhira iha deportadus no dadur politika barak iha Atauro, nee signifika sei iha rezistensia, Timor sei funu nafatin ba nia ukun-an. Seluk ho nee, bele mos hasai informasaun ho dokumentus ba liur, kuandu Cruz Vermelha vizita dadur sira iha fatin nee. Maibe, dadur sira ho Timoroan sira nebee ladun hatene estratejia funu nian, nebee kompleksu tebes, kunsidera Lucas da Costa ho Filomeno Paixão hanesan ema traidor.
.
Husi ko’alia iha Kuta, ko’alia kona ba ukun-an intesifika makaas liu tan. Husi nee halo ami halo reuniaun klandestina fila-fila, dala ruma iha “kost, dala ruma iha pesina ida iha arredores Denpasar nian ou iha tasi ibun. Ami hili fatin sira hanesan pesinas ou tasi ibun hodi ses husi deskonfiansas militares sira nian, nunee mos husi estudante sira Timoroan nebee la apoia ukun-an.
.
Depois de halo reuniaun dala barak, ami to’o iha konkluzaun, atu funu diak liu, tenki iha organizasaun ida nebee estrutura diak. Ami balu kumprende português, tanba uluk eskola to’o 3ª ho 4ª klasse, maibe iha difikuldade boot iha hakerek ho ko’alia, tanba kleur ona la iha kontaktu ho lian portugues. Lucas la’os senior liu de’it ami iha otas ho estudus, maibe nia mos domina portugues ho diak. Dokumentus RENETIL nian barak, haruka ba ai-laran ou ba tasi balu iha lian portugues, maior parte Lucas mak hakerek. Tanba ninia portugues diak, iha Portugal ema balu dehan Padre sira mak hakerek, maibe la los. Depois de ami tau hanoin hamutuk, Lucas simu responsabilidade hakerek tekstu proklamasaun “insurreição” (kebangkitan) politika estudante sira nian iha lian português, hanesan hakerek ona iha leten. Proklamasaun nee halo iha kalan, iha Denpasar/Bali, iha Jalan Pulau Ambon, nº 26C, Sanglah, iha Adolfo Fontes nia kost. Iha kalan nee kedas foti Fernando de Araújo nebee kuinese ho naran klandestina La’Sama ba sekretariu-jeral ho José A.M.X. Gonçalves (Si’ak) ba vise-sekretariu jeral. Juaramento hotu, hothotu hako’ak malu ho hahu halo aktividade formalmente iha organizasaun ida nia okos.
.
Foufoun, Jose Turquel (kuinese liu ho naran Zito Turquel) mos tuir hotu reuniaun atu harii RENETIL. Ami tuir hamutuk dala ida iha pesina ida, hau haluha ona fatin nee nia naran, i ami balu hanoin atu fo fiar ba nia mak atu prepara tekstu proklamasaun. Maibe, depois de loron balu, ami hetan informasaun katak, nia uluk re’i bandeira Merah Putih, bandeira Indonesia nian. Bazeia ba informasaun nee i evita possiveis infiltrasaun ruma, mak ikus mai ami la envolve ona nia to’o harii RENETIL ho Timor ukun an. Independentemente ho informasaun nee los ou lae, kuaze estudantes hotu deskonfia Zito Turquel. Dala ida, iha 1989, estudantes nasionalistas lubun boot ida, halibur iha Si'ak nia fatin, iha Sesetan, halo refleksaun kona ba loron 25 de Abril. Estudante sira halo refleksaun liu husi diskursu publik. Iha altura nee, Ligia Ximenes seidauk sai ba Portugal, nia nudar feto estudante ida nebee brani, halo diskursu ida defende direitu ukun an ba Timoroan sira. Zito Turquel mos partisipa hotu. Depois de Ligia nia diskursu, Zito Turquel nebee ibun boot, nia mos hamrik halo diskursu nasionalista ho bombastika ida, infelizmente, diskursu nee taka ho “Viva APODETI”. Nia buka hadi'a fali, maibe estudante sira nebee partisipa iha evento nee deskonfia tan de'it. La hatene, por sem querer ou lae, ou tanba hanoin APODETI nian mak sei nakonun iha ulun mak viva sai nee. Ikus mai, kuandu hahu ona prosesu atu la’o ba referendum iha 1999, tuir estudante sira estuda iha Denpasar katak, Zito halo kampañe ba autonomia.
.
RENETIL nudar organizasaun moris espontaneamente, katak la’os hetan “sugestão (usulan) ou ulun boot Rezistensia nian ruma maka husu ou fo hanoin atu harii. Povu nia terus no mate, Revolta Manufahi iha 1912, Revolta 1959 iha Uatu-Lari, Uatu-Carbau ho Viqueque kontra kolonialista português ho movimentu ukun an nebee diriji husi FRETILIN iha 1975, nunee mos funu libertasaun Indonezia ho rai sira eks-kolonias portuguesas nian iha Afrika mak dudu ami hodi hamrik ho funu ba ukun an.
.
Buat hothotu hakat husi espiritu no vontade funu no defende direitu povu Timor Lorosa’e nian: Ukun-an total ho kompleta ba Timor Lorosa’e. Ida nee maka marka diferensa entre RENETIL ho organizosoens juvenis ho estudantis sira seluk Timor nian, nebee maior parte, ulun sira Resistensia nian mak harii ou haruka harii.
.
Depois de RENETIL moris, liu fulan balu, foin buka dalan halo kontaktu ho Frente Armada, ho grupus klandestina sira seluk no mos ho Frente Diplomatika. Iha tempu neba, atu halo kontaktus no koordenasaun ho frente sira nee susar tebes, tanba falta meius de komunikasaun. Dala ruma dokomentos balu husi liur nian, desaktualizado tiha ona, ninia letra sai mos hotu ona i susar lee, ami sei lori lapizeira karega husi leten depois halo kopia fahe ba malu le. Hothotu sinti kontente ho informasaun nebee desaktualiazo ona. Balu la kumprende portugues haree naran Timor-Leste de’it sira kontente mate, maibe la hatene sa-ida lolos mak hato’o husi notisia.
.
Iha tinan 1975 to’o 1988 nia laran, rejime Jakarta halo blokeiu metin ba rai Timor Lorosa’e. Blokeiu nee hahu uluk ho oho jornalsitas estranjeirus na’in lima nebee halo “cobertura” (liputan) ba invazaun Indonezia nian iha fronteira, iha tinan 1975. Tuir mai halo ema estranjeirus sira labele tama iha Timor. Timoroan sira rasik mos bok-an la diak. Ba to’os ho natar mos tenki lori “surat jalan” (guia de marcha). Iha “pemukiman” (campo de concentração) ho subdistritus sira nebee sei iha Rezistensia Armada, militar Indonezia sira obriga populasaun halo lutu hadulas fatin sira nee, la’os atu kontrola de’it infiltrasaun FALINTIL nian maibe atu evita mos populasaun atu halo kontaktu no fo tulun ba guerrilleirus sira. Iha posto Uatu-Lari nian, militar sira haruka povo halo lutu hadulas tomak posto nee. Husik hela oda matan balu, ema sai ba tos ho natar, maibe sira kontrola metin ema sai tama. Iha situasaun sira nunee nia laran, susar tebes atu halo kontaktu entre Frente Armada ho populasaun, nunee mos ho Frente Diplomatika. Guerrilla moris izolada no “mensagens” husi Frente Armada nian lori tempu naruk tebes foin to’o iha sidades ou to’o iha tasi-balu. Guerrilla ladun hetan apoiu makaas husi populasaun, jovens ho estudantes. Buat sira nee hotu mosu tanba blokeu, tanba falta de informasaun kona ba Rezistensia Armada nunee mos husi Frente Diplomatika ladun halo kampainye makaas tanba difikuldades oioin nebee sira hasoru iha tasi-balu. Iha Timor, sira nebee dezenvolve aktividade klandestinas, hala’o serbisu individualmente ou hala’o iha grupus ki’ik nebee aktua ho forma ida klandestina tebes (ultra-klandestina). Tanba buat hothotu halo individualmente ou liu husi familia ou iha grupo ki’ik nebee la iha koordenasaun ba malu, mak susar tebes organiza aksaun boot. Iha periodo sira nebee difisil tebes nee, RENETIL ninia kontaktu ba Comando da Luta halo liu husi OJECTIL (Organização da Juventude e Estudantil Católica de Timor-Leste), organizaun jovens Catolicos sira nian, nebee luta klandestinamente ba ukun rasik an.
.
Frente Klandestina foin estruturado diak ou iha Dreksaun Nasional ida iha tinan 1990, depois de CNRM hamosu ninia estrutura nasional ida, nebee bolu Comite Executivo da Frente Klandestina (CE/FC), iha nebee foti Constancio Pinto (Terus) nudar nia sekretariu. Hahu husi nee mak foin organiza ho koordena sebisu la’o diak liu oan, tanba iha ona orgaun nasional ida mak tau matan ba aktividades klandestinas nian. Desde ida nee, RENETIL nia kontaktu ho Frente Klandestina ho Armada liu hotu husi Terus ho CE/FC. Antes de mosu CE/FC, grupu ou individu ida-idak halo ninia ligasaun ba FALINTIL sira iha ai-laran no ida-idak halo nia serbisu mesa-mesak, ladun iha kordenasaun ba malu. Tanba mos ida nee maka ladun mosu aksaun signifikativa iha dekada 80 nia laran.
.
Hanesan ohin temi ona iha leten, estudantes sira la iha liu kontaktu ho Frente Klandestina nebee seidauk estrutura diak. Iha periodu sira nee, Rezistensia Armada hasoru difikuldades barak, la’os de’it iha aspektu komunikasaun maibe mos ekonomika. La iha rai tasi-balu ida fo tulun ba Rezistensia iha rai laran. Sadere ba faktu ho preokupasaun sira nee, estudante sira hamoris RENETIL, la’os de’it buka atu sobu lutu blokeiu ho izolamentu nebee Indonezia halo ba Timor Lorosa’e, buka mos atu internasionaliza lia Timor Lorosa’e nian, nunee mos fo tulun ba Rezistensia Armada, la’os de’it hodi hametin nafatin kontinuidade funu nian, maibe buka tulun Komandu da Luta hodi mobiliza Timoroan sira hotu ba iha funu libertasaun Timor Lorosa’e nian.
.
Iha 1989 nia laran, depois de RENETIL moris, Eng. Mario Carrascalão mos konsegue sobu blokeiu nebee Jakarta halo ba Timor. Ho presaun Mario Carrascalão ho Komunidade Internasional nian, Jakarta aseita loke rai Timor Lorosa’e ba iha rai seluk, iha nebee loke dalan ba turista sira tama sai iha Timor, maski sei halo kontrole makaas. Ida nee hanesan pontu pozitivu ida husi politika Mario Carrascalão nian. Ho “abertura” (keterbuakan) nee la’os de’it bele tulun ema Timor nian moris, maibe halo ema rai seluk mos bele haree sa-ida maka mosu iha rai Timor Lorosa’e.
.
Iha tempu nebee harii RENETIL, mosu hanoin rua, balu hakarak organizasaun nee lori naran MONALET (Movimento Nacional dos Estudantes de Timor) no seluk hakarak lori RENETIL. To’o ikus, hothotu to’o iha konsensu lori naran RENETIL ho razaun termu rezistensia maka naton liu, tanba presiza organiza estudante sira hodi halo rezistensia hasoru okupasaun ho injustisas oioin nebee mosu iha rai Timor Lorosa’e.
.
RENETIL foufoun nudar organizasaun partidaria ida, organiazasaun estudantil Fretilin nian. Maski partidaria, organizasaun nee dada estudante nasionalistas barak ona ba nia sorin, la haree sira nia inan-aman mai husi partidu nebee. Iha tempo neba, la iha estudante ida maka iha simpatia ba UDT (União Democratica Timorense), sira haree partidu nee hanesan oportunista, traidor no integracionista, nebee nunka luta ba povu Timor nian diak. Sira la simpatia liu tan ho APODETI (Associação Popular Democratica de Timor) tanba partidu ida nee desde uluk kedas defende integrasaun.
.
Buat nebee hanesan “surpresa” (kejutan) liu mak ida nee, estudantes nasionalsita sira hothotu la gosta APODETI ho UDT, maibe, maioria husi estudante sira nee, ninia familia ou aman sira, mai husi partido rua nee. Tuir estudus nebee ami halo, to’o iha 1996, nota katak, 48% kuadros RENETIL nian mai husi estudante sira nebee aman sira APODETI, 26% husi aman sira UDT, 24% mai husi aman sira FRETILIN no 2% mai husi sira nebee inan-aman la tuir partidu politika ida. Ida nee reflekte katak, sira nebee mai husi FRETILIN tanba ta’uk terus ou mate ou tanba la manan konsiensia lalais atu funu ba ukun-an ou la fiar ona Timor sei hetan ukun-an tanba kudrus medius ho superiores FRETILIN nian barak maka tun husi ai-laran mai rende ba Indonezia. Balu militar sira oho, barak mos sai kolobarador diak Indonezia nian nebee halo perseguisaun makaas ba guerrilleirus sira iha ai-laran, no hamutuk ho polisia sekreta ho militar sira, buka sobu rede klandestina nebee iha. La’Sama ho Si’ak, Sekretariu-Jeral ho Vise-Sekretariu Jeral RENETIL nian mai husi familia APODETI nian nunee mos maioria husi membrus fundadores barak mak la mai husi FRETILIN, maski sira hotu nudar militante partidu nee nian iha tempu neba.
.
Estudante balu, bainhira hatene, sira nebee funda RENETIL ou quadros ho militantes barak mai husi familia APODETI nian, sira dehan nunee: “Sira nee APODETI nia oan, sira agora trai tiha ona sira nian aman sira”. Uluk hau hatan ba estudante sira nee nunee: “Partido la iha oan, tanba partido nunka iha fen. Ema mak iha oan. Aman ho oan la hanesan, ida-idak iha nia hanoin”. Konviksaun ho konsiensia politika la hanesan ho relijiaun, nebee kosok oan ida foin moris mai, inan aman mak determina, alias inan aman lori ba Igreja hodi sarani lalais tiha hodi sai ema Katoliku. Konsiensia politika la’os mai husi buat jenetika ida, maibe realidade politika, sosial ho ekonomika mak forma ema nia konsiensia” hanesan Karl Marx dehan. Realidade politika, sosial ho ekonomika Timor nian iha okupasaun Indonesia nia okos nebee nakonun ho krueldade, opressaun ho injustisas oioin mak forma estudantes sira nian konsiensia hodi halo funu hasoru Indonesia no buka ukun-an ba rai Timor Lorosa’e. Estudante sira nebee mai husi familia FRETILIN, sira mos funu ba ukun-an la’os tanba inan aman husi partido ida nee, maibe realidade mak forma sira nian konsiensia. Karik inan aman nia prinsipiu politiku maka determina oan sira nian opsaun karik, mak ita la sei hetan oan ruma husi familia FRETILIN defende integrasaun, maibe tanba realidade mak forma sira nian konsiensia, tanba nee, mak ita mos la hakfodak, haree sira balu husi familia FRETILIN defende integrasaun tuir sira nia konsiensia ho interese rasik ou tanba la manan konsiensia kona ba realidades nebee iha. Eurico Guterres, hau sei bolu sobrinho, nudar izemplo ida, familia tomak Fretilin, aman Falintil no mate ba ukun an, maibe nia sai komandante boot milisia Aitarak nian hodi defende integrasaun ou autonomia.
.
Tanba blokeiu total iha informasoens nebee rejime Jakarta halo, nem elementu RENETIL ida hatene katak iha “Covergência Nacionalista” entre FRETILIN ho UDT iha Portugal. Estudantes kuaze hothotu la iha simpatia ba UDT, haree partidu nee hanesan oportunista no la konsistente iha ninia orietasaun politika. Foufoun defende federasaun Timor ho Portugal, tuir mai defende ukun-an maibe prepara diak lai, ikus liu halo golpe no defende fali integrasaun. Aat liu maka halo golpe, depois halai ses ba Indonezia, iha nebee, “convida” militares Indonezia sira hodi halo sukun tama (invasão) mai iha Timor Lorosa’e. Francisco Lopes da Cruz, prezidenti UDT nian, defende integrasaun makaas liu du ke ema sira APODETI rasik. Eng. Mario Carrascalão, “governador Indonezia” nian iha Timor, membru fundador UDT nian, iha tempu neba mos defende makaas integrasaun. Buat sira nee hotu halo estudantes sira lakon fiar no simpatia ba UDT.
.
Ikus mai, foin hatene, iha Portugal, iha Komisaun Politika UDT nian, iha lideransa Moises Amaral nia okos, sei defende nafatin prinsipiu UDT nian nebee defende direitu autodeterminasaun ho ukun rasik-an ba rai Timor Lorosa’e. Maibe la konvense estudante sira, tanba UDT kaer metin nafatin Francisco Lopes da Cruz hanesan prezidenti partidu nian. Ulun boot UDT nian balu, tuir informasaun nebee to’o iha ami nia tilun, sira la hasai (explusa) Lopes da Cruz husi prezidenti UDT nian tanba, sira kunsidera Lopes da Cruz hanesan dadur Indonezia nian. Explikasaun ida nee la tama ulun no “ridículo” (halo kabun makili) tebes ba Estudante sira. Estudante sira nia rasiusiniu la simu eksplikasaun nee. Ema ida moris diak ho hetan pozisaun diak oioin iha administrasaun Indonezia nia okos, oin-sa maka bele dehan nia dadur? Halo reaksaun ba eksplikasaun nee, hau dehan ba kolega balu nunee: “Oin-sa maka Lopes da Cruz sai daur Indonezia nian, se nia haris loroloron ho aqua no hemu serveza hodi hamate nia hamrok, enkuantu dadur Timoroan sira seluk, nem iha we turu ida atu hemu»?
.
Tanba UDT nia pozisoens nebee la klaru no la konsistente nee sai hanesan faktor ida nebee susar dada estudante sira nia simpatia, la’os husi de’it militantes ho simpatizantes RENETIL nian, maibe mos husi maioria populasaun, inklui mos militante sira UDT nian balu.
.
Foin iha 1993 maka UDT hola pozisaun klaru, hasai tiha Lopes da Cruz husi prezidenti UDT nian no truka fali ho Eng. João Carrascalão. Depois de hasai Lopes da Cruz husi prezidenti UDT nian no atu reforsa politika unidade nasional, RENETIL buka serbisu hamutuk ho partidu politiku hothotu, inkluindu UDT, iha lideransa CNRM nia okos.
.
* Fundador RENETIL

20090619

RENETIL - Relatoriu Badak Tinan Ida Hatoo iha Konferencia Anual

Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste
R E N E T I L
Avenida Loriku No. 1, Farol, Dili, Timor-Leste
Telf. +670 3310126, Mob.7249774/7312387, 7375674,
e-mail: renetil_sccp@yahoo.com

Relatoriu Badak Tinan Ida (Jullo 2008 – Juñu 2009)

Hatoo iha Konferencia Anual

INTRODUSAUN

Kongresu RENETIL ba dala V fo nafatin konfiansa mai hau atu lidera organizasaun nee ba periode tinan 4 tan hahu 2008 too 2012. Resultadu eleisaun demokratiku nee hatudu konfiansa no apoiu husi membrus sira liu-liu sira nebe tuir kongresu no husi ida nebe eleitu exige responsabilidade, prontidaun, vontade no kapacidade atu tane konfiansa no apoiu nebe kompañeirus sira fo. Kongresu mos difine asuntus estrategikus nebe preciza halao iha tinan hirak tuir mai.

VISAUN

Kria Sociedade nebe kritika, civika no soberana

MISAUN

1. Formasaun Cidadania

2. Hametin instituisaun estadu

3. Kontrola no promove desenvolvimentu social

III. Asuntus Estrategikus

Desenvolve kapacidade intelektual no kapacidade analiza assuntus socio-politiku no ekonomiku,

Promove valores cultural no edukasaun cidadania hodi hametin sentidu estadu no soberania Timor-Leste,

Participa iha gestaun rekursus naturais hodi desenvolve ekonomia nebe justu no sustentavel,

Tau matan ba implementasaun lei no governasaun estadu hodi hametin instituisaun estadu,

Promove kooperasaun institucional,

Desenvolve RENETIL sai espasu aprendizagen no formasaun lideransa ba futuru.

Kongresu hotu tiha Sekretariu Geral Eleitu forma Diresaun Exekutivu.

ESTRUTURA EXEKUTIVU

Estrutura Exekutivu RENETIL ba periode 2008 - 2012 hanesan nee:

Sekretaria Geral: Jose Antonio de Jesus das Neves

Vice-Secretariu Geral: Francisco José Maria Freitas Belo

Responsável Departementus

• Elvis Caero, Chefe Departementu Administrasaun no Finansas,

• Nelson Norberto, Chefe Departmentu Estudos Sektorias,

• Edwin Duarte Noronha, Chefe Departementu Formasaun no Kaderizasaun,

• Prezado Ximenes, Chefe Departmento Komunikasaun Social

• Natalina Lídia Aparicio, Chefe Departemento Servisu Komunitariu no Promosaun Dame,

Orgauns Suportivas Autónomo

1. Fundação Haburas,

2. Instituto da Proteção dos Consumidores (IPROC) – Proposta atu harii,

3. Instituto de Estudos Estrategicos (INES) – Proposta atu harii,

Diresaun Exekutivu halo plano servisu ba tinan 4 nebe hatudu iha matriz planu asaun iha anexu. Tuir planu nebe iha ami foin halo programa balu deit inkui Prevensaun Konflitu ho Sociedade Civil (SCCP), Rekopersaun Social Komunitaria, Parliament no Government Watch, Publikasaun, halibur Dokumentus durante tempu resistencia no Re-inskrisaun membrus sira.

1. Prevensaun Konflitu ho Sociedade Civil

Programa nee foka liu ba mediasaun atu buka solusaun ba konflitus no desenvolve mekanismus solusaun hamutuk ho komunidade sira nebe hahu iha 2006. Iha tinan 2008/2009 atensaun fahe ba mediasaun no prevensaun liu husi mekanismu komunitariu no tradisional nebe komunidade rasik mak deside no halao. Mekanismu mediasaun lori komunidade ba simu malu hodi bele moris hakmatek para bele halao sira nia moris lorloron. Mekanismu nee la taka dalan ba kasus especifiku nebe preciza solusaun liu husi sistema legal. Programa nee la halo intervensaun iha area legal.

Iha dalan barak atu prevene konflitu violentu labele mosu ka minimiza atu labele akontece bebeik. Bele ho dalan promove interasaun social no komunikasaun diak, halao atividades positivu entre cidadaun, grupu, aldeia ka suku no desenvolve hanoin, atitude no komportamentu nebe positivu hodi fomenta relasaun diak entre individu, grupu no komunidade tomak. RENETIL liu husi programa nee hakasan ba halibur nai-ulun komunidade ka grupus sira atu hanoin kona ba faktor internal no external nebe lori ema ba konflitu violentu liu husi workshop no treinamentu ka seminar.

Nai-ulun komunidade sira mos iha preokupasaun no hakarak buka solusaun ba problemas nebe sira hasoru maibe sira sente laiha apoiu, rekurusus la too, dala ruma fahe tempu la too tan asuntu barak liu. Balu lakon tiha kbiit tan ba estrutura informal dominante liu, laiha apoiu, ka involve iha problema. Kondisaun hanesan nee mak preciza duni apoiu, suporta no mediasaun.

Problemas nebe hasoru iha mediasaun mak hanesan konflitu entre grupus artes marciais, partidus politiku, problema rai ka rikusoi, problema uma-kain no iha mos kasus mak hatudu katak problemas hirak nee kahur hamutuk iha laran.

2. Rekoperasaun Social Komunitaria

Programa Rekoperasaun Sosial Komunitaria ho objetivu atu hakbiit lideransa no gestaun suku no promove desenvolvimentu local liu husi treinamentu, dialogu, workshops no enkontru komunitariu.

Chefe Suku sira halao funsaun importante iha promosaun dame no desenvolvimentu lokal. Maibe kapacidade no koñecimentu nebe limitadu no konflitu nebe mosu iha sira nia suku laran halo sira hasoru problemas todan lobuk ida nebe desafia sira nia kapacidade lideransa no atensaun ba desenvolve suku. Chefe Suku sira precisa lideransa no gestaun suku, planeamentu, utilizasaun rekurusus nebe iha komunidade, promove kooperasaun no solidariedade komunitaria hodi desenvolve komunidade sira nia moris.

Programa nee hahu ho treinamentu ba fasilitadores Distrital durante semana rua nebe hahu iha dia 23 de Fevereiro 2009. Participantes mai husi Distritu tolu inklui staff iha RENETIL. Materia treinamentu kona ba Administrasaun Suku, Resolusaun, Prevensaun no Transformasaun Konflitu no Gestaun Finansial. Treinamentu hotu tiha facilitadires sira halo surumutk ho Autoridade Distrital, Sub-Distrital no Sukus iha Ermera, Maliana, Kailaku, Fatumea no Fatululi hodi implementa actividades iha nivel suku. Iha sorumutu ho comunidades identifika problemas lobuk ida.

Ekonomia

Povu iha area rural hasoru difikuldades atu hetan osan. Produto lokal la hetan asesu ba merkadu liu-liu tempo udan tanba estrada at no mota boot. Em relasaun ho kondisaun nee, Autoridade Lokais sira husu ba Governo atu prepara kondisoens infraestrutura ba area rural hanesan Estrada no transporte.

Elektresidade

Komunidade nebe hela dok husi Vila (area rurais) susar atu hetan assessu ba fornesimento energia elektrika ba sira nia nesesidade lor-loron.

Eleisaun

Komunidade barak mak seidauk hatene kona ba Eleisaun Municipiu, Presidente Kamara no funsaun no poder Kamara Municipal.

Demokrasia

Komunidade barak mak interpreta salah demokrasia tanba wainhira lider komunitario sira husu ba sira atu sira hamos sira nia uma oin, sira la halo kazu. Wainhira lider komunitario ejiji ba sira atu hamos uma oin, sira dehan katak tenki selu dolar $2.

Problema Adat

Cerimonia kultural barak exige komunidade sira gasta sasan barak inklui osan animal no hahan nebe hamenus atensaun ba prepara moris ba aban-bainrua liu kondisaun ekonomika, oan sira nia saude no edukasaun no bele resulta mos iha violensia domestika.

Problema Rai

Kestaun rai sai problema boot ba komunidade barak too oras nee seidauk iha solusaun. Iha Distrito Covalima laiha problema signifikante ruma konaba Rai, maibe komunidade balu iha Sub-Distrito Tilomar enfrenta problema konaba Ai Teka tanba nain oras nee dadaun hela iha Indonesia. Too oras nee problema referida seidauk iha solusaun konkreta tuir lei nebe vigora iha Nasaun Timor Leste.

3. Parliament and Government Watch

Parliament Watch hahu desde II mandatu legislativu husi Agostu 2007 too agora no Government Watch hahu iha Setembru 2008. Parliament ho Government Watch halo monitorizasaun loloron iha Uma Fukun Parlamentu Nacional, Workshop Nacional, Regional no Distrital kona ba funcionamentu Parlamentu Nacional no implementasaun programas IV Governu liu-liu Ministeriu Edukasaun no Kultura, Ministeriu Saude no Ministeriu Agrikultura, Peskas no Florestas iha Distritus Kovalima, Bobonaru, Ermera no Baukau. Atividades nebe halo mak hanesan hato informasaun, rona informasaun husi povu no simu mos avaliasaun husi komunidade kona servisus governu no parlamentu nacioanal.

Parliament Watch nia objetivus atu fo apoiu ba funcionamentu demokratiku, transparente no motiva deputadus sira nudar representante povu bele halao sira nia funsaun diak liu tan. Enkoraja komunikasaun diak entre povu ho sira nia saseluk iha Parlamentu no ajuda hatutan hanoin nebe povu hakarak hatoo ba sira nia representantes.

4. Publikasaun

Programa nee halao iha formas rua: transmisaun Radiu Loriku Lian no Publikasaun Neon Metin. Transmisaun Radiu Loriku Lian ho programas radiu nebe hahu on air husi tuku 5.55 dader to tuku 14, depois hahu fali husi loraik tuku 16 too tuku 11.30 kalan. Programas hirak nee kompostu husi entertainment, Noticias, talk-show, feature no rely Programa Radiu Nederland ho lian Indonesia.

Programa radiu nebe fo sai durante semana nia laran mak hanesan Bom dia Dili, Hamuluk Inan-Feton sira, Loriku Kmanek, Loriku Nato’o istoria, Loriku Tatoli, Info Atual, Sweet Memory, Haksolok Belun, Loriku Dale (Talk show), Knananuk religiozu.

Neon Metin Publika fulan ida dala ida ho exemplar 1000 nebe distribui iha


Distritu

Organização/Instituição

Exemplar
DiliGoverno, Sociedade Sivil, Universidade, Eskola Ensino Sekundaria200
ErmeraAutoridade Lokal, Sosiadde Sivil, komunidade, Escola Ensino Sekundaria 200
BobonaroAutoridade Lokal, Sosiadde Sivil, komunidade, Escola Ensino Sekundaria 200
CovalimaAutoridade Lokal, Sosiadde Sivil, komunidade, Escola Ensino Sekundaria 200
BaucauAutoridade Lokal, Sosiadde Sivil, komunidade, Escola Ensino Sekundaria 200

5. Rekollha Dokumentus, imagens no re-inscrisaun membrus

Durante tinan ida nee halao mos atividades kooperasaun servisu ho Museu no Arkivu Resistencia Nacional. Iha dia 15 Jullo reuniaun ho director Museu no Arkivu hafoin RENETIL haruka membrus nain rua ba tuir treinamentu badak kona arkivu no digitalizasaun dokumnetus. Iha 9 Agostu entrega dukumentus balu nebe rekolla ba Museu no Arkivu Resistencia Nacional.

Reinskrisaun membrus hahu iha Janeiru too 13 Juñu 2009 hanesan nee:

• Total formularius nebe membrus sira foti ona: 298

• Total formulariu registu nebe preenche no entrega ona: 139

• Total registus nebe hatama ona ba data base: 115, entre numeru nee iha 9 mak seidauk hatama fotografias.

Orsamentu

Total orsamentu nebe aloka no uza ba programas iha tinan ida nia laran.

Prevensaun Konflitu (SCCP): $54,644.33: exekuta ona $37,676.45: balansu: $12,368.25. Husi Governu Finlandia.

Government no Parliament Watch: $16,620 exekuta hotu: husi United Kingdom.

Rekoperasaun Social Komunitaria: $13,242, exekuta $12,661.60. Balansu $580, husi UNDP.

Publikasaun

• $7,080, exekuta ona 3,585.85, balansu: $3,494.15, husi Apheda ba operational cost.

• $540, exekuta $140, balansu: $400, husi Fundasaun Harii Timor, ba broadcasting fee no produsaun programa HIV/AIDS.

• $3,123, exekuta hotu, husi Plan International, ba produs programa Lian Juventude.

RENETIL hetan mos apoiu husi Fundu ba Sociedade Civil husi Governu ho total US$30,000 ba harii Centru Formasaun Cidadania nebe lao dadaun hela.

Nee mak relatoriu badak atividades tinan ida nian husi Jullo 2008 too Juñu 2009.

Obrigadu ba atensaun.

Dili, 20 Juñu 2009

José António de Jesus das Neves “Samala Rua”

Sekretariu Geral